Na temelju članka 8. i 35. točke 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09), Gradsko vijeće Grada Korčule je na ­6. sjednici održanoj dana 1. rujna 2009. godine donijelo

S T A T U T
GRADA KORČULE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Statutom, sukladno zakonu, uređuje obilježja Grada Korčule, javna priznanja, samoupravni djelokrug, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Grada Korčule, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma o pitanjima iz djelokruga lokalne samouprave, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, osnove ustroja upravnih tijela Grada Korčule, oblici suradnje s drugim jedinicama lokalne  odnosno područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Korčule.

Članak 2.

Grad Korčula je jedinica lokalne samouprave koja obuhvaća područja grada Korčula i naselja Žrnovo, Račišće, Pupnat i Čara.

Granice Grada Korčule kao i područja naselja na području Grada Korčule mogu se mijenjati na način i po postupku sukladno zakonu i ovom Statutu.

Članak 3.

Granice Grada Korčule su utvrđene zakonom, tj. u područje Grada spadaju područja katastarskih općina Korčula, Žrnovo, Pupnat, Račišće i Čara.

Nove katastarske općine na području Grada Korčule mogu se ustrojiti sukladno zakonu.

Članak 4.

Grad Korčula je pravna osoba.

Članak 5.

Sjedište Grada Korčule je u Korčuli, Trg Antuna i Stjepana Radića 1.

Članak 6.

Grad Korčula (u nastavku teksta: Grad) ima svoj grb i zastavu.

Grb Grada je grb u obliku polukruglog štita. Štit je plave boje s bijelim (srebrnim) stiliziranim kulama: kompozicija ulaza u grad – kula Revelin sa stubištem, a sa strane kule Kanavelić i Zakerjan. Na stubištu ispred gradskih vrata stoji sv. Marko u žutoj (zlatnoj) boji, uzdignutom desnicom blagoslivlje, a ljevicom drži na prsima knjigu Evanđelja.

Omjer širine i dužine grba je 4,2 : 5.

Zastava Grada je plave boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini.

Grb je u dužini zastave u omjeru 1 : 5.

Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2.

Gradsko vijeće Grada (u nastavku tekstu: Gradsko vijeće) posebnom odlukom  utvrđuje način i zaštitu uporabe grba, odnosno zastave, tj. utvrđuje mjerila na temelju kojih Gradonačelnik Grada (u nastavku tekstu: Gradonačelnik) može odobriti uporabu grba i zastave pravnim osobama radi promicanja interesa Grada.

Članak 7.

Grad ima pečat.

Pečat ima oblik i sadržaj utvrđen posebnim propisima.

Tijela Grada mogu rabiti grb Grada u sadržaju natpisne ploče, u zaglavlju akta i u sadržaju pečata  sukladno posebnim propisima.

Članak 8.

Grad ima svoj blagdan – Dan Grada Korčule.

Dan Grada Korčule je 29. srpnja – blagdan sv. Todora, suzaštitnik grada Korčule.

Članak 9.

Javna priznanja Grada su:

–   proglašenje počasnim građaninom,

–   nagrada za životno djelo,

–   osobna godišnja nagrada,

–   kolektivna godišnja nagrada,

–   i druga priznanja određena ovim Statutom.

Druga priznanja iz stavka 1. podstavka 5. ovog članka su nagrade, plakete, spomenice, zahvalnice i priznanje.

Javna priznanja Grada se uručuju na Dan Grada, tj. na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana Grada ili za tu svrhu posebno organiziranom protokolarnom uručivanju javnih priznanja.

Javna priznanja iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3. i 4. ovog članka dodjeljuju se odlukom Gradskog vijeća.

Javna priznanja iz stavka 1. podstavka 5. ovog članka dodjeljuju se odlukom Gradskog vijeća ili odlukom Gradonačelnika, s tim da jednoj osobi isto priznanje po istoj osnovi ne može biti dodijeljeno i odlukom Gradskog vijeća i odlukom Gradonačelnika. U slučaju da su oba tijela pokrenula postupak za dodjelu javnog priznanja iz stavka 2. ovog članka, odluku o dodjeli će donijeti ono tijelo koje je prvo pokrenulo postupak, a smatrat će se da je prvi pokrenuo postupak ono tijelo koje prvo pismenom obavijesti drugo tijelo o namjeri davanja javnog priznanja iz stavka 1. podstavka 5. ovog članka.

Ukoliko tijelo koje je prvo pokrenulo postupak za dodjelu javnog priznanja iz stavka 1. ovog članka u primjerenom roku ne donese odluku o dodjeli javnog priznanja, onda javno priznanje može dodijeliti svojom odlukom drugo nadležno tijelo.

Članak 10.

Počasnim građaninom Grada može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili druge države koji je svojim radom, znanstvenim ili političkim djelovanjem značajno pridonio napretku i ugledu Grada, ostvarivanju i razvijanju međusobnih odnosa Grada s drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj odnosno drugih država, ostvarivanju i razvoju demokracije u Republici Hrvatskoj ili svijetu, mira u svijetu i napretka čovječanstva.

Počasnim građaninom Grada ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada.

Počašću se ne stječu posebna prava, odnosno obveze i može se opozvati ako se počastvovani pokaže nedostojnim takve počasti.

Članak 11.

Nagrada za životno djelo Grada dodjeljuje se fizičkim osobama sa područja Grada, za osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa i unapređenju gospodarstva, obrazovanja, znanosti, kulture, športa, zdravstva, socijalne skrbi i drugih djelatnosti, odnosno za iskazani dugogodišnji pregalački rad u okviru određenih aktivnosti koje mogu biti i profesionalno vezani za osobu.

Dugogodišnji pregalački rad u smislu stavka 1. ovog članka podrazumijeva neprekidni tijek vremena od najmanje 30 godina rada.

Članak 12.

Osobna i kolektivna godišnja nagrada Grada dodjeljuje se fizičkim, odnosno pravnim osobama sa područja Grada za iskazane uspjehe u razvoju društvenih odnosa i unapređenju djelatnosti iz članka 11. ovog Statuta, za određena natjecateljska dostignuća, za dugogodišnji pregalački rad odnosno obljetnicu postojanja i za posebne zasluge iskazane u razvoju civilnog društva, športa, kulture, gospodarstva, obrazovanja, znanosti, zdravstva, socijalne skrbi i drugih djelatnosti na području Grada.

Dugogodišnji pregalački rad odnosno obljetnica u smislu stavka 1. ovog članka podrazumijeva neprekidni tijek vremena od najmanje 20 godina rada, odnosno postojanja.

Članak 13.

Javna priznanja iz članka 9. stavka 1. ovog Statuta koja dodjeljuje Gradsko vijeće, dodjeljuju se u sadržaju, obliku i postupku propisan posebnom odlukom Gradskog vijeća sukladno ovom Statutu.

Javna priznanja iz članka 9. stavka 1. podstavka 5. koja dodjeljuje Gradonačelnik, dodjeljuje se u postupku koje odredi Gradonačelnik, a sadržaj i oblik javnog priznanja određuje se odlukom Gradskog vijeća iz stavka 1. ovog članka.

Članak 14.

Grad surađuje sa svojim građanima koji žive u inozemstvu i kroz suradnju s njihovim organizacijama i udrugama skrbi se o ostvarivanju i zaštiti njihovih interesa u domovini te njeguje i stalno unapređuje te odnose.

Članak 15.

Grad u postupku pripremanja i donošenja općih akata na razini Dubrovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: Županija) te zakona i drugih propisa na razini Republike Hrvatske, a koji se neposredno tiču Grada, daje inicijative, mišljenja i prijedloge nadležnom tijelu.

Inicijative, mišljenja i prijedloge iz prethodnog stavka u ime Grada  mogu podnositi Gradsko vijeće ili Gradonačelnik neposredno nadležnom tijelu i posredno putem članova Županijske skupštine i zastupnika u Hrvatskom saboru.

II. SURADNJA GRADA I DRUGIH JEDINICA LOKALNE

I REGIONALNE SAMOUPRVAVE

Članak 16.

Radi ostvarivanja zajedničkih interesa Grad može s drugim jedinicama lokalne samouprave, odnosno regionalne samouprave uspostaviti međusobnu suradnju na unapređenju gospodarskog, odnosno društvenog razvitka svojih zajednica te sa njima osnivati odgovarajuće udruge.

Članak 17.

Grad može pod uvjetima utvrđenim zakonom surađivati s drugim jedinicama lokalne i regionalne  samouprave drugih država kada je to u interesu gospodarskog, odnosno društvenog razvitka Grada i prijateljske suradnje u okviru vanjske politike Republike Hrvatske, o čemu odluku donosi Gradsko vijeće.

III. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA

Članak 18.

