.

Ovo je Vaš prvi posjet Korčuli. Kakvi su dojmovi?

Divno je. Očito je kako je riječ o zajednici koja je vrlo bliska i gdje kao da se svi poznaju pa se tako stiče dojam  jedne velike obitelji. Ovdje sam tek dva dana, no već tijekom jutrošnje šetnje skoro na svakom uglu sam sreo nekoga koga sam prethodno imao priliku upoznati tijekom večere sa Francom Stenekom, zamjenikom gradonačelnika i Lovrom Krstulovićem, predsjednikom Gradskog vijeća Grada Korčule. Za Korčulu mogu reći kako je mjesto gdje se osoba osjeća jako dobrodošlo i poput posebnog gosta.

Prošle godine, supruga Vašeg prethodnika Douga Thompsona, gospođa Suzette,  sudjelovala je na prvoj Marco Polo Challenge utrci  kao najstarija natjecateljica, a ove godine Grad Fremantle je također i sponzor triatlona sa 500 australskih dolara koji su uključeni u nagradni fond natjecanja. Možete li reći nešto više o prijateljstvu koje veže Fremantle i Korčulu?

Grad Fremantle je oduvijek odlikovala multikulturalnost i sretni smo što ga sačinjavaju brojne manje zajednice koje potječu sa svih strana svijeta, osobito iz Europe. Kao što je poznato, tijekom II. svjetskog rata došlo je do većih migracija iz Europe u Australiju kada je i  značajan broj Hrvata doselio u Australiju, pa tako i u Fremantle. Danas se u Fremantlu oko 1.1% populacije služi hrvatskim jezikom. Također, Fremantle je grad pokraj mora, grad – luka s poviješću vezanom uz brodove i brodarstvo, ali ujedno i  grad bogat kulturno povijesnom baštinom. Naravno, u usporedbi s Hrvatskom, kada govorimo o starim zgradama, mi Australci mislimo na zgrade koje su stare tek negdje oko 200 godina, dok je kod vas riječ o građevinama starima i do 700 godina. Ipak, i tu je još jedna sličnost ili dodirna točka – potreba za očuvanjem stare gradske jezgre. Dakle, more, važna povijesna baština i hrvatska zajednica u Fremantlu je prirodna veza između naša dva grada prijatelja. Želja nam je tu vezu u budućnosti ojačati, osobito jer smatramo kako Hrvatska nije poznata i prepoznata u Australiji onoliko koliko bi trebala biti.

Fremantle je blizu Pertha, u regiji koja je poznata po proizvodnji vina. Jeste li možda probali neka korčulanska vina?

Jesam. Probao sam Pošip, bijelo vino koje je izvrsnog okusa, dosta aromatično i lijepog bouqueta. Probao sam i crno vino, Plavac mali. Vezano uz proizvodnju vina u zapadnoj Australiji, ona se razvija relativno brzo, iako je stara tek negdje oko 30 ili 40 godina. I tu je još jedna stvar koja nam je zajednička, a koja pogoduje proizvodnji dobrih i kvalitetnih vina – klima.

Ako se uzme u obzir svjetska kriza koja je zaobišla Australiju i navike tamošnjih ljubitelja vina, smatrate li kako na australskom tržištu ima mjesta za hrvatska vina?

Naravno. Iako je u svijetu vina potrebno vrijeme kako bi se prihvatila nova i ona iz drugih zemalja. Tako na primjer, prije 20 godina kada je Australija pokretala izvoz svojih vina u Europu, mnogi su bili skeptični. Zašto bi netko u Francuskoj, Italiji ili Hrvatskoj uvozio i pio australska vina? No, s vremenom dobar proizvod se prepozna. Mislim da bi bijela vina iz južnog dijela Hrvatske bila osobito zanimljiva i popularna u Australiji. Na početku bi otežavajuća okolonost bila ta što su nova, no s druge strane ta novost je istodobno i uzbudljivi element. Tako na primjer, ako se društvo okupi za večerom kod prijatelja  i prijatelj ih ponudi vinom iz Hrvatske, svi će se iznenaditi, ali iznenađenje će biti pozitivno. Kao što sam već spomenuo, u Fremantlu postoji zajednica Hrvata i za njih hrvatska vina nisu nepoznanica i siguran sam kako neki od njih već uvoze određena hrvatska vina koja dijele sa svojim prijateljima.

Turizam je još jedna dodirna točka ova dva grada prijatelja, odnosno i u jednom i u drugom slučaju, važan izvor prihoda. Obzirom na ono što ste do sada vidjeli ili saznali, možete li usporediti turizam u Fremantlu i Korčuli? Možda imate neki prijateljski savjet u kojem smjeru bi se Korčula kao turistička destinacija trebala dalje razvijati?

