Gradonačelnici Splita Željko Kerum, Šibenika Ante Županović, Dubrovnika Andro Vlahušić, Kaštela Josip Berket, Trogira Damir Rilje, Hvara Pjerino Bebić, Korčule Mirko Duhović i dogradonačelnik Visa Dalibor Damjanović te njihovi zamjenici i suradnici, ocijenili su da se spomenutim Nacrtom prijedloga zakona suspendira decentralizacija te da se gradovima uskraćuje pravo da samostalnije upravljaju pomorskim dobrom kao najvažnijom razvojnom polugom svog gospodarstva. 

Istaknuto je da ne postoji ni jedan grad na obali koji može planirati svoj razvoj bez da upravlja pomorskim dobrom te je upozoreno kako budućnosti otoka prijeti potpuna depopulacija, jer njihovog razvoja nema ako ne upravljaju morem koje ih okružuje.  

-Svjesni smo da je posljednjih dvadesetak godina Hrvatska bila vrlo centralizirana država, da su ovlasti između gradova i županija nastajale spontano, a danas smo svjesni da gradovi moraju upravljati svojim prostorom u cjelini. Najvrjedniji prostor svakog grada uz kopno je more. Predloženi Zakon je u suprotnosti s onim što je bilo u saborskoj proceduri proteklih godinu dana. Do tada su prijedlogom gradovima davane znatno veće ovlasti, mogućnosti da samostalno upravljaju pomorskim dobrom, da osnivaju gradske lučke uprave i ubiru prihode i snose odgovornost. Sada od jednog decentraliziranog prijedloga imamo vrlo centralizirani prijedlog, da su smanjene čak i ovlasti koje su gradovi imali do sada, kazao je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić te nastavio:

– Procjenjujemo da je to dobrim dijelom napravljeno i zbog strukture ljudi koji sjede za ovim stolom i snažnijeg utjecaja gradova koji imaju nezavisne političke opcije, kao i zato da bi se gradovi disciplinirali. To discipliniranje gradova je u suprotnosti s politikom Vlade Republike Hrvatske i u potpunoj suprotnosti s novim kursom politike premijerke Jadranke Kosor, kojeg želi uvesti u Hrvatsku, a počiva na decentralizaciji i jačanju lokalne samouprave. Također, u suprotnosti je sa dobrom europskom praksom. Europa je regionalna i regionalizira se, što znači veći utjecaj gradova. Gradovi ne mogu participirati u toj budućoj europskoj Hrvatskoj ukoliko ne budu upravljali morem. Zbog toga smo se složili da zatražimo sastanak sa premijerkom, na kojem bi sudjelovala jedna delegacija dalmatinskih gradova, kako bi joj izložili svoje stavove i predložili da zakon ne ide u ovoj formi u proceduru, nego da se vrati u prvobitno stanje, ili da se unaprijedi, jer inače to neće donijeti dobra prvenstveno građanima koji žive na jadranskoj obali – kazao je Vlahušić iznoseći zajedničke stavove dalmatinskih gradonačelnika.  

Splitski gradonačelnik Željko Kerum je kazao kako je riječ o političkom pitanju.
– Pričalo se o decentralizaciji, a kada su nezavisni dobili izbore došlo je do centralizacije. Nadam se da ćemo ovom inicijativom promijeniti stvari. Treba napraviti sve da ovakav zakon ne prođe u Saboru -rekao je gradonačelnik Kerum, dodavši da se u ovakav pristup uklapaju i novi prijedlozi poreznog sustava po kojima bi Split od 1. srpnja ostao bez 40 milijuna kuna.

Zamjenik šibenskog gradonačelnika Petar Baranović je kazao kako se prijedlogom gradovima oduzima pravo davanja koncesijskih odobrenja za gospodarske djelatnosti manjeg obima, koje ne ometaju opću upotrebu pomorskog dobra.
– Ovim Prijedlogom se oduzima ingerencija lokalnoj samoupravi, ali i značajno smanjuju prihodi lokalne samouprave od djelatnosti koje su se odvijale na pomorsko dobru. Takvih odobrenja, koja su se izdavala u kratkom postupku, ima na tisuće i do sada su izdavana bez većih problema, a sada se to ukida i uvodi komplicirana procedura, po kojoj sve to odobrava županijska skupština, odnosno veliki gradovi, koji imaju iznad 35.000 stanovnika, ali i oni uz suglasnost županijske skupštine. Kod određenih gradova, posebno otočnih općina smanjuju se prihodi od djelatnosti na pomorskom dobru, a ta stavka nije zanemariva i u nekim slučajevima bitno utječe na proračun – rekao je Baranović.  

Šibenski gradonačelnik Županović je pojasnio da se na sastanku okupilo osam gradonačelnika koji se već duže vrijeme sastaju, neovisno o političkoj opciji kojoj pripadaju, i razmatraju teme od zajedničkog interesa.
– Zato ovdje nisu predstavljeni svi dalmatinski gradovi. Mi ćemo i kao Udruga gradova poslati primjedbe. Mi ne želimo djelovati kao paralelna udruga, već kao grupa koja razmatra ono što nas tišti – rekao je Županović.

Korčulanski gradonačelnik Mirko Duhović naglasio je kako postojeći model upravljanja pomorskim dobrom ne predviđa adekvatnu razinu sudjelovanja lokalne samouprave u gospodarenju i raspolaganju pomorskim dobrom.
– U novom prijedlogu predviđa se podjela ubranih sredstava od koncesija na trećine i to između države, županije i lokalne samouprave. Dijelim mišljenje ostalih sudionika ovog skupa da lokalnoj samoupravi treba pripasti značajniji dio prihoda s obzirom da je pomorsko dobro najznačajniji resurs i razvojna poluga gradova i općina na obali – rekao je Duhović