Na temelju članka 8. i 35. točke 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (”Narodne novine”, broj 33/01), Gradsko vijeće Grada Korčule je na 6. sjednici održanoj 15. studenog 2001. godine donijelo

S T A T U T
GRADA KORČULE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Statutom, u skladu sa zakonom, uređuje obilježja Grada Korčule, javna priznanja, samoupravni djelokrug, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Grada Korčule, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma o pitanjima iz djelokruga lokalne samouprave, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, osnove ustroja upravnih tijela Grada Korčule, oblici suradnje s drugim jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Korčule.

Članak 2.

Grad Korčula, kao jedinica lokalne samouprave, obuhvaća područja grada Korčula i naselja Žrnovo, Račišće, Pupnat i Čara.
Granice Grada Korčule su utvrđene zakonom, tj. u područje Grada spadaju područja katastarskih općina Korčula, Žrnovo, Pupnat, Račišće i Čara (osim područja Velike i Male Rasohe i Babine – statistički krug 05222).
Granice se mogu mijenjati na način i po postupku koji su propisani zakonom.

Članak 3.

Grad Korčula je pravna osoba.

Članak 4.

Sjedište Grada Korčule (u daljnjem tekstu: Grad) je u Korčuli, Trg Antuna i Stjepana Radića 1.

Članak 5.

Grad ima svoj grb i zastavu.
Grb Grada je grb u obliku polukruglog štita. Štit je plave boje s bijelim (srebrnim) stiliziranim kulama: kompozicija ulaza u grad – kula Revelin sa stubištem, a sa strane kule Kanavelić i Zakerjan. Na stubištu ispred gradskih vrata stoji sv. Marko u žutoj (zlatnoj) boji, uzdignutom desnicom blagoslivlje, a ljevicom drži na prsima knjigu Evanđelja.
Omjer širine i dužine grba je 4,2 : 5.
Zastava Grada je plave boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini.
Grb je u dužini zastave u omjeru 1 : 5.
Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2.
Gradsko vijeće Grada Korčule (u daljnjem tekstu: Gradsko vijeće) posebnom odlukom utvrđuje način i zaštitu uporabe grba, odnosno zastave, tj. utvrđuje mjerila na temelju kojih Gradsko poglavarstvo Grada Korčule (u daljnjem tekstu: Gradsko poglavarstvo) može odobriti uporabu grba i zastave pravnim osobama radi promicanja interesa Grada.

Članak 6.

Grad ima pečat.
Pečat je okruglog oblika i prema posebnim propisima sadrži kružno ispisani tekst i grb Republike Hrvatske, naziv pripadajuće županije te naziv tijela Grada koji rabi takav pečat za koje se sukladno posebnim propisima dobije suglasnost nadležnog tijela.
Tijela Grada mogu rabiti grb Grada u sadržaju natpisne ploče, u zaglavlju akta i u sadržaju pečata, u skladu sa posebnim propisima.

Članak 7.

Grad ima svoj blagdan – Dan Grada Korčule.
Dan Grada Korčule je 29. srpnja – blagdan Sv. Todora, suzaštitnik grada Korčule.
U povodu proslave Dana Grada dodjeljuju se javna priznanja Grada te se priređuju druge svečanosti.
Način proslave Dana Grada utvrdit će se posebnom odlukom Gradskog poglavarstva, uz suradnju s predsjednikom Gradskog vijeća.

Članak 8.

Javna priznanja Grada su:
– proglašenje počasnim građaninom
– nagrada za životno djelo
– osobna godišnja nagrada
– kolektivna godišnja nagrada.

Članak 9.

Počasnim građaninom Grada može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili druge države, koji je svojim radom, znanstvenim ili političkim djelovanjem značajno pridonio napretku i ugledu Grada, ostvarivanju i razvijanju međusobnih odnosa Grada s drugim jednicama lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj odnosno drugih država, ostvarivanju i razvoju demokracije u Republici Hrvatskoj ili svijetu, mira u svijetu i napretka čovječanstva.
Počasnim građaninom Grada ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada.
Počašću se ne stječu posebna prava, odnosno obveze i može se opozvati ako se počastvovani pokaže nedostojnim takve počasti.

Članak 10.

Nagrada za životno djelo Grada dodjeljuje se fizičkim osobama, za osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa i unapređenju gospodarstva, obrazovanja, znanosti, kulture, tjelesne kulture, zdrastva, socijalne skrbi i drugih djelatnosti.

Članak 11.

Osobna i kolektivna godišnja nagrada Grada dodjeljuje se fizičkim, odnosno pravnim osobama za osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa i unapređenju djelatnosti iz članka 10. ovog Statuta u protekloj kalendarskoj godini, značajne za Grad.

Članak 12.

Javna priznanja dodjeljuju se u sadržaju, obliku i postupku propisan posebnom odlukom Gradskog vijeća.
Osim javnih prizanja u smislu članka 8. ovog Statuta, za pojedine prigode Gradsko vijeće ili Gradsko poglavarstvo mogu ustanoviti i dodijeliti i druga priznanja.

Članak 13.

Grad surađuje sa svojim građanima koji žive u inozemstvu i kroz suradnju s njihovim organizacijama i udrugama skrbi se o ostvarivanju i zaštiti njihovih interesa u domovini, te njeguje i stalno unapređuje te odnose.

Članak 14.

Radi ostvarivanja zajedničkih interesa Grad može s drugim jedinicama lokalne samouprave, odnosno regionalne samouprave uspostaviti međusobnu suradnju na unapređenju gospodarskog, odnosno društvenog razvitka svojih zajednica, te sa njima osnivati odgovarajuće udruge.

Članak 15.

Grad može pod uvjetima utvrđenim zakonom surađivati s drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država kada je to u interesu gospodarskog, odnosno društvenog razvitka Grada i prijateljske suradnje u okviru vanjske politike Republike Hrvatske, o čemu odluku donosi Gradsko vijeće.

Članak 16.

Grad u postupku pripremanja i donošenja općih akata na razini Dubrovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: Županija) te zakona i drugih propisa na razini Republike Hrvatske, a koji se neposredno tiču Grada, daje inicijative, mišljenja i prijedloge nadležnom tijelu.
Inicijative, mišljenja i prijedloge iz prethodnog stavka u ime Grada mogu podnositi Gradsko vijeće, Gradsko poglavarstvo i gradonačelnik neposredno nadležnom tijelu i posredno putem članova Županijske skupštine i zastupnika u Hrvatskom saboru.

II. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA

Članak 17.

Grad u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koje se odnose na:
– uređenje naselja i stanovanja
– prostorno i urbanističko planiranje
– komunalne djelatnosti
– brigu o djeci
– socijalnu skrb
– primarnu zdrastvenu zaštitu
– odgoj i osnovno obrazovanje
– kulturu, tjelesnu kulturu i šport
– zaštitu potrošača
– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša
– protupožarnu i civilnu zaštitu.
Posebnim zakonima kojima će se urediti pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka odredit će se poslovi koje je Grad dužan organizirati kao i poslovi koje će Grad obavljati ako osigura uvjete za njihovo obavljanje.
Način organiziranja poslova iz stavka 2. ovog članka i uvjeti za njihovo obavljanje uredit će se posebnim odlukama Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom.

Članak 18.

Grad može, u skladu s Statutom Županije i ovim Statutom, pojedine poslove iz članka 17. ovog Statuta prenijeti na Županiju, odnosno na mjesnu samoupravu, ako ocijeni da je to učinkovitije.
Grad može obavljanje pojedinih poslova iz članka 17. ovog Statuta organizirati zajedno s drugim gradovima i općinama.
Odluku o načinu, uvjetima, mjerilima, visini sredstava i nadzoru izvršenja povjerenih poslova iz stavka 1. ovog članka donosi Gradsko vijeće, većinom glasova svih članova.
Za obavljanje poslova u suglasju sa stavkom 2. ovog članka, Grad i drugi gradovi odnosno općine mogu osnovati zajedničko tijelo, zajedničko trgovačko društvo, ustanovu i organizirati obavljanje poslova u skladu sa zakonom.
Sporazum o zajedničkom organiziranju poslova iz stavka 2. ovog članka sklapa se na temelju odluke koju donosi Gradsko vijeće, većinom glasova svih članova.

Članak 19.

Gradsko vijeće može tražiti od Županijske skupštine, da Gradu, uz suglasnost središnjeg tijela uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga Županije na području Grada, ako Grad može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje.
Postupak iz stavka 1. ovog članka, Grad može pokrenuti i zajedno s drugim gradovima odnosno općinama.

Članak 20.

Grad može, u skladu sa zakonom, obavljati i određene poslove državne uprave.
Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela Grada podmiruju se iz državnog proračuna.

Članak 21.