Grad u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koje se odnose na:

–   uređenje naselja i stanovanja,

–   prostorno i urbanističko planiranje,

–   komunalno gospodarstvo,

–   brigu o djeci,

–   socijalnu skrb,

–   primarnu zdravstvenu zaštitu,

–   odgoj i osnovno obrazovanje,

–   kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

–   zaštitu potrošača,

–   zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

–   protupožarnu i civilnu zaštitu,

–   promet na svom području,

–   te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima će se urediti pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka odredit će se poslovi koje je Grad dužan organizirati kao i poslovi koje će Grad obavljati ako osigura uvjete za njihovo obavljanje.

Način organiziranja poslova iz stavka 2. ovog članka i uvjeti za njihovo obavljanje uredit će se posebnim odlukama Gradskog vijeća sukladno zakonu.

Članak 19.

Grad može, sukladno Statutu Županije i ovim Statutom, pojedine poslove iz članka 18. ovog Statuta prenijeti na Županiju, odnosno na mjesnu samoupravu, ako ocijeni da je to učinkovitije.

Grad može obavljanje pojedinih poslova iz članka 18. ovog Statuta organizirati zajedno s drugim gradovima i općinama.

Odluku o prenošenju poslova, uvjetima, mjerilima, visini sredstava i nadzoru izvršenja povjerenih poslova iz stavka 1. ovog članka donosi Gradsko vijeće.

Za obavljanje poslova u suglasju sa stavkom 2. ovog članka, Grad i drugi gradovi, odnosno općine mogu osnovati zajedničko tijelo, zajedničko trgovačko društvo, ustanovu i organizirati obavljanje poslova sukladno zakonu.

Sporazum o zajedničkom organiziranju poslova iz stavka 2. ovog članka sklapa se na temelju odluke Gradskog vijeća.

Članak 20.

Gradsko vijeće može tražiti od Županijske skupštine da Gradu, uz suglasnost središnjeg tijela uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog  djelokruga Županije na području Grada, ako Grad može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje.

Postupak iz stavka 1. ovog članka Grad može pokrenuti  i zajedno s drugim gradovima odnosno općinama.

Članak 21.

Grad može sukladno zakonu  obavljati i određene poslove državne uprave.

Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela Grada podmiruju se iz državnog proračuna.

Članak 22.

Grad u okviru samoupravnog djelokruga:

–   raspolaže, upravlja i koristi imovinu u vlasništvu Grada,

–   promiče društveni i gospodarski napredak radi vrednovanja lokalnih posebnosti i poštivanja prirodnih i prostornih mogućnosti,

–  vodi brigu o potrebama i interesima stanovnika u oblasti predškolskog uzrasta, odgoja i osnovnog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, kulture, tjelesne kulture i športa,

–  osigurava uvjete za utvrđivanje politike gospodarenja prostorom i unapređenju i zaštiti  prirodnog okoliša,

–  obavlja poslove u svezi s poticanjem poduzetničkih aktivnosti i korištenja prostora u vlasništvu  Grada,

–   osigurava uvjete za održivi razvitak komunalnih djelatnosti,

–   vodi brigu o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja i komunalnim objektima,

–   organizira obavljanje komunalnih i drugih djelatnosti,

–   osniva pravne osobe radi ostvarivanja gospodarskih, društvenih, komunalnih, socijalnih

i drugih  interesa i potreba stanovništva,

–   obavlja razrez i naplatu prihoda koji pripadaju Gradu,

–   potiče primjenu djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanja

socijalno ugroženih osoba i obavlja poslove socijalne skrbi,

–   potiče aktivnost udruga građana,

–   promiče očuvanje prirodne baštine, povijesnog, kulturnog i graditeljskog  nasljeđa,

–   osigurava uvjete za protupožarnu i civilnu zaštitu,

–   osigurava uvjete za zaštitu potrošača,

–   donosi proračun Grada,

–   obavlja redarstvene poslove radi očuvanja komunalnog reda,

–   obavlja i uređuje druge poslove koji su u neposrednoj vezi s interesima Grada za njezin  gospodarski, društveni i socijalni napredak.

Poslovi iz stavka 1.ovog članka podrobnije se uređuju aktima u okviru djelokruga tijela Grada, u skladu sa zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.

IV. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU,

PRAVO GRAĐANSKE INICIJATIVE, PREDSTAVKE  I PRITUŽBE

1. Neposredno sudjelovanje u odlučivanju

Članak 23.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem (lokalnog) referenduma i zbora građana sukladno zakonu i ovim Statutom.

Referendum

Članak 24.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja:

–   o prijedlogu promjene Statuta Grada,

–   o prijedlogu za promjenu područja Grada,

–   o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća,

–   kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.

Članak 25.

Referendum raspisuje Gradsko vijeće na prijedlog:

–   jedne trećine svih vijećnika,

–   Gradonačelnika,

–   najmanje polovine mjesnih odbora i gradskih kotara na području Grada,

–   ili najmanje 20% birača upisanih u popis birača Grada.

Članak 26.

Prijedlog za raspisivanje referenduma mora sadržavati podatke o podnositelju prijedloga (ime i prezime i potpis, odnosno naziv mjesnog odbora ili gradskog kotara te ime i prezime i potpis ovlaštene osobe), prijedlog referendumskog pitanja o kojem bi birači trebali odlučivati te obrazloženje zahtjeva za raspisivanje referenduma, ako ovim Statutom u određenom slučaju nije drukčije određeno.

Kada prijedlog podnosi najmanje 20% birača upisanih u popis birača Grada, takav prijedlog mora biti popraćen popisom koji sadrži: ime i prezime birača, njegovu adresu prijavljenog prebivališta, broj važeće osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja te potpis.

Prijedlog se podnosi Gradskom vijeću, putem predsjednika Gradskog vijeća.

Ako prijedlog za raspisivanje referenduma nije podnesen sukladno stavku 1., odnosno stavku 2. ovog članka, predsjednik Gradskog vijeća će zatražiti od podnositelja prijedloga da uredi prijedlog sukladno odredbi stavka 1., odnosno stavka 2. ovog članka, određujući mu rok koji ne može biti manji od 15 niti duži od 30 dana. Ukoliko predlagatelj u danom roku ne uredi svoj prijedlog, po istom se neće dalje postupati sve dok se prijedlog ne uredi.

Prijedlog za raspisivanje referenduma može se podnijeti i u obliku prijedloga odluke o raspisivanju referenduma koji sadržava podatke iz članka 30. ovog Statuta, osim prijedloga za dan održavanja referenduma koji će se odrediti u odluci o raspisivanju referenduma ako ista bude i donesena.

Članak 27.

Uredni prijedlog za raspisivanje referenduma, predsjednik Gradskog vijeća je dužan u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga isti staviti na raspravu i odlučivanje Gradskog vijeća.

Ako Gradsko vijeće prihvati prijedlog, odlukom o prihvaćanju prijedloga za raspisivanje referenduma, odredit će rok koji ne može biti manji od 15 niti duži od 30 dana, u kojem će Odbor za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća, uz suradnju s stručnim osobama u upravnom tijelu Grada, pripremiti prijedlog odluke o raspisivanju referenduma sukladno zakonu i ovim Statut.

Prijedlog odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 2. ovog članka sadrži podatke iz članka 30. ovog Statuta, osim prijedloga za dan održavanja referenduma koji će se odrediti u odluci o raspisivanju referenduma ako ista bude i donesena.

Članak 28.

Prijedlog odluke o raspisivanju referenduma, predsjednik Gradskog vijeća je dužan staviti na raspravu i odlučivanje Gradskog vijeća u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga odluke o raspisivanju referenduma kojeg je utvrdio i dostavio Odbora za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća, odnosno dostave prijedloga za raspisivanje referenduma koji je podnesen sukladno članku 26. stavku 5. ovog Statuta.

Članak 29.

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području Grada i upisani su u popis birača.

Članak 30.

Odluka o raspisivanju referenduma sadrži:

–   naziv tijela koje raspisuje referendum,

–   područje za koje se raspisuje referendum,

–   naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem, odnosno o kojima će birači odlučivati na referendumu,

–   obrazloženje akta ili pitanja o kojem, odnosno kojima se raspisuje referendum,

–   referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojem će se birači odlučivati,

–   dan održavanja referenduma.

Odluka o raspisivanju referenduma objavljuje se  u službenom glasilu Grada, web stranicama Grada, dnevnom tisku, oglasnim pločama mjesnih odbora i gradskih kotara, i prema mogućnostima drugim lokalnim sredstvima priopćavanja.

Članak 31.

Od dana objave odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20 niti više od 40 dana.

Dan objave odluke o raspisivanju referenduma, od kojeg će se računati rokovi iz stavka 1. ovog članka, smatrat će se dan objave u dnevnom tisku.

Članak 32.

Na referendumu birači odlučuju neposredno tajnim glasovanjem.

Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača Grada.

Članak 33.

Odluka donesena na referendumu obvezatna je za Gradsko vijeće.

