U ovom prilogu daje se pregled poslovanja poduzetnika prema teritorijalnoj podjeli, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i gradovima/općinama DNŽ , u kojima  im je sjedište poslovanja. 
Ovakvi prikazi poslovanja pružaju dobar pregled rezultata, iako imaju određenih slabosti budući da se poslovanje poduzetnika može odvijati i na više teritorijalnih jedinica gradova/općina.
Osim toga, nisu obuhvaćeni svi poslovni subjekti na području gradova/općina jer nema banaka i osiguravajućih društava, obrtnika kao ni neprofitnih i proračunskih organizacija.
Međutim, bez obzira na navedena ograničenja, ova analiza daje dobar pregled poslovanja poduzetnika u gradovima/općinama i može poslužit kao polazna osnova za iscrpniju analizu razvijenosti pojedinih lokalnih jedinica.

Analiza poslovanja poduzetnika napravljena je na temelju:

• broja poduzetnika,
• broja zaposlenih,
• prihodima,
• dobiti i gubitku nakon oporezivanja
• i na temelju neto dobiti (dobit minus gubitak razdoblja).

Analize poslovanja u ovom prilogu temelje se na podacima i informacijama koje je objavila FINA 2009. i 2010. godine u svojim materijalima Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po gradovima/općinama.

Tablica 1. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i gradovima/općinama DNŽ (s pripadajućim rangovima*) u 2008. godini:
(iznosi u tisućama kuna)

* Županije su rangirane zasebno, rangovima od 1 do 21 , a gradovi/općine rangovima od 1 do 556

Tablica 2. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i gradovima/općinama DNŽ (s pripadajućim rangovima*) u 2009. godini:

* Županije su rangirane zasebno, rangovima od 1 do 21 , a gradovi/općine rangovima od 1 do 556

Jedna je od osnovnih karakteristika gospodarstva DNŽ je velika razlika u razvijenosti njenih pojedinih općina i gradova.

Poduzetnici DNŽ su, njih 3.214 u 2008. godini, imali 21.887 zaposlenih koji su ostvarili 11,4 milijardi kuna ukupnog prihoda, 1,1 milijardi kuna dobiti razdoblja i 614,9 milijuna kuna gubitka razdoblja te 512, 7 milijuna kuna neto dobiti (po tome je DNŽ ukupno bila na visokom 5. mjestu).

Samo godinu kasnije situacija u DNŽ se drastično pogoršala: u 2009. ostvareno je 9,5 milijardi kuna ukupnog prihoda, samo 325 milijuna kuna dobiti razdoblja i 962,3 milijuna kuna gubitka razdoblja te -637, 3 milijuna kuna neto dobiti (po tome je DNŽ ukupno spala na 21. mjesto).
Ovakvom padu nesumnjivo je najviše doprinio Dubrovnik, ali veće neto gubitke u 2009. zabilježili su i Metković, Ploče, Vela Luka, Župa Dubrovačka…

Gledajući podatke za gradove/općine u DNŽ o broju poduzetnika, broju zaposlenih i ostvarenom prihodu uočava se dominantna uloga Grada  Dubrovnika, dok su najnerazvijenije općine Zažablje i Pojezerje.
Grad Korčula se u ovoj komparaciji drži relativno dobro, rezultati u 2009. čak su nešto malo bolji nego u 2008.

Međutim, slika je sasvim drugačija kad se uzmu u obzir financijski rezultati poslovanja poduzetnika.
Razmatrajući neto dobit vidi se da je Dubrovnik u 2008. godini bio u plusu 494,8 miliona kuna (3. mjeso u RH), ali u 2009. godini Dubrovnik je u minusu 518,5 milijuna kuna (555. mjesto u RH!?).
Poduzetnici Grada Korčule su u 2008. godini ostvarili ukupni prihod 291,9 milijuna kuna (147. mjesto u RH), 6,7 milijuna kuna dobiti razdoblja (194. mjesto u RH) i 18,1 milijuna kuna gubitka razdoblja (89 mjesto u RH) te -11, 4 milijuna kuna neto dobiti (511. mjesto u RH).
2009. godine, kao što se vidi iz Tablice 2., korčulanski poduzetnici su ostvarili ukupni prihod 287,5 milijuna kuna (139. mjesto u RH), 7,1 milijuna kuna dobiti razdoblja (166. mjesto u RH) i 17,8 milijuna kuna gubitka razdoblja (103 mjesto u RH) te -10, 7 milijuna kuna neto dobiti (493. mjesto u RH).