Grad u okviru samoupravnog djelokruga:
– raspolaže, upravlja i koristi imovinu u vlasništvu Grada
– promiče društveni i gospodarski napredak radi vrednovanja lokalnih posebnosti i
poštivanja prirodnih i prostornih mogućnosti
– vodi brigu o potrebama i interesima stanovnika u oblasti predškolskog uzrasta, odgoja i osnovnog obrazovanja, primarne zdrastvene zaštite, kulture, tjelesne kulture i športa
– osigurava uvjete za utvrđivanje politike gospodarenja prostorom i unapređenju i zaštiti prirodnog okoliša
– obavlja poslove u svezi s poticanjem poduzetničkih aktivnosti i korištenja prostora u vlasništvu Grada
– osigurava uvjete za održivi razvitak komunalnih djelatnosti
– vodi brigu o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja i komunalnim objektima
– organizira obavljanje komunalnih i drugih djelatnosti
– osniva pravne osobe radi ostvarivanja gospodarskih, društvenih, komunalnih, socijalnih i drugih interesa i potreba stanovništva
– obavlja razrez i naplatu prihoda koji pripadaju Gradu
– potiče primjenu djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba i obavlja poslove socijalne skrbi
– potiče aktivnost udruga građana
– promiče očuvanje prirodne baštine, povijesnog, kulturnog i graditeljskog nasljeđa
– osigurava uvjete za protupožarnu i civilnu zaštitu
– osigurava uvjete za zaštitu potrošača
– donosi proračun Grada
– obavlja redarstvene poslove radi očuvanja komunalnog reda
– obavlja i uređuje druge poslove koji su u neposrednoj vezi s interesima Gradske zajednice za njezin gospodarski, društveni i socijalni napredak.
Poslovi iz stavka 1.ovog članka podrobnije se uređuju aktima u okviru djelokruga tijela Grada, u skladu sa zakonom.

III. TIJELA GRADA

Članak 22.

Tijela Grada su:
– Gradsko vijeće
– gradonačelnik
– Gradsko poglavarstvo.

Članak 23.

Ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada podijeljene su između Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i upravnih tijela Grada.
Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno koje je tijelo nadležno za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, poslovi koji se odnose na uređivanje odnosa legislativne naravi u nadležnosti su Gradskog vijeća, a poslovi izvršne naravi u nadležnosti su Gradskog poglavarstva.
Ako se po naravi poslova ne može utvrditi nadležnost prema stavku 2. ovog članka, nadležno je Gradsko vijeće.
Nadležnost tijela za obavljanje poslova, utvrđena zakonom ili drugim propisom, ne može se prenositi na drugo tijelo odnosno drugu fizičku ili pravnu osobu ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije određeno.

1. Gradsko vijeće

Položaj i nadležnost Gradskog vijeća

Članak 24.

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 25.

Gradsko vijeće:
1. donosi Statut, odnosno njegove izmjene i/ili dopune
2. donosi opće i druge akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada
3. donosi odluku o Gradskim porezima
4. donosi proračun Grada, odnosno njegove izmjene i/ili dopune
5. donosi odluku o privremenom financiranju
6. donosi godišnji obračun proračuna Grada
7. donosi odluku o izvršenju proračuna
8. odlučuje o kreditnom zaduživanju Grada
9. bira i razješava gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika te članove Gradskog poglavarstva
10. osniva i bira, odnosno razrješava članove radnih tijela Gradskog vijeća
11. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Grada
12. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad te odlučuje o njihovim statusnim promjenama i preoblikovanjima, u skladu sa zakonom
13. imenuje i razrješava ravnatelje javnih ustanova kojima je Grad osnivač kad je zakonom propisano da ih imenuje ili razrješava osnivač, u skladu sa zakonom
14. imenuje i razrješava određeni broj članova upravnih vijeća javnih ustanova kojima je Grad osnivač, gdje su upravna vijeća ustrojena, u skladu sa zakonom
15. daje suglasnost na statut, odnosno izmjene i/ili dopune statuta javnih ustanova i drugih pravnih osoba kojima je Grad osnivač, ako je to zakonom ili njihovim statutima propisano, kao i na njihove druge važnije opće akte ako je u njihovim statutima predviđeno da se i za njih traži suglasnost osnivača, odnosno Gradskog vijeća
16. raspisuje referendum
17. donosi odluku o plaćama i drugim primanjima dužnosnika Grada
18. odlučuje o stjecanju i prijenosu (kupnji i prodaji) dionica odnosno udjela u trgovačkim društvima ako zakonom, ovim Statutom odnosno odlukom Gradskog vijeća nije drukčije riješeno
19. odlučuje o prijenosu i preuzimanju osnivačkih prava, u skladu sa zakonom
20. odlučuje o davanju koncesije, u skladu sa zakonom
21. odlučuje i o drugim pitanjima, odnosno obavlja i druge poslove koji su mu zakonom ili drugim propisom, odnosno ovim Statutom, stavljeni u djelokrug.

Sastav i izbor Gradskog vijeća

Članak 26.

Gradsko vijeće ima 15 članova.

Članak 27.

Članovi Gradskog vijeća (u daljnjem tekstu: vijećnici) biraju se na način i po postupku koji su propisani zakonom.
Mandat vijećnika izabranih na redovnim izborima traje četiri godine, tj. do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju Gradskog vijeća u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.
Vijećniku mandat prestaje prije isteka redovitog četvorogodišnjeg mandata u slučajevima utvrđenim zakonom.
Mandat vijećnika izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata saziva Gradskog vijeća izabranog na redovnim izborima.
Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Članak 28.

Vijećnici svoju dužnost obavljaju počasno i za to ne primaju plaću.
Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova za svoj rad u Gradskom vijeću a u skladu sa posebnom odlukom Gradskog vijeća.

Članak 29.

Vijećnici imaju pravo i dužnost biti nazočni sjednicama Gradskog vijeća, birati i biti birani za predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća te druga dužnosnička mjesta, u radna tijela Gradskog vijeća, predlagati Gradskom vijeću opće i druge akte i mjere te davati amandmane na prijedloge općih akata, postavljati pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada neposredno na sjednici Gradskog vijeća ili pismenim putem predsjedniku Gradskog vijeća, te pokretati druga pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća.

Članak 30.

Vijećnici imaju pravo predlagati Gradskom vijeću raspravu o pitanjima koja se odnose na rad Gradskog poglavarstva, na izvršavanje odluka ili na rad upravnih tijela Grada, odnosno na rad javnih ustanova i drugih pravnih osoba čiji je (su)osnivač Grad.
Vijećnici imaju pravo Gradskom poglavarstvu i pročelnicima koji rukovode upravnim tijelima Grada postavljati pitanja koja se odnose na njihov rad ili na poslove iz njihova djelokruga.

Članak 31.

Ostala prava i dužnosti vijećnika utvrđuju se zakonom, ovim Statutom, poslovnikom Gradskog vijeća, odnosno drugim općim aktima Gradskog vijeća ako je to Statutom određeno.

Način rada Gradskog vijeća

Članak 32.

Gradsko vijeće smatra se konstituiranim izborom predsjednika Vijeća na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina vijećnika.

Članak 33.

Gradsko vijeće donosi odluke većinom glasova ako je sjednici nazočna većina vijećnika.
Većinom glasova svih vijećnika, Gradsko vijeće donosi statut, proračun, odluku o privremenom financiranju, odluku o raspisivanju referenduma, godišnji obračun proračuna, poslovnik i odluku o iskazivanju nepovjerenja (razrješenje) gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, članovima Gradskog poglavarstva ili Poglavarstvu u cjelini.
Većinom glasova svih vijećnika biraju se, odnosno razrješavaju predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća.
Većinom glasova svih vijećnika bira se gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika te članovi Gradskog poglavarstva.
Poslovnikom Gradskog vijeća mogu se odrediti i druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih vijećnika, a koja ovim Statutom nisu utvrđena kao pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih vijećnika.

Članak 34.

Na sjednicama Gradskog vijeća glasuje se javno, ako Vijeće ne odluči da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća

Članak 35.

Gradsko vijeće ima predsjednika i potpredsjednika.
Predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća biraju se većinom glasova svih vijećnika, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili najmanje jedne trećine vijećnika.
Prijedlog za razrješenje predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća može dati jedna trećina vijećnika.

Članak 36.

Predsjednik Gradskog vijeća predstavlja Vijeće, saziva sjednice Vijeća, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama, potpisuje akte Vijeća i ima druga prava i obveze utvrđene zakonom, ovim Satutom i poslovnikom Gradskog vijeća.
Potpredsjednik pomaže u radu predsjedniku, zamjenjuje ga u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju predsjedničke dužnosti i obavlja druge poslove iz djelokruga predsjednika koje mu predsjednik povjeri.

Radna tijela Gradskog vijeća

Članak 37.

Gradsko vijeće osniva stalne ili povremene odbore i druga radna tijela za pripremu i predlaganje odluka iz svog djelokruga, odnosno za obavljanje drugih poslova koji im se povjere odlukom o njihovom osnivanju.
Gradsko vijeće osniva pojedina radna tijela i temeljem posebnih propisa.
Naziv, sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuje se poslovnikom Gradskog vijeća ili posebnom odlukom o osnivanju radnog tijela, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 38.