Tijela Grada ne mogu donijeti pravni akt  ili odluku koja je sadržajno suprotna odluci iz stavka 1. ovog članka, prije prestanka roka od godine dana od dana održavanja referenduma.

O istom pitanju, odnosno pitanjima ne može se ponovno raspisati referendum prije proteka roka od šest mjeseci od dana održanog referenduma.

Članak 34.

Gradsko vijeće će, u pravilu, kada donese odluku o raspisivanju referenduma, donijeti i odluku o imenovanju članova povjerenstva za provedbu referenduma, a najkasnije u roku od 12 dana prije održavanja referenduma.

Naknade tijelima za provedbu referenduma utvrđuje Gradsko vijeće posebnom odlukom.

Članak 35.

Na raspisivanje i provedbu (tijela za provedbu, provedba, troškovi, zaštita) referenduma, osim odredbi ovog Statuta, primjenjuju se odredbe posebnog zakona koji uređuje pitanje referenduma i drugih oblika osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave.

Zborovi građana

Članak 36.

Zborovi građana sazivaju se radi izjašnjavanja građana o pojedinim pitanjima od lokalnog značenja, raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značaja.

Zborovi građana sazivaju se za dio područja mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara koji čini zasebnu cjelinu odvojenu od drugih dijelova naselja (dio naselja, stambeni blok i sl.), a mogu se sazivati za cjelokupno područje mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara ukoliko broj upisanih birača za taj mjesni odbor, odnosno gradski kotar ne prelazi 2.000 birača.

Odluka donijeta na zboru građana obvezatna je za mjesni odbor, odnosno gradski kotar, ali ne obvezuje Gradsko vijeće.

Članak 37.

Zborove građana saziva vijeće mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara svojom odlukom.

Odluka o sazivanju zbora građana obvezno se objavljuje isticanjem odluke na oglasnoj ploči mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara na kojoj se sukladno mjesnim prilikama uobičajeno ističu različite objave, a može se objaviti i na drugi prikladan način (lokalni radio, dnevni tisak, web stranice Grada i dr.).

Odluka o sazivanju zbora građana mora se oglasiti na oglasnoj ploči najmanje pet dana prije održavanja zbora građana.

Odluka o sazivanju zbora građana mora sadržavati naziv sazivača, naznaku područja mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara za koje se saziva zbor građana, vrijeme i prostor održavanja zbora te prijedlog dnevnog reda.

Ukoliko je za raspravu na zboru građana nužno upoznavanje građana o prijedlogu nekog akta, sazivač zbora je dužan od dana objave do dana održavanja zbora omogućiti građanima uvid u pisani materijal, određujući mjesto i vrijeme uvida, a što mora biti naznačeno u odluci o sazivanju zbora.

Članak 38.

Zbor građana može se održati i pravovaljano odlučivati ako je uredno sazvan sukladno članku 37. ovog Statuta i ako je zboru nazočno najmanje 10% birača upisanih u popis birača (kvorum) koji se odnosi za područje za koje se provodi zbor građana.

Ukoliko tijekom trajanja zbora građana se utvrdi da kvoruma više nema, zbor se prekida, a o nastavku zbora vijeće mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara donosi posebnu odluku u roku od 30 dana od dana prekinutog zbora, s tim da se objavljuje samo odluka o određivanju (novog) vremena i mjesta održavanja nastavka zbora ali najmanje tri dana prije održavanja nastavka zbora građana.

Članak 39.

Zbor građana odluke donosi većinom  glasova nazočnih građana.

Odluke se na zboru građana donose javnim glasovanjem, osim ako se na zboru većinom glasova nazočnih građana ne donese odluka o tajnom izjašnjavanju.

U slučaju tajnog izjašnjavanja, zbor građana određuje posebno povjerenstvo od tri člana koje će provesti i utvrditi rezultat tajnog izjašnjavanja.

Članak 40.

Zbor građana vodi, tj. predsjedava mu predsjednik vijeća mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara ili član vijeća kojeg za to odredi vijeće, kao predsjedatelj zbora.

Članak 41.

Ako nakon 15 minuta nakon zakazanog početka zbora građana nije nazočan potreban broj građana (kvorum) zbor se raspušta, tj. predsjedatelj zbora utvrđuje činjenicu nepostojanja kvoruma i donosi odluku o neodržavanju zbora zbog nedostatka kvoruma, o čemu predsjedatelj sastavlja zabilješku za potrebe arhiva mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara.

Ako do zakazanog početka zbora građana, a najkasnije 15 minuta nakon zakazanog početka, ovlaštena osoba iz članka 40. ovog Statuta ne bude nazočna početku zbora ili odbije vođenje zbora, zbor građana se ne može održati, tj. smatra se raspuštenim.

U slučaju da ne dođe do održavanja zbora građana iz razloga što na početku zbora nije nazočan potreban broj građana (kvorum) ili nema ovlaštene osobe za predsjedanje zborom, vijeće mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara je dužno zakazati novi zbor u roku od 30 dana od dana neodržanog zbora, s tim da se objavljuje samo odluka o određivanju (novog) vremena i mjesta održavanja zbora ali najmanje tri dana prije održavanja (novog) zbora građana.

Ako i nakon drugog zakazivanja zbora građana isti ne bude održan iz razloga što nije bilo kvoruma, vijeće mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara nije u obvezi (ponovno) zakazivati novi zbor  po istom pitanju.

Ako je do neodržavanja zbora građana i po drugi put došlo zbog nenazočnosti ovlaštene osobe za predsjedanje zboru ili odbijanja vođenja zbora od strane ovlaštene osobe, vijeće mjesnog odbora je dužno zakazati (novi) zbor u primjerenom roku ali ne dužem od 30 dana od dana neodržanog zbora građana.

Članak 42.

O zboru građana vodi se zapisnik kojeg vodi zapisničar, kojeg na prijedlog predsjedatelja zbora, određuje zbor građana.

Zapisnik potpisuje predsjedatelj zbora građana, zapisničar i dva ovjerovitelja zapisnika, koje na prijedlog predsjedatelja određuje zbor. Ukoliko zbor ne odredi dva ovjerovitelja zapisnika jer nitko od nazočnih građana ne želi prihvatiti tu obvezu, zapisnik potpisuje samo predsjedatelj i zapisničar.

Zapisnik se mora izraditi u roku od tri dana od dana održavanja zbora građana i staviti ga u nacrtu predsjedatelju i ovjeroviteljima (ukoliko ih ima) na uvid i ovjeru.

Ukoliko ovjerovitelji odbiju ovjeriti zapisnik zbog valjanih razloga, predsjedatelj odlučuje o izmjeni odnosno doradi zapisnika po primjedbama ovjerovitelja. Ukoliko predsjedatelj smatra da za odbijanje potpisivanje od strane ovjerovitelja nema valjanog razloga ili što smatra da su traženja neprihvatljiva, o čemu je dužan sačiniti zabilješku koja čini sastavni dio zapisnika, potpisuje zapisnik zajedno s zapisničarom, i on kao takav postaje službeni dokument.

Ovjerovitelji imaju pravo u slučaju da odbiju ovjeriti zapisnik, pismeno se očitovati o svojim razlozima zbog kojih ne žele ovjeriti zapisnik, koji čini sastavni dio zapisnika, ali najkasnije u roku od sedam dana od dana dostave nacrta zapisnika na ovjeru.

Zapisnik sadrži: podatke o mjestu i vremenu održavanja zbora građana, dnevnom redu, broju nazočnih građana (početni kvorum), bitne navode (primjedbe, prijedloge, mišljenje) izlaganja sudionika zbora, vrijeme početka i završetka zbora, ime i prezime osobe predsjedatelja, zapisničara i ovjerovitelja zapisnika te potpis predsjedatelja, zapisničara i ovjerovitelja zapisnika (ukoliko ih ima).

Članak 43.

Zborove građana može sazvati i Gradsko vijeće radi traženja mišljenja od zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada, radi raspravljanja i izjašnjavanja građana o pitanjima od značaja za Grad, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.

Zboru građana koje sazove Gradsko vijeće predsjedava predsjednik Gradskog vijeća ili osoba koju on ovlasti iz reda vijećnika.

Zboru građana koje sazove Gradsko vijeće u pravilu nazočuju predsjednik ili potpredsjednik Gradskog vijeća, gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika, predsjednik ili potpredsjednik mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara te po potrebi stručne osobe iz upravnih tijela Grada koje odredi predsjednik Gradskog vijeća.

Odluka o sazivanju zbora građana donosi se i objavljuje sukladno članku 37. ovog Statuta.

Na održavanje i vođenje zbora građana kojeg sazove Gradsko vijeće odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Statuta koje se odnose na zborove građana koje saziva vijeće mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara, ukoliko ovim Statutom u određenom slučaju nije drukčije određeno.