Smatram kako je najvažnija stvar za mjesto kao što je Korčula da postane poznata sama po sebi. Na primjer, ako ste u Dubrovniku i želite autobusom doći u Korčulu, to nije komplicirano i lako je. Međutim, ako pitate nekoga kada autobus kreće za Korčulu mnogi će reći kako nisu sigurni, ali misle  kreće u tri sata popodne. Potom, da biste uopće kupili kartu za autobus Dubrovnik-Korčula, morate napustiti staru jezgru Grada, potom koristeći javni prijevoz doći do autobusnog kolodvora i zatim se ponovno vratiti u Grad. No, pravi izazov za Korčulu predstavlja postići to da kada pitate nekoga u Australiji da imenuje gradove i mjesta u Hrvatskoj, osim što će navesti Zagreb, Split i Dubrovnik, da navede i Korčulu. Što se tiče Fremantla, zbog određenog publiciteta kojeg su imale prijašnje posjete Douga i Suzette, Korčula postaje sve prisutnija i poznatija među našim građanima.

Druga stvar je duljina turističke sezone. Triatlon je jako pametan i dobar način kako bi se pokušalo započeti sa turističkom sezonom što ranije. Turistima iz Njemačke ili Engleske je zanimljivo ljeto kada oni većinom dolaze na ljetovanje radi kupanja  i uživanja u suncu, no  turistima iz Australije koji u suncu i kupanju mogu uživati tijekom devet mjeseci u godini bi bilo zanimljivo nešto drukčije. Da bismo mi došli u Korčulu nisu nam potrebne vrućine niti plaže jer mi sve to već imamo. Nama, kao tržištu, Korčula bi mogla biti zanimljiva kao destinacija za odmor tijekom travnja, rujna ili listopada kada je mirnija i vjerojatno nešto jeftinija. Umjesto kupanja i sunčanja vrijeme u predsezoni bismo iskoristili za šetnje, vožnju bicikla, promatranje ptica… To su sve stvari koje Australci vole raditi tijekom odmora.

Grad Fremantle je 2010. godine uvršten na UNESCO-ovu listu Svjetske baštine. U Korčuli postoji slična inicijativa. Kakva su Vaša iskustva i na što bi Grad Korčula trebao obratiti posebnu pažnju prilikom apliciranja?

Očito, Dubrovnik je već uvršten u listu, a Korčula ima iste kvalitete i stari dio grada je također dosta dobro očuvan tako da uvrštenje Korčule na tu listu po meni ima smisla, osobito jer bi to pomoglo da se dodatno zaštiti ono što već imate. Srećom, ono što sam ja primijetio je da stanovništvo cijeni i štiti ono što ima. Ne mislim da bi zajednica dopustila da se izgradi hotel s pet katova na kraju stare gradske jezgre.

Gradonačelnik Freemantla Brad Pettitt je član Australske stranke zelenih. Koje promjene su nastupile u Freemantlu dolaskom osobe s akademskom pozadinom u održivom razvoju?

U Australiji su ceste uglavnom napravljene za aute. Fremantle želi postati više prijateljski nastrojen grad prema biciklistima. Smatramo da je mnogo bolje za okoliš, ali i za samu atmosferu u našem gradu ako smanjimo broj auta. Više ljudi će se šetati, voziti bicikle i koristiti javni prijevoz. Stoga je Grad usvojio novi plan prema kojemu će se napraviti nove, označene dionice posebno za bicikliste, posebne prijelazi i sl. Iako ja, kao njegov zamjenik, dolazim iz stranke laburista, podržavam ovu ideju jer je dobra. Druga stvar na kojoj se počelo raditi je prenamjena starih skladišta koja su se prije koristila za skladištenje robe i ostalog. Ona su sada neiskorištena, a taj dio stare gradske jezgre ljudi sve više napuštaju i odlaze živjeti u neke druge, novije dijelove. Cilj je vratiti život u taj dio grada, prenamijeniti postojeća skladišta u stanove i ostali popratni sadržaj pritom ne narušavajući njegov prvobitni izgled.

Hvala Vam na vremenu koje ste odvojili uz želju da slijedeće godine dođete u Korčulu s ekipom triatlonaca iz Freemantla koji će se natjecati na Marco Polo Challengu.

Smatram da je Suzzette postavila kriterije jako visoko (smijeh), ali, da, smatram kako postoji jako mnogo onih koji bi voljeli doći u Korčulu na odmor i tijekom tog odmora sudjelovati na triatlonu Marco Polo Challenge. To je još jedan od razloga zašto smo se odlučili sponzorirati ovogodišnje utrku. I za kraj, samo bih htio još jednom poručiti kako je želja i namjera da veza naša dva grada s vremenom postaje sve jača, a Marco Polo Challenge tome svakako može pridonijeti.