Poslovnikom Gradskog vijeća podrobnije se uređuje način konstituiranja, sazivanje, rad i tijek sjednice, održavanje reda na sjednici, glasovanje, vođenje zapisnika, prava i obveze predsjednika i potpredsjednika te vijećnika, postupak izbora i razrješenja dužnosnika koje bira odnosno razrješava Vijeće, osnivanje radnih tijela, postupak izbora i razrješenja članova radnih tijela, kao i druga pitanja koja su neposredno vezana uz organizaciju i način rada Vijeća, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

2. Gradonačelnik

Članak 39.

Gradonačelnik je izvršno tijelo Grada.
Gradonačelnik zastupa Grad.
Mandat gradonačelnika traje četiri godine.
Gradonačelnik svoju dužnost obavlja profesionalno, tj. kroz radni odnos.

Članak 40.

Gradonačelnik rukovodi radom Gradskog poglavarstva, saziva sjednice Gradskog poglavarstva, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama te potpisuje akte Gradskog poglavarstva.
Gradonačelnik je odgovoran Gradskom vijeću za obavljanje poslova lokalne samouprave, a središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela Grada.
Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada:
1. provodi odluke Gradskog vijeća i odgovoran je Gradskom vijeću za njihovo provođenje
2. ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Gradskog vijeća da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke, a ako Gradsko vijeće to ne učini, gradonačelnik je dužan u roku od osam dana o tome obavijestiti čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave
3. vodi brigu o upravljanju Gradskom imovinom, u skladu sa zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima Grada
4. nadzire i koordinira rad upravnih tijela Grada
5. daje suglasnost za privremeno zatvaranje prometa na ulicama i trgovima zbog održavanja športskih, kulturnih ili zabavnih aktivnosti, kad se ta suglasnost traži od nadležnog tijela sukladno posebnim propisima
6. daje punomoći za zastupanje Grada u pojedinim stvarima
7. ima pravo predlaganja Gradskom vijeću donošenje općih i drugih akata
8. podnosi Gradskom poglavarstvu prijedlog proračuna i naredbodavatelj je za izvršenje proračuna
9. obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom, drugim propisom, ovim Statutom ili drugim općim aktom Grada.

Članak 41.

Gradonačelnik ima zamjenika.
Zamjenik gradonačelnika dužnost obavlja počasno, tj. ima pravo na posebnu naknandu u skladu sa posebnom odlukom Gradskog vijeća.
Zamjenik gradonačelnika može svoju dužnost obnašati i profesionalno, tj. kroz radni odnos, ako tako odluči Gradsko vijeće.

Članak 42.

Zamjenik gradonačelnika pomaže gradonačelniku u obavljanju njegovih dužnosti, zamjenjuje ga u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima Grada.
Gradonačelnik može pismenim ovlaštenjem povjeriti svom zamjeniku obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga. Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik gradonačelnika je dužan pridržavati se uputa gradonačelnika.
Povjeravanjem poslova iz svog djelokruga zamjeniku, ne prestaje odgovornost gradonačelnika za njihovo obavljanje.

Članak 43.

Gradonačelnika bira Gradsko vijeće iz reda vijećnika, većinom glasova svih vijećnika, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili najmanje jedne trećine svih vijećnika, na način i po postupku utvrđenim poslovnikim Gradskog vijeća.
Zamjenik gradonačelnika bira se na isti način i po istom postupku kao gradonačelnik.

3. Gradsko poglavarstvo

Članak 44

Gradsko poglavarstvo je uz gradonačelnika izvršno tijelo Grada koje obavlja izvršne poslove u Gradu.
Gradsko poglavarstvo poslove iz svog djelokruga obavlja na osnovi i u okviru zakona, drugih propisa, ovog Statuta i drugih akata Gradskog vijeća.
Gradsko poglavarstvo je odgovorno, u skladu sa zakonom i ovim Statutom, Gradskom vijeću za obavljanje poslova iz svog djelokruga.
Gradsko poglavarstvo je o svom radu dužno izvješćivati Gradsko vijeće.
Gradsko vijeće može zahtijevati da mu Gradsko poglavarstvo podnese izvješće o cjelokupnom radu ili o pojedinom pitanju iz njegova djelokruga.
Gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika i članovi Gradskog poglavarstva zajednički su odgovorni za akte koje Poglavarstvo donosi i za prijedloge općih akata koje predlažu Gradskom vijeću, a osobno su odgovorni za određeno područje iz djelokruga lokalne samouprave za koje su zaduženi.

Članak 45.

Gradsko poglavarstvo u okviru svog djelokruga:
1. priprema prijedloge općih akata koje donosi Gradsko vijeće, odnosno daje mišljenje o prijedlozima odluka koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji
2. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća
3. upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu Grada kao i njegovim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i ovim Statutom
4. podnosi izvješće Gradskom vijeću o svom radu i stanju na području Grada
5. usmjerava djelovanje upravnih tijela Grada u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad
6. nadzire rad trgovačkih društava, javnih ustanova i drugih pravnih osoba kojima je Grad (su)osnivač
7. odlučuje o svim drugim pitanjima vezana za rad trgovačkih društava, javnih ustanova, odnosno drugih pravnih osoba koja su vezana za Grad kao osnivača takvih subjekata, a koja zakonom, ovim Statutom ili drugim propisima nisu stavljena u nadležnost Gradskog vijeća
8. utvrđuje prijedlog proračuna Grada, odnosno njihove izmjene i/ili dopune, odluke o izvršenju proračuna, godišnjeg obračuna proračuna Grada te odluke o privremenom financiranju
9. odgovara za izvršenje proračuna
10. odlučuje o pokroviteljstvu koje preuzima Grad
11. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, drugim propisma, ovim Statutom i drugim općim aktima Gradskog vijeća ili po njegovu ovlaštenju, odnosno zaduženju.
Članovi Gradskog poglavarstva nemaju pravo odlučivanja o pitanjima iz stavka 1. točke 3. ovog članka kad su osobno ili preko članova uže obitelji zainteresirana strana.

Članak 46.

Gradsko poglavarstvo ima (ukupno) pet članova.
Gradonačelnik je po svom položaju predsjednik, a zamjenik gradonačelnika potpredsjednik Gradskog poglavarstva.
Ostala tri člana Gradskog poglavarstva bira Gradsko vijeće, na prijedlog gradonačelnika, većinom glasova svih vijećnika, na vrijeme od četiri godine.

Članak 47.

Gradsko poglavarstvo donosi odluke većinom glasova ako je sjednici nazočna većina njegovih članova.
Odluke kojima se raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu Grada kao i njegovim prihodima i rashodima, Gradsko poglavarstvo donosi većinom glasova svih članova.
Većinom glasova svih članova Gradskog poglavarstva odlučuje se i o drugim pitanjima za koje je poslovnikom Gradskog poglavarstva utvrđeno da se o njima odlučuje većinom glasova svih članova Poglavarstva.

Članak 48.

Članovi Gradskog poglavarstva imaju pravo na posebnu naknadu u skladu sa posebnom odlukom Gradskog vijeća.
Članovi Gradskog poglavarstva mogu svoju dužnost obnašati i profesionalno, tj. kroz radni odnos, ako tako odluči Gradsko vijeće.

Članak 49.

Ustrojstvo, način rada i odlučivanja Gradskog poglavarstva podrobnije se uređuje poslovnikom Gradskog poglavarstva, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 50.

Na prijedlog najmanje jedne trećine svih vijećnika može se u Gradskom vijeću pokrenuti postupak pitanja povjerenja gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, Gradskom poglavarstvu u cjelini ili pojedinom članu Poglavarstva.
Glasovanje o povjerenju Gradskom poglavarstvu može zahtijevati i gradonačelnik.
Prijedlog za glasovanje o povjerenju dostavlja se u pismenoj formi predsjedniku Gradskog vijeća. Prijedlog mora sadržavati ime i prezime predlagatelja i biti vlastoručno potpisano. Ukoliko prijedlog nije uredan ili nije podržan od dovoljnog broja vijećnika, predsjednik Gradskog vijeća ga vraća predlagatelju, te ne može staviti prijedlog na dnevni red Gradskog vijeća dok se ne ispune uvjeti iz ovog stavka.
O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana od dana dostave (urednog) prijedloga predsjedniku Gradskog vijeća.
Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave (urednog) prijedloga predsjedniku Gradskog vijeća.

Članak 51.

Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih vijećnika.
Kada Gradsko vijeće izglasa nepovjerenje gradonačelniku ili Gradskom poglavarstvu u cjelini, ono mora izabrati novog gradonačelnika u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja.
Ako odlukom o iskazivanju nepovjerenja gradonačelniku i Gradskom poglavarstvu u cjelini nije određen dan razrješenja i prestanka dužnosti, gradonačelnik i Gradsko poglavarstvo u cjelini kojem je iskazano nepovjerenje smatraju se razrješenim i prestaje im dužnost izborom novog gradonačelnika.
U slučaju izglasavanja nepovjerenja pojedinom članu Gradskog poglavarstva Gradsko vijeće donosi odluku o danu s kojim se razrješuju dužnosti.
Ako Gradsko vijeće ne izglasa nepovjerenje, vijećnici koji su podnijeli prijedlog ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci od njegova odbijanja.