Ako se zbor građana ne održi zbog nedostatka kvoruma ili se zbor prekine zbog nedostatka kvoruma ili nema ovlaštene osobe za predsjedanje ili ista odbije predsjedati zboru građana, predsjednik Gradskog vijeća je ovlašten ponovno sazvati novi zbor, odnosno nastavak zbora, uz obvezu da objavi svoju odluku o određivanju novog vremena i mjesta održavanja (novog) zbora, odnosno nastavka, najmanje tri dana prije održavanja zbora građana.

Ako se zbor građana ponovno ne održi jer nije bilo kvoruma, zbor građana se više ne mora sazivati.

Ako se zbor građana ne održi jer nije bilo ovlaštene osobe za predsjedanje, predsjednik Gradskog vijeća će sazvati ponovno zbor i poduzeti mjere da se osigura predsjedanje zboru.

2. Pravo građanske inicijative, predstavke i pritužbe

Članak 44.

Građani imaju pravo Gradskom vijeću predlagati donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegova djelokruga.

O prijedlogu iz stavka 1. ovog članka Gradsko vijeće mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača Grada te dati odgovor podnositelju najkasnije u roku od tri mjeseca od dostave urednog, tj. važećeg prijedloga.

Prijedlog iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati potpuni i razumljiv tekst građanske inicijative te mora sadržavati ime i prezime i adresu prijavljenog prebivališta, odnosno boravišta te potpis.

Popis građana koji svojim potpisom podržavaju prijedlog iz stavka 2. ovog članka mora sadržavati ime i prezime građanina, adresu prijavljenog prebivališta, broj važeće osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja te potpis, u protivnom takva se inicijativa neće smatrati uredna te se po istoj neće postupati u smislu stavka 2. ovog članka.

Ako inicijativa, tj. prijedlog ne sadrži podatke iz stavka 3., odnosno stavka 4. ovog članka, predsjednik Gradskog vijeća će u roku od osam dana zatražiti od podnositelja prijedloga uređenje prijedloga u smislu stavka 3., odnosno stavka 4. ovog članka, određujući mu rok za uređenje prijedloga koji ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana. Ako predlagatelj u danom roku ne uredi svoj prijedlog, po istom se neće dalje postupati sve dok se prijedlog ne uredi.

Članak 45.

Svaki građanin, odnosno pravna osoba ima pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada kao i na rad upravnih tijela Grada te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.

Predstavke, odnosno pritužbe mogu podnositi građani koji imaju biračko pravo.

Predstavka, odnosno pritužba mora biti razumljiva, potpisana i na njoj mora biti navedeno ime i prezime građanina i adresa prijavljenog prebivališta, odnosno boravišta, a za pravne osobe, naziv i adresa pravne osobe, ime i prezime i potpis ovlaštene osobe i ovjerena službenim pečatom, u protivnom takva predstavka, odnosno pritužba smatrat će se neuredna, i po njoj se neće postupati.

Predstavka, odnosno pritužba se podnosi pismeno, ili usmenim izjavljivanjem na zapisnik, ili upisom u knjigu pritužbi.

Na uredne podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada, odnosno upravnog tijela Grada kome je isto upućeno ili je u nadležnosti tog tijela, dužan je građanima odnosno pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja uredne predstavke, odnosno pritužbe.

V. TIJELA GRADA

Članak 46.

Tijela Grada su:

–   Gradsko vijeće,

–   Gradonačelnik.

Članak 47.

Ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada podijeljene su između Gradskog vijeća, Gradonačelnika i upravnih tijela Grada, sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona i ovim Statutom.

1. Gradsko vijeće

Položaj i nadležnost Gradskog vijeća

Članak 48.

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona i ovim Statutom.

Članak 49.

Gradsko vijeće:

1.   donosi Statut, odnosno njegove izmjene i/ili dopune,

2.   donosi opće akte kojima uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada sukladno zakonu,

3.   donosi odluku o Gradskim porezima,

4.   donosi Proračun Grada, odnosno njegove izmjene i/ili dopune,

5.   donosi odluku o privremenom financiranju,

6.   donosi polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada,

7.   donosi odluku o izvršenju Proračuna Grada,

8.   odlučuje o kreditnom zaduživanju Grada,

9.   osniva, bira, odnosno razrješava članove radnih tijela Gradskog vijeća,

10.  osniva, bira, odnosno razrješava članove posebnih tijela prema posebnim propisima kad je to stavljeno u nadležnost predstavničkom tijelu,

11.   uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Grada,

12.   osniva ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad te odlučuje o njihovim statusnim promjenama i preoblikovanjima sukladno zakonu,

13.  imenuje i razrješava ravnatelje ustanova kojima je Grad (su)vlasnik kad je zakonom, propisom donesenim na temelju zakona ili statutom ustanove propisano da  ih imenuje ili razrješava predstavničko tijelo, tj. Gradsko vijeće,

14.   imenuje određeni broj članova upravnih vijeća ustanova kojima je Grad (su)vlasnik, gdje su upravna vijeća  ustrojena sukladno zakonu, na prijedlog Gradonačelnika,

16.  razrješava određeni broj članova upravnih vijeća ustanova kojima je Grad (su)vlasnik, gdje su upravna vijeća ustrojena sukladno zakonu,

17.  daje suglasnost na statut, odnosno izmjene i/ili dopune statuta ustanova i drugih pravnih osoba kojima je Grad (su)vlasnik, ako je to zakonom ili njihovim statutima propisano, kao i na njihove druge važnije opće akte ako je u njihovim statutima predviđeno da se i za njih traži suglasnost predstavničkog tijela, tj. Gradskog vijeća,

17.   raspisuje referendum,

18.   donosi odluku o plaćama i drugim primanjima dužnosnika Grada,

19.   odlučuje o stjecanju i prijenosu (kupnji i prodaji) dionica, odnosno udjela u trgovačkim društvima,

20.  odlučuje o promjeni temeljenog kapitala u trgovačkim društvima kojima je Grad (su)vlasnik sukladno zakonu,

21.   odlučuje o prijenosu i preuzimanju osnivačkih prava sukladno zakonu,

22.   odlučuje o davanju koncesije sukladno zakonu,

23.   odlučuje o pokroviteljstvu,

24.   donosi dokumente prostornog uređenja Grada,

25.   donosi smjernice razvoja Grada,

26.  odlučuje i o drugim pitanjima, odnosno obavlja i druge poslove koji su mu zakonom, propisom donesenim na temelju zakona, ovim Statutom ili drugim općim aktima stavljeni u djelokrug.

Sastav i izbor Gradskog vijeća

Članak 50.

Gradsko vijeće ima 15 članova.

Članak 51.

Članovi Gradskog vijeća (u nastavku tekstu: vijećnici) biraju se na način i po postupku koji su propisani zakonom.

Mandat vijećnika izabranih na redovnim izborima traje četiri godine, tj. do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju Gradskog vijeća sukladno zakonu.

Vijećniku mandat prestaje prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata u slučajevima utvrđenim zakonom.

Mandat vijećnika izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata Gradskog vijeća izabranog na redovnim izborima.

Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Članak 52.

Vijećnici svoju dužnost obavljaju počasno i za to ne primaju plaću.

Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova za svoj rad u Gradskom vijeću sukladno posebnoj odluci Gradskog vijeća.

Članak 53.

Ostala prava i dužnosti vijećnika utvrđuju se zakonom, ovim Statutom, Poslovnikom Gradskog vijeća (u nastavku teksta: Poslovnik), odnosno drugim općim aktima Gradskog vijeća ako je to Statutom određeno.

Način rada Gradskog vijeća

Članak 54.

Gradsko vijeće smatra se konstituiranim izborom predsjednika Vijeća na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina  vijećnika.

Članak 55.

Vijećnici imaju pravo i dužnost biti nazočni sjednicama Gradskog vijeća, birati i biti birani za predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, u radna tijela Gradskog vijeća, predlagati Gradskom vijeću opće i druge akte, predlagati mjere, davati amandmane na prijedloge općih akata, postavljati pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada te druga prava i dužnosti sukladno ovom Statutu, Poslovniku i drugim općim aktima Grada.

Vijećnici mogu Gradonačelniku postavljati pitanja o njegovom radu.

Pitanja mogu biti postavljena usmeno na sjednici Gradskog vijeća ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika Gradskog vijeća sukladno Poslovniku.

Članak 56.

Vijećnici imaju pravo predlagati Gradskom vijeću raspravu o pitanjima koja se odnose na rad Gradonačelnika, na izvršavanje odluka ili na rad upravnih tijela Grada, odnosno na rad  ustanova i drugih pravnih osoba čiji je (su)vlasnik Grad.

Članak 57.

Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi, u pisanom obliku, polugodišnja izvješća o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine.

