Gradonačelnik u Zagrebu primio priznanje Korčuli kao najstarijoj Zadruzi u RH

Zadruge su danas sustav u svijetu koji zapošljava najveći broj radnika i koje imaju zajednički cilj zadovoljenja potreba svojih članova.

Njihov značaj za ruralna mjesta je toliko da često znače opstanak pojedinih mjesta. Zadružni pokret je nezamjenjiv subjekt i u gospodarstvu Dalmacije i Hrvatske. Zadrugarstvo se duboko ukorijenilo u gospodarstvo u mnogim sredinama kao polazišna snaga razvoja mnogih područja. Bez zadružnog stvaralaštva gospodarstvo pojedinih primorskih krajeva gotovo je nezamislivo. Mnoge zapuštene površine pretvorene su u obrañena poljoprivredna dobra, zamrle sredine su gospodarski aktivirane, a stvaralačkom snagom podignuta su mnoga zajednička dobra i izgrañeno mnogo novih korisnih objekata. Dobrovoljnost u zajedništvu te zadovoljenje potreba članova, temelji su zadruge. Ako se zadružna načela poštuju tada su zajamčeni izvrsni temelji za uspješno djelovanje.
Ove godine obilježavamo 150 godina od začetka zadrugarstva u Dalmaciji i Hrvatskoj što će se
obilježiti raznim dogañanjima – Sabatina 2014., sudjelovanje u izdavanje monografije o zadrugarstvu,tribinama, edukacijama… Prigoda je da se prisjetimo prvih zadružnih koraka.Iako korijene zadružnog pokretanalazimo u dalekoj prošlosti kada je obiteljska zajednica bila ne samo osnova zajedničkog života već igospodarenja, prvo zadružno
udruživanje, pretežno težaka i obrtnika,u Dalmaciji bilo je 5. lipnja 1864. godine kada je osnovana BLAGAJNICA UZAJAMNE VJERESIJE u Korčuli (Cassa di Mutuo credito in Curzola).Razlog da je iskra zajedništva zapalilaplamen zadrugarstva najprije upravo u Dalmaciji možemo tražiti u mnogim elementima, ali sigurno stoji da je živjeti u Dalmaciji u prošlim stoljećima značilo – grčevito se boriti za opstanak. Zbog toga su svi ljudski umni i fizički potencijali od roñenja do smrti bili posvećeni jednoj jedinoj svrsi: kako bolje i kulturnije preživjeti te mlañim naraštajima učiniti život snošljivijim. U tom vječitom nadahnuću i borbi za bolje sutra stari Dalmatinci su krčili putove i ondje gdje uzora nije bilo jer ih je vodio zdrav razum i životni poriv. To nam potvrñuju i prvi zadružni naučitelji koji upravo na prostorima Hrvatske u Dalmaciji djeluju na unaprjeñenju zadrugarstva i u ime ovog Saveza.
Zadružni pokret u Dalmaciji prolazio je mnoge poteškoće ali i zlatna razdoblja, no uvijek je ostao uspravan, ponosit i važan čimbenik u gospodarstvu Dalmacije…

Zadružni pokret je nezamjenjiv subjekt i u gospodarstvu Dalmacije i Hrvatske. Zadrugarstvo se duboko ukorijenilo u gospodarstvo u mnogim sredinama kao polazišna snaga razvoja mnogih područja. Bez zadružnog stvaralaštva gospodarstvo pojedinih primorskih krajeva gotovo je nezamislivo. Mnoge zapuštene površine pretvorene su u obrañena poljoprivredna dobra, zamrle sredine su gospodarski aktivirane, a stvaralačkom snagom podignuta su mnoga zajednička dobra i izgrañeno mnogo novih korisnih objekata. Dobrovoljnost u zajedništvu te zadovoljenje potreba članova, temelji su zadruge. Ako se zadružna načela poštuju tada su zajamčeni izvrsni temelji za uspješno djelovanje. Ove godine obilježavamo 150 godina od začetka zadrugarstva u Dalmaciji i Hrvatskoj što će se obilježiti raznim dogañanjima – Sabatina 2014., sudjelovanje u izdavanje monografije o zadrugarstvu, tribinama, edukacijama… Prigoda je da se prisjetimo prvih zadružnih koraka. Iako korijene zadružnog pokreta nalazimo u dalekoj prošlosti kada je obiteljska zajednica bila ne samo osnova zajedničkog života već i gospodarenja, prvo zadružno udruživanje, pretežno težaka i obrtnika, u Dalmaciji bilo je 5. lipnja 1864. godine kada je osnovana BLAGAJNICA UZAJAMNE VJERESIJE u Korčuli (Cassa di Mutuo credito in Curzola). Razlog da je iskra zajedništva zapalila plamen zadrugarstva najprije upravo u Dalmaciji možemo tražiti u mnogim elementima, ali sigurno stoji da je živjeti u Dalmaciji u prošlim stoljećima značilo – grčevito se boriti za opstanak. Zbog toga su svi ljudski umni i fizički potencijali od roñenja do smrti bili posvećeni jednoj jedinoj svrsi: kako bolje i kulturnije preživjeti te mlañim naraštajima učiniti životsnošljivijim. U tom vječitom nadahnuću i borbi za bolje sutra stari Dalmatinci su krčili putove i ondje gdje uzora nije bilo jer ih je vodio zdrav razum i životni poriv. To nam potvrñuju i prvi zadružni naučitelji koji upravo na prostorima Hrvatske u Dalmaciji djeluju na unaprjeñenju zadrugarstva i u imeovog Saveza.  Zadružni pokret u Dalmaciji prolazio je mnoge poteškoće ali i zlatna razdoblja, no uvijek je ostao uspravan, ponosit i važan čimbenik u gospodarstvu Dalmacije…