IV. AKTI GRADA

Članak 52.

Gradsko vijeće u svom samoupravnom djelokrugu donosi opće akte, tj. statut, odluke, pravilnike, poslovnik, planove, preporuke, programe, proračun, godišnji obračun, pravila i druge opće akte te daje vjerodostojna tumačenja općih akata.
Osim općih akta iz stavka 1. ovog članka, Gradsko vijeće donosi rješenja, zaključke i druge pojedinačne akte kada, u skladu sa zakonom odnosno drugim propisima, rješava o pojedinačnim stvarima.

Članak 53.

Prije nego stupi na snagu opći akt obvezno se objavljuje u “Službenom glasniku Grada Korčule”.
Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim aktom može se iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave.
Opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.
Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe općeg akta mogu imati povratno djelovanje.

Članak 54.

Gradsko poglavarstvo u poslovima iz svog djelokruga donosi odluke, poslovnik o svom radu, naredbe, pravilnike, pravila, i druge opće akte kad odlučuje o općim pitanjima, te zaključke i rješenja i druge pojedinačne akte kad, u skladu sa zakonom odnosno drugim propisima, odlučuje o pojedinačnim pitanjima.

Članak 55.

Radna tijela Gradskog vijeća odnosno Gradskog poglavarstva, u obavljanju poslova iz svog djelokruga, donose zaključke odnosno rješenja, odnosno druge akte za koje su posebnim propisom ovlašteni.

Članak 56.

Upravna tijela Grada, ako izvršavaju opće akte Gradskog vijeća, donose pojedinačne akte kojima rješava o pravima, obvezama, i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.
Pojedinačni akt kojima se rješava o obvezi razreza Gradskih poreza, doprinosa i naknada koji pripadaju Gradu donosi se po skraćenom upravnom postupku.
Na pojedinačne akte primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku i odredbe drugih zakona.
Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovog članka, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu Županije.
U skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima protiv konačnog akta iz stavka 1. ovog članka može se pokrenuti upravni spor.

Članak 57.

Podrobnije odredbe o aktima Grada iz članka 52., 54. i 55. ovog Statuta, značenju, postupku donošenja i objavi akata te o vjerodostojnom tumačenju akata utvrđuje se poslovnikom Gradskog vijeća, odnosno poslovnikom Gradskog poglavarstva.

V. OBAVLJANJE UPRAVNIH I DRUGIH STRUČNIH POSLOVA IZ SAMOUPRAVNOG DJELOKRUGA GRADA

Članak 58.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad ustrojava se Jedinstveni upravni odjel.
Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik (lokalni službenik) kojeg na temelju javnog natječaja imenuje Gradsko poglavarstvo, na neodređeno vrijeme.
Pročelnik ne može istovremeno biti vijećnik niti član Gradskog poglavarstva.

Članak 59.

Jedinstveni upravni odjel Grada u okviru svog djelokruga i ovlasti:
– neposredno izvršava odluke i druge opće akte Gradskog vijeća, i u tu svrhu, u skladu sa zakonom, donosi pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba te nadzire provođenje općih akata Vijeća
– neposredno izvršava poslove državne uprave kad su ti poslovi prenijeti u djelokrug Grada
– prati stanje u svim područjima za koje je nadležno i o tome izvješćuju Gradsko poglavarstvo
– priprema nacrte odluka i drugih općih akata koje donosi Gradsko vijeće, nacrte akata koje donosi Gradsko poglavarstvo te priprema izvješća, analize i druge materijale iz svog djelokruga za potrebe Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i njihovih radnih tijela
– pruža stručnu i drugu pomoć građanima u okviru prava i ovlasti Grada
– podnosi izvješće Gradskom vijeću i Gradskom poglavarstvu o svom radu
– obavlja i druge poslove za koje su ovlašteni zakonom, drugim propisima, ovim Statutom i općim aktima Gradskog vijeća.

Članak 60.

Za obavljanje stručnih, općih, tehničkih i pomoćnih poslova za potrebe Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i gradonačelnika te za potrebe rada drugih tijela Grada ustrojava se posebna (stručna) služba – Tajništvo Grada.
Tajništvom upravlja tajnik Grada (lokalni službenik).
U odnosu na rad Tajništva kao službe, tajnik Grada ima položaj pročelnika.

Članak 61.

Ustrojstvo, djelokrug i način rada kao i druga pitanja od značaja za rad Jedinstvenog upravnog odjela i Tajništva – Gradske uprave podrobnije se uređuje posebnom odlukom Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 62.

Sredstva za rad Gradske uprave osiguravaju se u proračunu Grada za svaku godinu.
Upravne, stručne i ostale poslove u Gradskoj upravi obavljaju službenici i namještenici.
Službenici obavljaju upravne i stručne poslove iz djelokruga tijela u kojem rade, a namještenici obavljaju prateće i pomoćne poslove.
Prava, obveze i odgovornosti kao i druga pitanja od značenja za rad službenika i namještenika u Gradskoj upravi uređuju se zakonom, drugim propisima te posebnim općim aktima Grada ako takvo ovlaštenje proizlazi iz zakona i drugih propisa donesenim na temelju zakona.

VI. JAVNOST RADA I ODGOVORNOST

Članak 63.

Rad Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva, njihovih radnih tijela te upravnih tijela Grada je javan.
Javnost rada osigurava se:
– javnim održavanjem sjednica
– izvješćivanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja
– objavljivanjem akata na način propisan ovim Statutom
– omogućavanjem uvida u republičke zakone i opće akte Grada
– prikladnim obavještavanjem javnosti o radnom vremenu, uredovnim danima i drugim važnim pitanjima za rad upravnih tijela Grada.

Članak 64.

Gradsko vijeće, Gradsko poglavarstvo, odnosno njihova radna tijela, kada za to postoje osobito opravdani razlozi, mogu isključiti javnost sa svojih sjednica, odnosno javnost mogu isključiti kada se raspravlja o materijalu koji je u skladu s posebnim propisima označen pojedinim stupnjem povjerljivosti.

Članak 65.

Gradsko vijeće svojom odlukom može odlučiti koji podaci iz rada i nadležnosti Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i upravnih tijela predstavljaju službenu tajnu i ne mogu biti dostupni javnosti, te propisati način njihova čuvanja.

Članak 66.

Gradonačelnik može odlučiti da se prijedlozi općih akata koji su u pripremi, a za koje je javnost osobito zaniteresirana odnosno bi mogla biti, objave putem sredstava javnog priopćavanja ili oglašavanjem na oglasnim pločama, kao i da se pozovu svi zainteresirani da iznesu svoje primjedbe i prijedloge.

Članak 67.

Na zgradama u kojima su smještena tijela Grada mora bit istaknut naziv tijela, a na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela Grada.

Članak 68.

Ostvarivanje javnosti rada određenih tijela Grada pobliže se uređuje njihovim poslovnicima, odnosno drugim aktima.

Članak 69.

Izabrani, odnosno imenovani dužnosnici Grada obnašaju svoje dužnosti na temelju i u okviru Ustava, zakona, ovog Statuta te dobivenih ovlaštenja, i osobno su odgovorni za obnašanje svoje dužnosti.

VII. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU
PRAVO GRAĐANSKE INICIJATIVE, PREDSTAVKE I PRITUŽBE

1. Neposredno sudjelovanje u odlučivanju

Članak 70.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Referendum

Članak 71.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja:
– o prijedlogu promjene Statuta
– o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća
– o drugim pitanjima određenim zakonom i ovim Statutom.

Članak 72.

Referendum raspisuje Gradsko vijeće na prijedlog:
– jedne trećine svih vijećnika
– Gradskog poglavarstva
– najmanje polovine mjesnih odbora, odnosno gradskih kotara
– najmanje 20% birača upisanih u birački popis Grada.
Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području Grada i upisani su u popis birača.

Članak 73.

Odluka o raspisivanju referenduma sadrži:
– naziv tijela koje raspisuje referendum
– područje za koje se raspisuje referendum
– naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem, odnosno o kojima će birači odlučivati na referendumu
– obrazloženje akta ili pitanja o kojem, odnosno kojima se raspisuje referendum
– referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojem će se birači odlučivati
– dan održavanja referenduma.
Od dana objave odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20 niti više od 40 dana.

Članak 74.

Na referendumu birači odlučuju neposredno tajnim glasovanjem.
Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača Grada.

Članak 75.

Odluka donesena na referendumu obvezatna je za Gradsko vijeće.
Tijela Grada ne mogu donijeti pravni akt ili odluku koja je sadržajno suprotna odluci iz stavka 1. ovog članka, prije prestanka roka od godine dana od dana održavanja referenduma.

Članak 76.

Na raspisivanje i provedbu (tijela za provedbu, provedba, troškovi, zaštita) referenduma, osim odredbi ovog Statuta, primjenjuju se odredbe posebnog zakona koji uređuje pitanje referenduma i drugih oblika osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave.