Izvješće sadrži bitne informacije o planiranim projektima, mjerama i drugim planiranim aktivnostima, o započetim i o dovršenim odnosno nedovršenim kapitalnim projektima, važnijim aktima koje je Gradonačelnik donio u vremenu za koje se podnosi izvješće te o provedbi općih akata Gradskog vijeća, i uz to, koliko to Gradonačelnik bude smatrao svrsishodnim, odgovarajuću analizu.

Pored izvješća iz stavka 1. ovog članka, Gradsko vijeće može od Gradonačelnika tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga.

Gradonačelnik podnosi izvješće po zahtjevu iz stavka 3. ovog članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

Izvješća iz stavka 1. i 4. ovog članka, Gradonačelnik dostavlja Gradskom vijeću, putem predsjednika Gradskog vijeća.

Gradsko vijeće ne može zahtijevati od Gradonačelnika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka roka od šest mjeseci od ranije podnesenog izvješća o istom pitanju.

Članak 58.

Gradsko vijeće donosi odluke većinom glasova ako je sjednici nazočna većina vijećnika.

Većinom glasova svih vijećnika, Gradsko vijeće donosi Statut, Proračun Grada, odluku o privremenom financiranju, odluku o raspisivanju referenduma, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada i Poslovnik, te većinom glasova svih vijećnika odlučuje o pitanjima kada je to zakonom, ovim Statutom ili Poslovnikom određeno.

Poslovnikom mogu se odrediti i druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih vijećnika, a koja zakonom odnosno ovim Statutom nisu utvrđena kao pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih vijećnika.

Članak 59.

Sjednice Gradskog vijeća su javne.

Nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonima i ovim Statutom.

Sjednicama Gradskog vijeća prisustvuje Gradonačelnik i njegov zamjenik.

Članak 60.

Na sjednicama Gradskog vijeća glasuje se javno, ako Gradsko vijeće ne odluči da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Članak 61.

Sjednice Gradskog vijeća mogu se sazivati i elektroničkim putem te se održavati putem video veze (videokonferencija).

Predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća

Članak 62.

Gradsko vijeće ima predsjednika i potpredsjednika.

Predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća biraju se većinom glasova svih vijećnika, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili najmanje jedne trećine vijećnika.

U vrijeme kada Gradsko vijeće ne zasjeda, predsjednik Gradskog vijeća može u ime Gradskog vijeća, u dogovoru s Gradonačelnikom, preuzeti pokroviteljstvo društvene, znanstvene, kulturne, športske ili druge svečanosti od značaja za Grad. O preuzetom pokroviteljstvu predsjednik obavještava Gradsko vijeće na prvoj sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.

Prijedlog za razrješenje predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća može dati jedna trećina vijećnika, a odluka o razrješenju donosi se većinom glasova svih vijećnika.

Članak 63.

Predsjednik Gradskog vijeća predstavlja Gradsko vijeće, saziva sjednice Gradskog vijeća, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama, potpisuje akte Gradskog vijeća i ima druga prava i obveze utvrđene zakonom, ovim Statutom i Poslovnikom.

Potpredsjednik pomaže u radu predsjedniku, zamjenjuje ga u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju predsjedničke dužnosti i obavlja druge poslove iz djelokruga predsjednika koje mu predsjednik povjeri.

Radna tijela Gradskog vijeća

Članak 64.

Gradsko vijeće osniva stalne ili povremene odbore i druga radna tijela  za pripremu i predlaganje odluka iz svog djelokruga, odnosno za obavljanje drugih poslova koji im se povjere odlukom o njihovom osnivanju.

Gradsko vijeće osniva pojedina radna tijela i temeljem posebnih propisa.

Naziv, sastav, broj članova, djelokrug, mandat i način rada radnih tijela utvrđuje se Poslovnikom ili posebnom odlukom o osnivanju radnog tijela sukladno zakonu, ovim Statutom i Poslovniku.

Članak 65.

Poslovnikom podrobnije se uređuje način konstituiranja, sazivanje, rad i tijek sjednice, održavanje reda na sjednici, glasovanje, vođenje zapisnika, prava i obveze predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća te vijećnika, postupak izbora i razrješenja predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, osnivanje radnih tijela, postupak izbora i razrješenja članova radnih tijela, kao i druga pitanja koja su neposredno vezana uz organizaciju i način rada Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela sukladno zakonu i ovim Statutom.

2. Gradonačelnik

Članak 66.

Izvršno tijelo Grada je Gradonačelnik.

Članak 67.

Gradonačelnik zastupa Grad.

Članak 68.

Gradonačelnik ima jednog zamjenika.

Gradonačelnik i njegov zamjenik biraju se na neposrednim izborima i mandat im traje sukladno  zakonu.

Članak 69.

Gradonačelnik i njegov zamjenik odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno, te su u tom smislu dužni u roku od osam dana od dana stupanja na dužnost dostaviti pisanu obavijest nadležnom upravnom tijelu Grada za kadrovske poslove o tome hoće li dužnost obavljati profesionalno.

Za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti na koju su izabrane osobe iz stavka 1. ovog članka ostvaruju pravo na plaću, naknadu plaće, kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja.

Osobe iz stavka 1. ovog članka po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na naknadu plaće i staž osiguranja sukladno zakonu.

Članak 70.

Gradonačelnik i/ili zamjenik koji svoju dužnost ne obavljaju profesionalno ostvaruju pravo na naknadu troškova.

Članak 71.

Gradonačelniku i njegovom zamjeniku mandat prestaje po sili zakona sukladno zakonu.

Gradonačelnik i njegov zamjenik mogu se razriješiti i prije isteka mandata temeljem referenduma kojeg raspisuje Gradsko vijeće sukladno zakonu.

Članak 72.

Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Gradskog vijeća da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke, a ako Gradsko vijeće to ne učini, gradonačelnik je dužan u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u Županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave.

Članak 73.

Gradonačelnik je odgovoran tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela Grada.

Članak 74.

Gradonačelnik:

1.  predlaže Gradskom vijeću donošenje općih i drugih akata te priprema prijedloge općih akata, odnosno daje mišljenje o prijedlozima općih akata koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,

2.    izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća,

3.   usmjerava djelovanje upravnih tijela Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada te nadzire njihov rad,

4.  odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina Grada čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše 1.000.000,00 (jedan milijun) kn, te ako je stjecanje i otuđivanje pokretnina i nekretnina planirano u Proračunu Grada, a stjecanje i otuđivanje pokretnina i nekretnina provedeno u skladu sa zakonskim propisima,

5.   daje punomoći za zastupanje Grada u pojedinim stvarima,

6.   donosi plan javne nabave te odluke o pokretanju postupka javne nabave, kao i odluke o poništenju postupka javne nabave ili o odabiru ponude,

7.   nadzire rad trgovačkih društava i ustanova i drugih pravnih osoba kojima je Grad (su)vlasnik,

8.   odlučuje o svim pitanjima vezanih za rad trgovačkih društava, ustanova, odnosno drugi pravni osoba kojima je Grad (su)vlasnik, a koja zakonom, propisima donesenim na temelju zakona ili njihovim statutima nisu stavljena u nadležnost predstavničkog tijela, tj. Gradskog vijeća,

9.   utvrđuje i predlaže Gradskom vijeću prijedlog Proračuna Grada, njegove izmjene i dopune, odluku o izvršavanju Proračuna Grada, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada te odluke o privremenom financiranju, i naredbodavatelj je za izvršenje Proračuna Grada,

10.   daje suglasnost na pojedine akte ustanova u (su)vlasništvu Grada, ukoliko to nije izrijekom zakona, propisa donesenih na temelju zakona ili statuta tih ustanova stavljeno u nadležnost predstavničkog tijela, tj. Gradskog vijeća,

11.  daje različite suglasnosti i odobrenja koja se traže zakonom ili propisima donesenim na temelju zakona od jedinica lokalne samouprave, a nije izrijekom tih propisa određeno da isto daje predstavničko tijelo, tj. Gradsko vijeće,

12.   donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Grada,

13.   obavlja druge poslove, odnosno odlučuje o svim onim pitanjima koja su izrijekom zakona, propisa donesenim na temelju zakona, ovog Statuta i drugih općih akata Grada stavljena u nadležnost izvršnom tijelu, tj. Gradonačelniku,

14.   obavlja druge poslove i odlučuje o svim onim pitanjima koja nisu izrijekom zakona, propisa donesenim na temelju zakona, ovim Statutom ili drugim općima aktima Grada stavljena u nadležnost predstavničkom tijelu niti izvršnom tijelu, već je formulacija nadležnosti stavljena samo na jedinicu lokalne samouprave, odnosno nadležnom tijelo jedinice lokalne samouprave, a posebnim propisom isto nije izrijekom stavljeno u nadležnost predstavničkog tijela, tj. Gradskog vijeća.

U slučaju iz stavka 1. točke 4. ovog članka odluku o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina čija ukupna vrijednost prelazi 0,5%, odnosno čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000.000,00 (jedan milijun) kn od iznosa prihoda iz točke 4. stavka 1. ovog članka, donosi Gradsko vijeće.