Mjesni zborovi građana

Članak 77.

Mjesni zborovi građana sazivaju se radi izjašnjavanja građana o pojedinim pitanjima od lokalnog značenja, raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značaja.
Odluka donijeta na mjesnom zboru građana obvezatna je za gradski kotar, odnosno mjesni odbor, ali ne obvezuje Gradsko vijeće.

Članak 78.

Mjesne zborove građana saziva vijeće gradskih kotara, odnosno mjesnih odbora.
Mjesne zborove građana može sazvati i Gradsko vijeće radi raspravljanja i izjašnjavanja građana o pitanjima od značaja za Grad.
Mjesni zborovi građana sazivaju se za dio područja gradskog kotara, odnosno mjesnog odbora koji čini određenu cjelinu (dio naselja).
Mjesni zbor građana saziva se isticanjem odluke o sazivanju zbora građana, koju je donijelo vijeće gradskog kotara, odnosno mjesnog odbora ili Gradsko vijeće, na oglasnoj ploči jedinice mjesne samouprave najmanje sedam dana prije dana održavanja zbora.
Odluka o sazivanju mora sadržavati naziv sazivača, vrijeme i prostor održavanja zbora te prijedlog dnevnog reda. Ukoliko je za raspravu na zboru nužno upoznavanje građana o prijedlogu nekog akta, sazivač je dužan od dana objave do dana održavanja zbora omogućiti građanima uvid u pisani materijal, određujući mjesto i vrijeme uvida, a što mora biti naznačeno u odluci o sazivanju zbora.
Mjesni zbor građana može se održati i pravovaljano odlučivati ako je uredno sazvan u skladu s odredbama iz stavka 4. i 5. ovog članka i ako je zboru nazočno najmanje 5% birača upisanih u popis birača u području za koje se zbor građana saziva.
Mjesni zbor vodi predsjednik vijeća gradskog kotara, odnosno mjesnog odbora ili član vijeća kojeg odredi vijeće, koji određuje zapisničara, a zbor određuje dva ovjerovitelja zapisnika.

Članak 79.

Mjesni zbor građana odluke donosi većinom glasova nazočnih građana.
Odluke se na zboru donose javnim glasovanjem, osim ako se na zboru većinom glasova nazočnih građana ne donese odluka o tajnom izjašnjavanju.
U slučaju tajnog izjašnjavanja, zbor određuje posebno povjerenstvo od tri člana koje će provesti i utvrditi rezultat tajnog izjašnjavanja.

2. Pravo građanske inicijative, predstavke i pritužbe

Članak 80.

Građani imaju pravo Gradskom vijeću predlagati donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegova djelokruga.
O prijedlogu iz stavka 1. ovog članka Gradsko vijeće mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje 10% /deset posto/ birača upisanih u popis birača Grada te dati odgovor podnositelju najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema urednog, tj. važećeg prijedloga.
Svaka lista s potpisima birača mora sadržavati potpuni tekst građanske inicijative.
Potpisi birača kojima se ne može bez dvojbe prema imenu i prezimenu, adresi i JMBG ustanoviti o kojoj se osobi radi su nevažeći.

Članak 81.

Svaki građanin, odnosno pravna osoba ima pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada kao i na rad upravnih tijela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.
Predstavke, odnosno pritužbe mogu podnositi građani koji imaju biračko pravo.
Predstavka, odnosno pritužba mora biti potpisana i na njoj mora biti naznačeno ime i prezime građana koji je potpisuju i njihov jedinstveni matični broj, odnosno za pravne osobe pečatirana i potpisana od ovlaštene osobe uz naznačenje imena i prezimena osobe u potpisu, te adresa.

Članak 82.

Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada kome je isto upućeno ili je u nadležnosti tog tijela, dužan je građanima odnosno pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe, ukoliko je indentitet podnositelja poznat (po imenu i prezimenu i adresi).
Predstavka, odnosno pritužba se podnosi pismeno, ili usmenim izjavljivanjem na zapisnik, ili upisom u knjigu pritužbi.

VIII. MJESNA SAMOUPRAVA

Članak 83.

Mjesni odbori osnivaju se kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
Mjesni odbori osnivaju se za jedno naselje, više međusobno povezanih naselja ili za dio većeg naselja koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).
Gradski kotari su posebni oblici mjesne samouprave u gradovima koji se osnivaju za područja koja predstavljaju gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.
U ostvarivanju prava iz stavka 1. i 3. ovog članka, mjesni odbori, odnosno gradski kotari dužni su uvažavati interes Grada.
Mjesni odbori, odnosno gradski kotari su pravne osobe.

1. Mjesni odbori

Osnivanje mjesnih odbora

Članak 84.

Utvrđuje se da su na području Grada Korčule po prijašnjim propisima osnovani mjesni odbori kako slijedi:
– Mjesni odbor Čara, koji obuhvaća područje naselja Čara
– Mjesni odbor Pupnat, koji obuhvaća područje naselja Pupnat
– Mjesni odbor Račišće, koji obuhvaća područje naselja Račišće
– Mjesni odbor Postrana, koji obuhvaća dio naselja Žrnovo – Postranu
– Mjesni odbor Žrnovo, koji obuhvaća ostale dijelove naselja Žrnovo.
Utvrđuje se da mjesni odbori iz stavka 1. ovog članka udovoljavaju mjerilima iz članka 83. stavka 2. ovog Statuta, odnosno članka 57. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se ovim Statutom potvrđuje njihovo osnivanje i oni nastavljaju rad u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 85.

Za preustroj osnovanih mjesnih odbora u smislu njihova teritorijalnog preustroja , tj. osnivanje novih mjesnih odbora za neko područje koje pripada nekom od mjesnih odbora iz članka 84. ovog Statuta, odnosno pripajanja jednog područja jednog mjesnog odbora drugom mjesnom odboru, inicijativu odnosno prijedlog mogu dati najmanje 20% građana s područja za koje se traži osnivanje novog mjesnog odbora, njihove organizacije i udruge, zborovi građana, te vijeća mjesnih odbora iz članka 84. ovog Statuta.
Inicijativa odnosno prijedlog u smislu stavka 1. ovog članka mora sadržavati podatke o području i granicama mjesnog odbora čije se osnivanje novog mjesnog odbora traži, odnosno za koje se traži da se pripoji drugom mjesnom odboru, imenu mjesnog odbora, sjedištu mjesnog odbora te podatke o podnositelju inicijative odnosno prijedloga.
Inicijativa odnosno prijedlog se podnosi Gradskom poglavarstvu.

Članak 86.

Na temelju inicijative odnosno prijedloga u smislu članka 85. ovog Statuta, Gradsko poglavarstvo zatražit će mišljenje o inicijativi odnosno prijedlogu od vijeća mjesnog odbora iz članka 84. ovog Statuta za čiji se dio područja traži osnivanje (novog) mjesnog odbora, odnosno za koje se traži odvajanje iz sastava odnosnog mjesnog odbora kao i onog mjesnog odbora za koje se traži pripajanje, tj. ulaženje jednog područja drugog mjesnog odbora u njegovo područje nadležnosti.
Ukoliko odnosno vijeće mjesnog odbora iz stavka 1. ovog članka ne dostavi u roku od 30 dana svoje mišljenje, smatrat će se da su s takvom inicijativom odnosno prijedlogom suglasni.
Nakon dostave mišljenja odnosnog vijeća mjesnog odbora, odnosno proteka roka za dostavu mišljenja, Gradsko poglavarstvo utvrđuje prijedlog statutarne odluke o osnivanju (novog) mjesnog odbora, odnosno o odvajanju jednog područja jednog mjesnog odbora i pripajanju tog područja drugom mjesnom odboru te je upućuje Gradskom vijeću, ukoliko podrži datu inicijativu odnosno prijedlog.
Ukoliko Gradsko poglavarstvo ne podrži incijativu odnosno prijedlog za osnivanjem (novog) mjesnog odbora, odnosno za odvajanje jednog područja jednog mjesnog odbora i pripajanju tog područja drugom mjesnom odboru, dužno je to obrazložiti i svoje obrazloženje i podneseni prijedlog s eventualno datim mišljenjem odnosnog vijeća mjesnog odbora dostaviti Gradskom vijeću na odlučivanje.
Ukoliko Gradsko vijeće protivno stavu Gradskog poglavarstva prihvati incijativu odnosno prijedlog, zadužit će Gradsko poglavarstvo da u određenom roku dostavi Vijeću prijedlog statutarne odluke o osnivanju (novog) mjesnog odbora, odnosno o odvajanju jednog područja jednog mjesnog odbora i pripajanju tog područja drugom mjesnom odboru.
Ako Gradsko vijeće ne prihvati osnivanje mjesnog odbora, tj. neizglasa statutarnu odluku o osnivanju mjesnog odbora, odnosno o izdvajanju jednog područja jednog mjesnog odbora i pripajanju tog područja drugom mjesnom odboru, prijedlog statutarne odluke za osnivanje mjesnog odbora, odnosno izdvajanja jednog područja mjesnog odbora i pripajanju tog područja drugom mjesnom odboru, odnosna inicijativa odnosno prijedlog ne mogu biti ponovno na Gradskom vijeću prije isteka roka od šest mjeseci od dana odbijanja inicijative odnosno prijedloga.
Ako Gradsko vijeće donese statutarnu odluku o osnivanju (novog) mjesnog odbora, Gradsko poglavarstvo će u roku od 30 dana od dana donošenja statutarne odluke raspisati izbore za članove vijeća mjesnog odbora, ukoliko je do isteka redovnih izbora za članove vijeća mjesnih odbora iz članka 84. ovog Statuta ostalo više od godinu dana računajući od dana donošenja statutarne odluke o osnivanju mjesnog odbora.
Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana.
Mandat članovima vijeća mjesnog odbora izabranim u smislu stavka 7. ovog članka traje do isteka mandata članovima vijeća mjesnih odbora izabranim na redovnim izborima.