Članak 75.

Gradonačelnik može posebnom odlukom osnivati pojedina radna tijela radi stručne obrade pojedinih pitanja, davanja prijedloga i mišljenja o pojedini pitanjima i praćenja stanja u pojedinim područjima ili za pripremu određenog materijala iz djelokruga Gradonačelnika.

Mandat člana radnog tijela iz stavka 1. ovog članka traje do stupanja na dužnost (novoizabranog) Gradonačelnika, ako zakonom ili drugim propisom ili odlukom o osnivanju radnog tijela nije drukčije određeno.

Odlukom iz stavka 1. podrobnije će se uredit sastav radnog tijela, mandat, ovlasti i način rada sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona i ovim Statutom.

Članak 76.

Zamjenik Gradonačelnika pomaže Gradonačelniku u obavljanju njegovih dužnosti, zamjenjuje ga u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti i obavlja druge poslove sukladno zakonu, ovim Statutom i drugim općim aktima Grada.

Gradonačelnik može pismenim ovlaštenjem povjeriti svom zamjeniku obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga. Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik Gradonačelnika je dužan pridržavati se uputa Gradonačelnika.

Pismeno  ovlaštenje iz stavka 2. ovog članka Gradonačelnik bez odgode dostavlja predsjedniku Gradskog vijeća i čelnicima upravnih tijela Grada.

Povjeravanjem poslova iz svog djelokruga zamjeniku, ne prestaje odgovornost Gradonačelnika za njihovo obavljanje.

VI. UPRAVNI ODJELI I SLUŽBE (UPRAVNA TIJELA) GRADA

Članak 77.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela).

Upravnim tijelima upravljaju pročelnici.

Članak 78.

Upravna tijela Grada u okviru svog djelokruga i ovlasti obavljaju upravne, stručne i administrativno-tehničke poslove sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona i ovom Statutu.

Članak 79.

Ustrojstvo, djelokrug i način rada kao i druga pitanja od značaja za rad  upravnih tijela podrobnije se uređuje posebnom odlukom Gradskog vijeća sukladno zakonu i ovim Statutom.

Članak 80.

Sredstva za rad upravnih tijela osiguravaju se u Proračunu Grada za svaku godinu.

Upravne, stručne i ostale poslove u upravnim tijelima obavljaju službenici i namještenici.

Službenici obavljaju upravne i stručne poslove iz djelokruga tijela u kojem rade, a namještenici obavljaju prateće i pomoćne poslove.

Prava, obveze i odgovornosti kao i druga pitanja od značenja za rad službenika i namještenika u upravnim tijelima uređuju se zakonom, propisima donesenim na temelju zakona te posebnim općim i drugim aktima Grada ako takvo ovlaštenje proizlazi iz zakona i drugih propisa donesenim na temelju zakona.

VII. MJESNA SAMOUPRAVA

Članak 81.

Mjesni odbori osnivaju se kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

Mjesni odbori osnivaju se za jedno naselje, više međusobno povezanih naselja ili za dio većeg naselja koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).

Gradski kotari su posebni oblici mjesne samouprave u gradovima koji se osnivaju za područja koja predstavljaju gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

U ostvarivanju prava iz stavka 1. i 3. ovog članka, mjesni odbori, odnosno gradski kotari dužni su uvažavati interes Grada.

Mjesni odbori, odnosno gradski kotari su pravne osobe.

1. Mjesni odbori

Osnivanje mjesnih odbora

Članak 82.

Utvrđuje se da su na području Grada osnovani sljedeći mjesni odbori:

–   Mjesni odbor Čara, koji obuhvaća područje naselja Čara,

–   Mjesni odbor Pupnat, koji obuhvaća dio područja naselja Pupnat,

–   Mjesni odbor Račišće, koji obuhvaća područje naselja Račišće,

–   Mjesni odbor Kneže, koji obuhvaća dio područja naselja Pupnat (Kneže),

–   Mjesni odbor Žrnovo-Postrana, koji obuhvaća dio naselja Žrnovo (Postrana),

–   Mjesni odbor Medvinjak, koji obuhvaća dio naselja Žrnovo (Medvinjak),

–   Mjesni odbor Žrnovo, koji obuhvaća ostale dijelove naselja Žrnovo,

Utvrđuje se da mjesni odbori iz stavka 1. ovog članka udovoljavaju mjerilima iz članka 81. stavka 2. ovog Statuta te se ovim Statutom potvrđuje njihovo osnivanje i postojanje, i oni nastavljaju rad sukladno  zakonu i ovim Statutom.

Članak 83.

Za preustroj osnovanih mjesnih odbora u smislu njihova teritorijalnog preustroja, tj. osnivanje novih mjesnih odbora za neko područje koje pripada nekom od mjesnih odbora iz članka 82. ovog Statuta, odnosno pripajanja jednog područja jednog mjesnog odbora drugom mjesnom odboru, inicijativu, tj. prijedlog mogu dati najmanje 20% birača  upisanih u popis birača s područja od čijeg se dijela područja namjerava osnovati, njihove organizacije i udruge, zborovi građana, te vijeća mjesnih odbora iz članka 82. ovog Statuta.

Ukoliko inicijativu, tj. prijedlog podnosi najmanje 20% birača iz stavka 1. ovog članka, prijedlog mora biti popraćen popisom birača koji sadrži: ime i prezime birača, adresu prijavljenog prebivališta, broj važeće osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja te potpis, u protivnom takva se inicijativa neće smatrati uredna te se po istoj neće postupati.

Inicijativa u smislu stavka 1. ovog članka podnosi se u pisanom obliku, u obliku prijedloga, i mora sadržavati podatke o području i granicama mjesnog odbora čije se osnivanje traži, odnosno za koje se traži da se pripoji drugom mjesnom odboru, imenu mjesnog odbora ukoliko se radi o osnivanju novog mjesnog odbora, sjedištu mjesnog odbora ukoliko se radi o osnivanju novog mjesnog odbora, području (granice) mjesnog odbora ukoliko se radi o osnivanju novog mjesnog odbora, obrazloženje opravdanosti i potrebe za osnivanjem novog mjesnog odbora, odnosno za pripajanjem, podatke o podnositelju inicijative, tj. prijedloga (ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, adresa) te potpis (ovlaštene) osobe.

Prijedlog se podnosi Gradonačelniku.

Ako inicijativa, tj. prijedlog ne sadrži podatke iz stavka 3. ovog članka, Gradonačelnik će u roku od osam dana zatražiti od podnositelja prijedloga uređenje prijedloga u smislu stavka 2. ovog članka, određujući mu rok za uređenje prijedloga koji ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana.

Ako predlagatelj i u danom roku ne uredi svoj prijedlog, po istom se neće dalje postupati sve dok se prijedlog ne uredi.

Članak 84.

Na temelju (urednog) prijedloga u smislu članka 83. ovog Statuta, Gradonačelnik će zatražiti mišljenje o inicijativi, tj. prijedlogu od vijeća mjesnog odbora iz članka 82. ovog Statuta za čiji se dio područja traži osnivanje (novog) mjesnog odbora, odnosno za koje se traži odvajanje iz sastava odnosnog mjesnog odbora kao i onog mjesnog odbora za koje se traži pripajanje, tj. ulaženje jednog područja drugog mjesnog odbora u njegovo područje nadležnosti, ukoliko isti nije i predlagatelj u smislu stavka 1. članka 83. ovog Statuta.

Ukoliko odnosno vijeće mjesnog odbora iz stavka 1. ovog članka ne dostavi u roku od 30 dana svoje mišljenje, smatrat će se da su s takvim prijedlogom suglasni.

Nakon dostave mišljenja odnosnog vijeća mjesnog odbora, odnosno proteka roka za dostavu mišljenja, Gradonačelnik utvrđuje prijedlog statutarne odluke o osnivanju (novog) mjesnog odbora, odnosno o odvajanju jednog područja jednog mjesnog odbora i pripajanju tog područja drugom mjesnom odboru.

Gradonačelnik je dužan prijedlog statutarne odluke iz stavka 3. ovog članka utvrditi i uputiti Gradskom vijeću na raspravljanje i odlučivanje u roku od 30 dana od dana dostave mišljenja, odnosno proteka roka za dostavu mišljenja iz stavka  2. ovog članka.

Ako Gradonačelnik ne postupi sukladno stavku 4. ovog članka, prijedlog statutarne odluke mogu Gradskom vijeću podnijeti i ovlašteni predlagatelji za donošenje općih akata sukladno Poslovniku.

Ako nakon isteka roka iz stavka 4. ovog članka prijedlog statutarne odluke upute i Gradonačelnik i netko od ovlaštenih predlagatelja iz stavka 5. ovog članka, na Gradskom vijeću će se raspravljati i odlučivati o onom prijedlogu statutarne odluke koji je ranije dostavljen Gradskom vijeću.