Članak 87.

Vijeće mjesnog odbora smatra se konstituiranim izborom predsjednika vijeća na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova vijeća.
Prvu, konstituirajuću sjednicu vijeća mjesnog odbora, saziva gradonačelnik ili osoba koju on ovlasti, u roku od 30 dana od dana objave službenih rezultata izbora.
Ako se konstituirajuća sjednica ne održi u zakazanom roku, ovlašteni sazivač će sazvati novu sjednicu u daljnjem roku od 15 dana.
Konstituirajućoj sjednici vijeća predsjedava do izbora predsjednika najstariji član.

Članak 88.

Gradsko poglavarstvo imenovat će povjerenika Gradskog poglavarstva u mjesnom odboru:
– kada raspusti vijeće mjesnog odbora u skladu s člankom 104. ovog Statuta
– kada se ni u roku od 90 dana od dana objave službenih rezultata izbora ne konstituira vijeće mjesnog odbora.
Povjerenik je dužan osigurati ostvarivanje prava i obveza tijela mjesnog odbora do uspostave tijela mjesnog odbora.

Djelokrug mjesnih odbora

Članak 89.

Mjesni odbor, u okviru svog djelokruga, u skladu sa zakonom, ovim Statutom odnosno drugim općim aktima Gradskog vijeća, utvrđuje svoj program potreba poglavito oko:
– skrbi o uređenju područja mjesnog odbora
– poboljšica kvalitete stanovanja, tj. življenja
– unapređivanja komunalnih i uslužnih djelatnosti, unapređenja, odnosno održavanje mjesne infrastrukture i komunalnog reda
– nastojanja na unapređivanju skrbi o djeci, obrazovanja i odgoja te javnog zdravlja
– zaštite okoliša
– socijalne skrbi o stanovništvu
– zadovoljavanju potreba u kulturi, tehničkoj kulturi, tjelesnoj kulturi, te svih ostalih potreba građanstva s tog područja.

Tijela mjesnog odbora

Članak 90.

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.
Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo.
Članovi vijeća biraju se neposredno tajnim glasovanjem.
Postupak izbora uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća a shodno odredbama zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.
Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje Gradsko poglavarstvo.
Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine.
Članovi vijeća mjesnih odbora nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.
Predsjednik i članovi vijeća dužnost obavljaju počasno, bez naknade.

Članak 91.

Broj članova vijeća mjesnog odbora određuje se prema broju stanovnika mjesnog odbora, tj. područja za koje se osniva mjesni odbor.
Vijeće mjesnog odbora ima:
– pet članova, u mjesnom odboru koji ima do 500 stanovnika
– sedam članova, u mjesnom odboru koji ima od 501 do 1000 stanovnika
– devet članova, u mjesnom odboru koji ima preko 1000 stanovnika.
Broj stanovnika u smislu stavka 2. ovog članka utvrđuje se prema posljednim službenim podacima iz popisa stanovništva koje utvrdi nadležno tijelo.

Članak 92.

Vijeće mjesnog odbora tajnim glasovanjem bira predsjednika vijeća i potpredsjednika iz svog sastava, na vrijeme od četiri godine, većinom glasova svih članova vijeća.
Tajno glasovanje iz stavka 1. obavlja se u dva kruga. Ukoliko u prvom krugu nijedan kandidat nije dobio potrebitu većinu, u drugi krug idu dva kandidata koji su u prvom krugu dobili najviše glasova. Ako ni u drugom krugu nijedan kandidat ne dobije potrebitu većinu izbori se ponavljaju na idućoj sjednici po istom postupku, sve dok se ne izabere predsjednik, odnosno potpredsjednik.
Postupak tajnog glasovanja provodi osoba koja predsjedava konstituirajućoj sjednici vijeća, odnosno nakon konstituiranja predsjednik vijeća uz pomoć dva člana vijeća koje izabere vijeće.
Pravo predlaganja kandidata za predsjednika i potpredsjednika vijeća ima svaki član vijeća.

Članak 93.

Predsjednik vijeća mjesnog odbora saziva sjednice vijeće, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama vijeća, potpisuje akte vijeća, predstavlja mjesni odbor, brine se za ostvarenje programa rada, brine se o izvršavanju odluka vijeća mjesnog odbora, informira građane o pitanjima važnim za mjesni odbor te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i općim aktima mjesnog odbora, odnosno koje mu povjeri vijeće mjesnog odbora, Gradsko poglavarstvo i Gradsko vijeće.
Predsjednik vijeća mjesnog odbora za svoj rad odgovara vijeću mjesnog odbora, a gradonačelniku za prenijete poslove iz samoupravnog djelokruga Grada na mjesnu samoupravu.
Potpredsjednik pomaže predsjedniku, zamjenjuje ga u slučaju duže odustnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju predsjedničke dužnosti i obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik.

Članak 94.

Vijeće mjesnog odbora može pravovaljano odlučivati ako je sjednici nazočna većina svih članova vijeća.
Odluke se donose većinom glasova nazočnih, osim programa rada, finacijskog plana, godišnjeg obračuna, pravila mjesnog odbora, poslovnika o svom radu te izbora i razrješenja predsjednika odnosno potpredsjednika vijeća, koji se donose većinom glasova svih članova vijeća.
Odluke se donose javnim glasovanjem , osim odluke o izboru odnosno razrješenju predsjednika i potpredsjednika vijeća koje se donose tajnim glasovanjem.
Vijeće može odlučiti da se tajno glasuje i o drugim pitanjima.

Članak 95.

Vijeće mjesnog odbora može ukazati nepovjerenje predsjedniku odnosno potpredsjedniku.
Prijedlog za pokretanje izglasavanja nepovjerenja predsjedniku odnosno potpredsjedniku vijeća može dati:
– Gradsko poglavarstvo
– svojim potpisima najmanje 5% birača s područja mjesnog odbora
– mjesni zbor građana
– jedna trećina članova vijeća.
Ako je prijedlog podnesen sukladno podstavku 2. stavka 2. ovog članka, prijedlog mora biti podržan potpisima uz ime i prezime potpisnika, njegov jmbg i adresa.
O nepovjerenju predsjedniku odnosno potpredsjedniku, glasuje se tajno.
Kada vijeće izglasa nepovjerenje predsjedniku, ono mora izabrati novog predsjednika u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja.
Predsjednik odnosno potpredsjednik vijeća mjesnog odbora smatraju se razrješenim dužnosti danom izglasavanja nepovjerena.
Ako predsjednik odnosno potpredsjednik vijeća mjesnog odbora dadu pismenu ostavku na svoju dužnost, dužnost im prestaje danom kada je vijeće utvrdilo činjenicu podnošenja ostavke na dužnost predsjednika odnosno potpredsjednika vijeća, a najkasnije tridesetog dana od dana podnošenja ostavke.
Iskazivanjem nepovjerenja predsjedniku odnosno potpredsjedniku vijeća, odnosno davanjem ostavke, predsjedniku odnosno potpredsjedniku ne prestaje dužnost člana vijeća mjesnog odbora.

Članak 96.

Vijeće mjesnog odbora:
1. donosi program rada i izvješće o radu mjesnog odbora
2. donosi plan malih komunalnih akcija i utvrđuje prioritet u njihovoj realizaciji
3. donosi pravila mjesnog odbora
4. donosi poslovnik o radu u skladu s ovim Statutom
5. donosi financijski plan i godišnji obračun
6. bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika vijeća
7. saziva mjesne zborove građana
8. odlučuje o korištenju sredstava namijenjenih mjesnom odboru u proračunu Grada kao i o drugim sredstvima iz druguh izvora
9. predlaže osnivanje mjesnih odbora, odnosno daje mišljenje Gradskom poglavarstvu o drugim inicijativama i prijedlozima za osnivanje mjesnih odbora na njegovu području, odnosno za odvajanjem dijela područja drugog mjesnog odbora i pripajanju tog područja svom mjesnom odboru i obratno
10. surađuje s drugim mjesnim odborima na području Grada
11. surađuje s udrugama na svom području u pitanjima od interesa za građane mjesnog odbora
12. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, drugim propisima, ovim Statutom i drugim općim aktima Gradskog vijeća.
Pod malim komunalnim akcijama u smislu stavka 1. točke 2. ovog članka razumijevaju se gradnja, uređivanje i održavanje manjih objekata komunalne infrastrukture i manjih javnih objekata kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora a koji nisu obuhvaćeni drugim programom (manji dijelovi mjesne mreže za priključak na vodovod, kanalizaciju, električnu energiju; zelene površine, parkovi i dječja igrališta; nerazvrstane ceste, nogostupi i javni objekti).

Članak 97.

Član vijeća mjesnog odbora ima pravo i dužnost:
1. biti nazočan sjednicama vijeća mjesnog odbora
2. predlagati vijeću razmatranja pojedinih pitanja iz njegova djelokruga
3. raspravljati i izjašanjavati se o pitanjima koji su na dnevnom redu vijeća mjesnog odbora
4. obavljati poslove i zadaće koje mu u okviru svoga djelokruga povjeri vijeće mjesnog odbora.
Član vijeća mjesnog odbora ima i druga prava i dužnosti određene pravilima mjesnog odbora.

Program rada mjesnog odbora

Članak 98.

Vijeće mjesnog odbora donosi godišnji program rada mjesnog odbora te ga podnosi na potvrdu na zboru, odnosno zborovima građana.
Program rada iz stavka 1. ovog članka mora se zasnivati na realnim potrebama i mogućnostima, a donosi se najkasnije do 1. listopada tekuće godine, za narednu godinu.

Članak 99.

Program rada mjesnog odbora sadrži planirane aktivnosti i izvore sredstava za ostvarenje programa.
Jedan primjerak programa rada dostavlja se Gradskom poglavarstvu na nadzor.
U tijeku godine, vijeće mjesnog odbora može mijenjati program, ali uz prethodnu suglasnost Gradskog poglavarstva.

Pravila mjesnog odbora

Članak 100.

Pravilima mjesnog odbora, u skladu sa zakonom i ovim Statutom, utvrđuje se osnove rada mjesnog odbora, kojim se posebice utvrđuje:
– broj članova vijeća
– dan mjesnog odbora – mjesni blagdan
– tijela mjesnog odbora
– djelokrug mjesnog odbora
– odlučivanje u mjesnom odboru
– financiranje mjesnog odbora
– obavljanje administrativnih poslova za potrebe
mjesnog odbora.
Pravila mjesnog odbora donosi vijeće mjesnog odbora uz prethodnu suglasnost Gradskog poglavarstva.

Poslovnik o radu vijeća mjesnog odbora

Članak 101.

Poslovnikom o svom radu vijeće mjesnog odbora, u skladu s ovim Statutom, podrobnije utvrđuje ustrojstvo, način rada i odlučivanja, a posebice:
– sazivanje sjednice vijeća
– tijek sjednice
– odlučivanje na sjednici
– prava i dužnosti predsjednika odnosno potpredsjednika vijeća.
Poslovnik o svom radu vijeće mjesnog odbora donosi uz prethodnu suglasnost Gradskog poglavarstva.

Financijski plan i godišnji obračun

Članak 102.

Vijeće mjesnog odbora svake godine donosi za iduću kalendarsku godinu financijski plan, u roku kojim im odredi Gradsko poglavarstvo, kojeg dostavljaju Gradskom poglavarstvu na nadzor.
Financijski plan mjesnog odbora mora biti usklađen sa stvarnim izvorima prihoda utvrđenim zakonom i ovim Statutom.
Godišnji obračun vijeće mjesnog odbora donosi u roku koji važi i za jedinice lokalne samouprave, i istog dostavljaju Gradskom poglavarstvu na nadzor.

Financiranje djelatnosti mjesnih odbora

Članak 103.

Za djelatnosti mjesnih odbora, u smislu osiguravanja nužnih sredstava za njihovo poslovanje (minimalne administrativne i slične troškove) te za obavljanje povjerenih im poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, mjesnim odborima se sredstva osiguravaju u proračunu Grada.
Za financiranje svojih djelatnosti koje nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovog članka, mjesni odbori mogu osiguravati druga sredstva, i to:
– prihode od imovine i imovinskih prava mjesnih odbora
– dotacije građana, odnosno pravnih osoba
– druga sredstva.

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora

Članak 104.

U svom radu tijela mjesnog odbora moraju se pridržavati zakona, drugih propisa, ovog Statuta, drugih općih akata Gradskog vijeća, kao i pravila mjesnog odbora.
Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja Gradsko poglavarstvo koje može raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši Statut, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove.

2. Gradski kotari

Članak 105.

Utvrđuje se da su na području Grada Korčule po prijašnjim propisima u gradu Korčuli osnovani gradski kotari kako slijedi:
– Gradski kotar Stari grad, koji obuhvaća gradske predjele: Strećica, Sv. Nikola, Cvjetno naselje, Stari grad, Biline, Borak, Buculin, Betlem, Naselje, Luka, Kalac i otok Vrnik
– Gradski kotar Sv. Antun, koji obuhvaća gradske predjele: Zagradac, Sv. Antun, Soline (do granice sa k.o. Lumbarda).
Utvrđuje se da gradski kotari iz stavka 1. ovog članka udovoljavaju mjerilima iz članka 83. stavka 3. ovog Statuta, odnosno članka 65. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se ovim Statutom potvrđuje njihovo osnivanje i oni nastavljaju rad u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 106.

Tijela gradskog kotara su vijeće gradskog kotara i predsjednik vijeća gradskog kotara.

Članak 107.

Odredbe ovog Statuta koje se odnose na mjesne odbore ( od članka 85. do članka 104.) primjenjuju se i na gradske kotare.

3. Teritorijalno razgraničenje gradskih kotara, odnosno mjesnih odbora

Članak 108.

Gradsko vijeće će po potrebi posebnom odlukom utvrditi točno teritorijalno razgraničenje između pojedinih gradskih kotara, odnosno mjesnih odbora.

4. Obavljanje administrativnih i drugih poslova za potrebe gradskih kotara, odnosno mjesnih odbora

Članak 109.

Gradski kotari, odnosno mjesni odbori organiziraju odgovarajući način obavljanja administrativnih, financijskih i drugih stručnih poslova za svoje potrebe, u skladu sa zakonom, drugim propisima i općim aktima Grada.

IX. IMOVINA GRADA

Članak 110.

Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju Gradu čine njegovu imovinu.
Grad, tj. nadležna tijela Grada moraju upravljati, koristiti se i raspolagati Gradskom imovinom pažnjom dobrog domaćina.

Članak 111.

Imovinom Grada iz članka 110. ovog Statuta, u skladu sa zakonom i drugim propisima, raspolaže, upravlja i koristi se Gradsko poglavarstvo, ako posebnim zakonom odnosno ovim Statutom nije drukčije određeno, te je odgovorno za pravilno, racionalno i zakonito korištenje imovinom.
Pokretnim stvarima, odnosno imovinskim pravima čija vrijednost ne prelazi 5.000,00 kuna, raspolaže, upravlja i koristi se gradonačelnik.

Članak 112.

Grad Korčula sastavlja bilancu imovine u kojoj iskazuje vrijednost svoje imovine u skladu s računovodstvenim propisima.

X. FINANCIRANJE GRADA

Članak 113.

Grad slobodno raspolaže prihodima koje osigurava u okviru svoga samoupravnog djelokruga i poslova koje obavlja i osigurava iz područnog (regionalnog) značenja za područje Grada.
Prihodi Grada moraju biti razmjerni poslovima koje obavljaju njegova tijela u skladu sa zakonom.
Prihodi Grada su:
1. Gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe
2. prihodi od stvari i imovinskih prava u vlasništvu Grada
3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada odnosno onih u kojima Grad ima udjel ili dionice
4. prihodi od naknade za koncesije koju daje Gradsko vijeće
5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje Gradsko vijeće samo propiše u skladu sa zakonom
6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom
7. sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske u državnom proračunu, odnosno Županije u Županijskom proračunu
8. drugi prihodi određeni zakonom.
Za ostvarivanje pripadajućih prihoda brine se Gradsko poglavarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo Grada.

Članak 114.

Svi prihodi koji pripadaju Gradu kao i svi rashodi za poslove koje Grad obavlja iskazuju se u proračunu Grada.
Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazani po izvorima iz kojih potječu.
Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi.

Članak 115.

Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.
Proračun se uravnotežuje izmjenama i dopunama proračuna postupkom utvrđenin za donošenje proračuna.

Članak 116.

Grad se može zaduživati u skladu sa posebnim zakonom.
Grad može raspisivati javni zajam ili izdavati obveznice odnosno druge vrijedonosne papire.

Članak 117.

Grad može davati jamstva korisnicima proračuna i pravnim osobama u vlasništvu Grada, odnosno onim društvima u kojima ima udjel ili dionice, i davati zajmove, u skladu sa posebnim zakonom i odlukama Gradskog vijeća.

Članak 118.

Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijeće putem svog Odbora za proračun i financije.

XI. USTROJSTVO I RAD JAVNIH SLUŽBI

Članak 119.