Članak 85.

Ako Gradsko vijeće ne prihvati, tj. ne izglasa prijedlog statutarne odluke o osnivanju  (novog) mjesnog odbora, odnosno o izdvajanju jednog područja jednog mjesnog odbora i pripajanju tog područja drugom mjesnom odboru, prijedlog statutarne odluke za osnivanje (novog) mjesnog odbora, odnosno izdvajanja jednog područja jednog mjesnog odbora i pripajanju tog područja drugom mjesnom odboru, taj prijedlog ne može biti ponovno na Gradskom vijeću prije isteka roka od šest mjeseci od dana neprihvaćanja prijedloga statutarne odluke.

Članak 86.

Ako Gradsko vijeće donese statutarnu odluku o osnivanju (novog) mjesnog odbora, Gradonačelnik će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu statutarne odluke raspisati izbore za članove vijeća mjesnog odbora, ukoliko je do isteka redovnih izbora za članove vijeća mjesnih odbora iz članka 82. ovog Statuta ostalo više od godinu dana računajući od dana donošenja statutarne odluke o osnivanju mjesnog odbora.

Izbori će se raspisati i provesti sukladno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.

Mandat članovima vijeća mjesnog odbora izabranim u smislu stavka 1. ovog članka traje do isteka mandata članovima vijeća mjesnih odbora izabranim na redovitim izborima.

Članak 87.

Vijeće mjesnog odbora smatra se konstituiranim izborom predsjednika vijeća na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova vijeća.

Prvu, konstituirajuću sjednicu vijeća mjesnog odbora, saziva Gradonačelnik ili osoba koju on ovlasti u roku od 30 dana od dana objave izbornih rezultata.

Ako se konstituirajuća sjednica ne održi u zakazanom roku, ovlašteni sazivač će sazvati novu sjednicu u daljnjem roku od 15 dana.

Konstituirajućoj sjednici vijeća predsjedava do izbora predsjednika vijeća osoba koja je sazvala konstituirajuću sjednicu ili osoba koja bude posebno ovlaštena za predsjedanje od osobe iz stavka 2. ovog članka.

Članak 88.

Gradonačelnik imenovat će povjerenika Gradonačelnika u mjesnom odboru:

–   kada raspusti vijeće mjesnog odbora sukladno članku 106. ovog Statuta,

–   kada se ni u roku od 90 dana od dana objave službenih rezultata izbora ne konstituira vijeće mjesnog odbora.

Povjerenik je dužan osigurati ostvarivanje prava i obveza tijela mjesnog odbora do uspostave tijela mjesnog odbora.

Odluka o imenovanju povjerenika stupa na snagu danom objave u službenom glasilu Grada.

Djelokrug mjesnih odbora

Članak 89.

Mjesni odbor, u okviru svog djelokruga, sukladno zakonu, ovim Statutom odnosno drugim općim aktima Gradskog vijeća utvrđuje svoj program potreba poglavito oko:

–   skrbi o uređenju područja mjesnog odbora,

–   poboljšica kvalitete stanovanja, tj. življenja,

– unapređivanja komunalnih i uslužnih djelatnosti, unapređenja, odnosno održavanje mjesne infrastrukture i komunalnog reda,

–   nastojanja na unapređivanju skrbi o djeci, obrazovanja i odgoja te javnog zdravlja,

–   zaštite okoliša,

–   socijalne skrbi o stanovništvu,

–  zadovoljavanju potreba u kulturi, tehničkoj kulturi, tjelesnoj kulturi, te svih ostalih potreba građanstva s tog područja.

Tijela mjesnog odbora

Članak 90.

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članak 91.

Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo.

Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se neposredno tajnim glasovanjem, a na postupak izbora shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave te odredbe posebne odluke Gradskog vijeća kojom će se sukladno zakonu i ovom Statutu podrobnije urediti postupak izbora članova vijeća, konstituiranje te mandat odnosno prestanak mandat članovima vijeća.

Članak 92.

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje Gradonačelnik.

Mandat člana vijeća mjesnog odbora traje četiri godine.

Mandat članu vijeća mjesnog odbora prestaje prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata u slučajevima određenim odlukom Gradskog vijeća iz članka 91. ovog Statuta.

Članovi vijeća mjesnih odbora nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Predsjednik i članovi vijeća dužnost obavljaju počasno, bez naknade.

Članak 93.

Broj članova vijeća mjesnog odbora određuje se prema broju stanovnika mjesnog odbora, tj. područja za koje se osniva mjesni odbor.

Vijeće mjesnog odbora ima:

–   pet članova, u mjesnom odboru koji ima do 500 stanovnika,

–   sedam članova, u mjesnom odboru koji ima od 501 do 1000 stanovnika,

–   devet članova, u mjesnom odboru koji ima preko 1000 stanovnika.

Broj stanovnika u smislu stavka 2. ovog članka utvrđuje se prema posljednjim službenim podacima iz popisa stanovništva Republike Hrvatske koje utvrdi nadležno tijelo. Ukoliko takvi podatci ne postoje ili su nedostupni, onda će se broj članova vijeća mjesnog odbora temeljiti na procjeni Gradonačelnika o broju stanovnika.

Članak 94.

Vijeće mjesnog odbora tajnim glasovanjem bira predsjednika vijeća iz svog sastava, na vrijeme od četiri godine, većinom glasova svih članova vijeća.

Tajno glasovanje iz stavka 1. obavlja se u dva kruga.

Ako u prvom krugu nijedan kandidat nije dobio potrebitu većinu, u drugi krug idu dva kandidata koji su u prvom krugu dobili najviše glasova. Ako ni u drugom krugu nijedan kandidat ne dobije potrebitu većinu, izbori se ponavljaju na idućoj sjednici po istom postupku sve dok se ne izabere predsjednik.

Postupak tajnog glasovanja provodi osoba koja predsjedava konstituirajućoj sjednici vijeća, uz pomoć dva člana vijeća koje izabere vijeće.

Pravo predlaganja kandidata za predsjednika vijeća ima svaki član vijeća.

Članak 95.

Predsjednik vijeća mjesnog odbora saziva sjednice vijeće, predlaže dnevni red, predsjedava  sjednicama vijeća, potpisuje akte vijeća, predstavlja mjesni odbor, brine se za ostvarenje programa rada, brine se o izvršavanju odluka vijeća mjesnog odbora, informira građane o pitanjima važnim za mjesni odbor te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i općim aktima mjesnog odbora, odnosno koje mu povjeri vijeće mjesnog odbora, Gradsko vijeće i Gradonačelnik.

Predsjednik vijeća mjesnog odbora za svoj rad odgovara vijeću mjesnog odbora, a Gradonačelniku za prenijete poslove iz samoupravnog djelokruga Grada na mjesnu samoupravu.

Članak 96.

Vijeće mjesnog odbora ima potpredsjednika vijeća.

Vijeće mjesnog odbora bira potpredsjednika vijeća iz svog sastava, na vrijeme od četiri godine, većinom glasova svih članova vijeća.

Ako vijeće mjesnog odbora odluči da se izbor potpredsjednika izvrši tajnim glasovanjem, tajno glasovanje provest će se  sukladno članku 94. ovog Statuta.

Potpredsjednik pomaže predsjedniku, zamjenjuje ga u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju predsjedničke dužnosti i obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik.

Članak 97.

Vijeće mjesnog odbora može pravovaljano odlučivati ako je sjednici nazočna većina svih članova vijeća.

Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova vijeća mjesnog odbora, osim programa rada, pravila  mjesnog odbora, akta iz oblasti financijsko-materijalnog poslovanja koje po posebnim propisima vijeće bude u obvezi donositi, poslovnika vijeća te izbora i razrješenja predsjednika odnosno potpredsjednika vijeća, koji se donose većinom glasova svih članova vijeća.

Pravilima vijeća mjesnog odbora mogu se odrediti i druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova vijeća, a koja zakonom ili ovim Statutom nisu utvrđena kao pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova vijeća.

Odluke se donose javnim glasovanjem, osim odluke o izboru odnosno razrješenju predsjednika koje se donose tajnim glasovanjem.

Vijeće može odlučiti da se tajno glasuje i o drugim pitanjima.

Članak 98.

Vijeće mjesnog odbora može ukazati nepovjerenje predsjedniku, odnosno potpredsjedniku.

Prijedlog za pokretanje izglasavanja nepovjerenja predsjedniku, odnosno potpredsjedniku vijeća može dati:

–   Gradonačelnik,

–   svojim potpisima najmanje 10% birača s područja mjesnog odbora,

–   zbor građana,

–   jedna trećina članova vijeća.

Ako je prijedlog podnesen sukladno podstavku 2. stavka 2. ovog članka, prijedlog mora biti popraćen popisom birača koji sadrži: ime i prezime birača, adresu prijavljenog prebivališta, broj važeće osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja te potpis, u protivnom takva se inicijativa neće smatrati urednom i po istoj se neće postupati.