U okviru samoupravnog djelokruga Grad osigurava djelovanje javnih službi koje zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, odnosno društvenih djelatnosti, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 120.

Komunalne djelatnosti bitne za Grad jesu one koje su utvrđene zakonom i drugim propisima, te djelanosti lokalnog značaja koje utvrdi Gradsko vijeće posebnom odlukom.

Članak 121.

Grad osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti osnivanjem trgovačkih društava, javnih ustanova i vlastitih pogona, odnosno povjerava obavljanje komunalnih djelatnosti drugim pravnim i fizičkim osobama, u skladu sa zakonom.

Članak 122.

Društvene djelatnosti od značenja za Grad su: skrb o djeci i zaštita djece i mladeži, predškolski odgoj, školstvo, javno zdravlje, socijalna skrb, kultura, tehnička kultura, tjelesna kultura i šport, uređivanje i zaštita okoliša, zdrastvena zaštita životinja i zaštita bilja.

Članak 123.

Grad osigurava obavljanje društvenih djelatnosti osnivanjem javnih ustanova, osiguravanjem materijalnih uvjeta za rad i sudjelovanjem u upravljanju tim ustanovama, u skladu sa zakonom.

Članak 124.

Pojedine javne službe Grad može ustrojiti zajedno s drugim jedinicama lokalne samouprave radi ostvarivanja zajedničkih interesa u tim djelatnostima.

Članak 125.

Na rad javnih službi građani, odnosno pravne osobe mogu davati predstavke i pritužbe tim službama, Gradskom poglavarstvu ili odgovarajućim upravnim tijelima koji obavljaju nadzor nad njihovim radom.

XII. PROMJENA STATUTA

Članak 126.

O promjeni (izmjene i/ili dopune) Statuta odlučuje Gradsko vijeće donošenjem statutarne odluke o promjeni Statuta, većinom glasova svih vijećnika.
Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti gradonačelnik, Gradsko poglavarstvo, radno tijelo Gradskog vijeća ili najmanje jedna trećina vijećnika.
Prijedlog za promjenu Statuta mogu dati građani putem građanske inicijative.
Prijedlog za promjenu Statuta mora biti pismeno obrazložen i podnosi se Odboru za statut i poslovnik, ukoliko sam Odbor nije predlagatelj. Ukoliko prijedlog nije pismeno obrazložen, predsjednik Odbora će vratiti prijedlog predlagatelju na uređenje.
Ukoliko ovlašteni predlagatelj u datom roku ne uredi svoj prijedlog u smislu stavka 4. ovog članka, prijedlog se neće dalje razmatrati niti će se poduzimati daljnje radnje u smislu odredbi ovog članka.
Uz (uredni) prijedlog iz stavka 4. ovog članka, ovlašteni predlagatelji mogu dostaviti i nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta, u sadržaju u kojem se i traže promjene Statuta.
Odbor za statut i poslovnik utvrđuje da li je prijedlog utemeljen na odredbama zakona i ovog Statuta, tj. da li ima pravnih prepreka za donošenje promjena Statuta koje se predlažu, odnosno ocjenjuje priloženi nacrt prijedloga statutarne odluke.
Ukoliko Gradsko poglavarstvo nije predlagatelj, Odbor za statut i poslovnik je dužan zatražiti mišljenje Gradskog poglavarstva o prijedlogu za promjenu Statuta i nacrtu prijedloga statutarne odluke ukoliko je od strane ovlaštenog predlagatelja dostavljen, koje ga je dužno dati u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za mišljenjem.
Ukoliko je predlagatelj Odbor za statut i poslovnik, Odbor svoj prijedlog i prijedlog statutarne odluke o promjeni Statuta dostavlja na mišljenje Gradskom poglavarstvu, koje ga je dužno dati u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za mišljenjem. Ukoliko Gradsko poglavarstvo nije u datom roku dostavilo svoje mišljenje, Odbor za statut i poslovnik će bez mišljenja Gradskog poglavarstva uputiti Gradskom vijeću prijedlog za promjenom Statuta s prijedlogom statutarne odluke o promjeni Statuta.
Ako je Gradsko poglavarstvo dostavilo svoje mišljenje te određene primjedbe i prijedloge, Odbor će na temelju toga izraditi svoj (konačni) prijedlog statutarne odluke o promjeni Statuta.
Prijedlog za promjenu Statuta zajedno s prijedlogom statutarne odluke o promjeni Statuta, Odbor za statut i poslovnik dostavlja Gradskom vijeću na raspravu i odlučivanje.

Članak 127.

Gradsko vijeće prethodno odlučuje hoće li se pristupiti promjenama, i to većinom glasova svih vijećnika.
Ukoliko Gradsko vijeće prihvati prijedlog, tj. donese akt o pokretanju postupka za promjenu Statuta, u pravilu se na istoj sjednici utvrđuje prijedlog statutarne odluke o promjeni Statuta.
Prijedlog statutarne odluke o promjeni Statuta upućuje se na javnu raspravu u trajanju od najmanje 15 a najdulje do 30 dana.
Ako Gradsko vijeće odbije prijedlog, tj. ne pokrene postupak za promjenu Statuta, isti se prijedlog ne može ponovno staviti na dnevni red prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu, tj. odbijanja prijedloga.

Članak 128.

U tijeku javne rasprave, svi građani odnosno prave osobe mogu izvršiti uvid u prijedlog statutarne odluke te dostaviti Odboru za statut i poslovnik svoje primjedbe odnosno prijedloge.
Nakon isteka javne rasprave, Odbor za statut i poslovnik utvrđuje konačni prijedlog statutarne odluke o promjeni Statuta s obrazloženjem svih odbijenih ili prihvaćenih primjedbi odnosno prijedloga te ga dostavlja Gradskom vijeću na raspravu i odlučivanje.

Članak 129.

Odredbe ovog Statuta koje se odnose na postupak promjene Statuta, primjenjuju se i u slučaju podnošenja prijedloga za donošenje novog Statuta.

Članak 130.

Ukoliko je potrebno pojedine odredbe Statuta uskladiti sa zakonom, kao i u slučaju kada je promjena organizacijskog karaktera, promjenu Statuta može izvršiti Gradsko vijeće bez prethodne javne rasprave, na prijedlog Odbora za statut i poslovnik.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 131.

Do donošenja općih akata kojima se uređuju poslovi iz samoupravnog djelokruga Grada u skladu sa posebnim zakonima i odredbama ovog Statuta, primjenjivat će se opći akti Grada u onim odredbama koje nisu u suprotnosti sa zakonom i ovim Statutom.
U slučaju suprotnosti odredbi općeg akata iz stavka 1. ovog članka, primjenjuju se neposredno odredbe zakona i ovog Statuta.

Članak 132.

Grad će donijeti opće akte kojima se uređuju poslovi iz samoupravnog djelokruga Grada u rokovima određenim posebnim zakonima, a postojeće opće akte će uskladiti sa zakonom i ovim Statutom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Statuta, odnosno u roku koji je posebnim zakonom utvrđen za usuglašavanje sa zakonom.

Članak 133.

Ustrojeni gradski kotari, odnosnoi mjesni odbori nastavljaju raditi po važećim aktima gradskih kotara, odnosno mjesnih odbora.
Vijeća gradskih kotara, odnosno mjesnih odbora dužna su u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Statuta uskladiti, tj. donijeti pravila gradskog kotara, odnosno mjesnog odbora kao i donijeti poslovnik o svom radu.

Članak 134.

Vijeća gradskih kotara, odnosno mjesnih odbora ustrojena po dosadašnjim propisima nastavljaju raditi u sastavu i broju članova u kojem su ustrojena, tj. izabrana na redovnim izborima održanim 21. veljače 1999. godine.

Članak 135.

Mandatni odbor, Odbor za statut i poslovnik, Odbor za proračun i financije i Odbor za izbor i imenovanja Gradskog vijeća Grada Korčule ustrojeni po odredbama Statuta Grada Korčule (”Službeni glasnik Grada Korčule”, broj 2/94, 3/97, 4/98 i 1/01) i Poslovnika Gradskog vijeća Grada Korčule (”Službeni glasnik Grada Korčule”, broj 3/95) nastavljaju obavljati poslove i raditi u sastavu i broju kako je to utvrđeno narečenim Statutom, odnosno Poslovnikom, sve dok se novim Poslovnikom drukčije ne utvrdi.

Članak 136.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Grada Korčule (”Službeni glasnik Grada Korčule”, broj 2/94, 3/97, 4/98 i 1/01) osim članaka 40., 4l., 42. i 43. Statuta koji prestaju važiti danom stupanja na snagu novog Poslovnika Gradskog vijeća, Odluka o određivanju Dana Grada Korčule (”Službeni glasnik Grada Korčule”, broj 3/95) i Odluka o određivanju broja članova vijeća gradskih kotara (”Službeni glasnik Grada Korčule”, broj 4/98).

Članak 137.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Korčule”.

Klasa: 021-05/01-03/42 Urbroj: 2138/01-1-01-1 Korčula, 15. studenog 2001.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Frano Skakokandić, ing.