O nepovjerenju predsjedniku glasuje se tajno, a potpredsjedniku ako vijeće tako odluči.

Kada vijeće izglasa nepovjerenje predsjedniku, odnosno potpredsjedniku, ono mora izabrati novog predsjednika, odnosno potpredsjednika, u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja.

Predsjednik, odnosno potpredsjednik vijeća mjesnog odbora smatraju se razriješenim dužnosti danom izglasavanja nepovjerenja, ako odlukom o razrješenju nije drukčije određeno.

Iskazivanjem nepovjerenja, predsjedniku, odnosno potpredsjedniku vijeća ne prestaje dužnost člana vijeća mjesnog odbora.

Članak 99.

Vijeće mjesnog odbora:

1.   donosi program rada i izvješće o radu mjesnog odbora,

2.   donosi plan malih komunalnih akcija i utvrđuje prioritet u njihovoj realizaciji,

3.   donosi pravila mjesnog odbora,

4.   donosi akte koje prema posebnim propisima iz oblasti materijalno-financijskog poslovanja bude u obvezi donositi,

4.   donosi poslovnik vijeća sukladno ovim Statutom,

6.   bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika vijeća,

7.   saziva (mjesne) zborove građana,

8.  odlučuje o korištenju sredstava namijenjenih mjesnom odboru u Proračunu Grada kao i o drugim sredstvima iz drugih izvora,

9.   predlaže osnivanje mjesnih odbora, odnosno daje mišljenje Gradonačelniku o drugim inicijativama i prijedlozima za osnivanje mjesnih odbora na njegovu području, odnosno za odvajanjem dijela područja drugog mjesnog odbora i pripajanju tog područja svom mjesnom odboru i obratno,

10.   surađuje s drugim mjesnim odborima na području Grada,

11.   surađuje s udrugama na svom području u pitanjima od interesa za građane mjesnog odbora,

12.   obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, propisima donesenim na temelju zakona, ovim Statutom i drugim općim aktima Gradskog vijeća.

Pod malim komunalnim akcijama u smislu stavka 1. točke 2. ovog članka razumijevaju se gradnja, uređivanje i održavanje manjih objekata komunalne infrastrukture i manjih javnih objekata kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora a koji nisu obuhvaćeni drugim programom (manji dijelovi mjesne mreže za priključak na vodovod, kanalizaciju i električnu energiju, zelene površine, parkovi i dječja igrališta, nerazvrstane ceste, nogostupi i javni objekti).

Članak 100.

Član vijeća mjesnog odbora ima pravo i dužnost:

1.   biti nazočan sjednicama vijeća mjesnog odbora,

2.   predlagati vijeću razmatranja pojedinih pitanja iz njegova djelokruga,

3.   raspravljati i izjašnjavati se o pitanjima koji su na dnevnom redu vijeća mjesnog odbora,

4.   obavljati poslove i zadaće koje mu u okviru svoga djelokruga povjeri vijeće mjesnog odbora.

Član vijeća mjesnog odbora ima i druga prava i dužnosti određene ovim Statutom i pravilima mjesnog odbora.

Program rada mjesnog odbora

Članak 101.

Vijeće mjesnog odbora donosi godišnji program rada mjesnog odbora te ga podnosi na potvrdu na zboru, odnosno zborovima građana.

Program rada iz stavka 1. ovog članka mora se zasnivati na realnim potrebama i mogućnostima te na planiranim, odnosno osiguranim sredstvima u Proračunu Grada i iz drugih izvora financiranja.

Program rada mjesnog odbora sadrži planirane aktivnosti i izvore sredstava za ostvarenje programa.

U tijeku godine, vijeće mjesnog odbora može mijenjati svoj program.

Programa rada, odnosno njegove izmjene i dopune donose se uz suglasnost Gradonačelnika.

Članak 102.

Programa rada, odnosno njegove izmjene i dopune vijeće mjesnog odbora obvezno dostavlja Gradonačelniku na nadzor i davanje suglasnosti u roku od osam dana od dana donošenja.

Ako se Gradonačelnik u roku od 30 dana od dana dostave programa, odnosno izmjena i dopuna programa  ne očituje o programu, odnosno o izmjenama i dopunama, smatrat će se da je suglasnost dana.

Dok Gradonačelnik ne da suglasnost ili dok ne protekne rok za davanje suglasnosti iz prethodnog stavka, realizacija programa rada, odnosno njegovih izmjena i dopuna se ne može započeti.

Pravila mjesnog odbora

Članak 103.

Pravilima mjesnog odbora, sukladno zakonu i ovim Statutom, utvrđuje se osnove rada mjesnog odbora kojim se posebice utvrđuje:

–   broj članova vijeća,

–   dan mjesnog odbora – mjesni blagdan,

–   tijela mjesnog odbora,

–   djelokrug mjesnog odbora,

–   odlučivanje u mjesnom odboru,

–   financiranje mjesnog odbora,

–   obavljanje administrativnih poslova za potrebe mjesnog odbora.

Pravila mjesnog odbora, odnosno njegove izmjene i dopune, vijeće mjesnog odbora donosi uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika.

Prijedlog pravila, odnosno njegovih izmjena i dopuna, vijeće mjesnog odbora obvezno je dostaviti Gradonačelniku na nadzor i davanje prethodne suglasnosti u roku od osam dana od dana donošenja prijedloga.

Ako se Gradonačelnik u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga pravila, odnosno izmjena i dopuna pravila, ne očituje o prijedlogu pravila, odnosno o izmjenama i dopunama pravila mjesnog odbora, smatrat će se da je prethodna suglasnost dana.

Pravila mjesnog odbora stupaju na snagu danom objave u službenom glasilu Grada.

Poslovnik vijeća mjesnog odbora

Članak 104.

Poslovnikom vijeća mjesnog odbora, sukladno ovom Statutu, podrobnije se utvrđuje ustrojstvo, način rada i odlučivanja, a posebice:

–   sazivanje sjednice vijeća,

–   tijek sjednice,

–   odlučivanje na sjednici,

–   prava i dužnosti predsjednika, odnosno potpredsjednika vijeća.

Poslovnik, odnosno izmjene i dopune poslovnika vijeća mjesnog odbora, vijeće mjesnog odbora donosi uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika.

Prijedlog poslovnika, odnosno njegovih izmjena i dopuna, vijeće mjesnog odbora obvezno je dostaviti Gradonačelniku na nadzor i davanje prethodne suglasnosti u roku od osam dana od dana donošenja prijedloga.

Ako se Gradonačelnik u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga poslovnika ne očituje o prijedlogu pravila, odnosno o izmjenama i dopunama pravila mjesnog odbora, smatrat će se da je prethodna suglasnost dana.

Financiranje djelatnosti mjesnih odbora

Članak 105.

Za djelatnosti mjesnih odbora, u smislu osiguravanja nužnih sredstava za njihovo poslovanje (minimalne administrativne i slične troškove) te za obavljanje povjerenih im poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, mjesnim odborima se sredstva osiguravaju u Proračunu Grada.

Za financiranje svojih djelatnosti koje nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovog članka, mjesni odbori mogu osiguravati i druga sredstva sukladno zakonu.

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora

Članak 106.

U svom radu tijela mjesnog odbora moraju se pridržavati zakona, propisa donesenih na temelju zakona, ovog Statuta, drugih općih akata Gradskog vijeća, odluka Gradonačelnika, kao i pravila mjesnog odbora.

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja Gradonačelnik koji može raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši Statut, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove.

Odluka Gradonačelnika o raspuštanju vijeća mjesnog odbora je konačna i stupa na snagu danom objave u službenom glasilu Grada.

Protiv odluke Gradonačelnika o raspuštanju, predsjednik vijeća mjesnog odbora može podnijeti prigovor Gradskom vijeću u roku od 15 dana od dana objave odluke.

Gradsko vijeće odlučit će o prigovoru u roku od 30 dana od dana dostave prigovora te svoju odluku bez odgađanja dostaviti Gradonačelniku i predsjedniku raspuštenog vijeća mjesnog odbora.

Gradsko vijeće može po prigovoru, ukoliko utvrdi da je odluku o raspuštanju vijeća osnovana, prigovor odbiti kao neosnovan i pobijanu odluku potvrditi, odnosno ako utvrdi da za raspuštanje vijeća nije bilo osnova, prigovor usvojiti i pobijanu odluku ukinuti.

Ako Gradsko vijeće ukine odluku o raspuštanju vijeća mjesnog odbora, raspušteno vijeće nastavlja obavljati svoje poslove danom koji slijedi danu donošenja odluke Gradskog vijeća o ukidanju odluke o raspuštanju vijeća mjesnog odbora.

Članak 107.

U nadzoru rada tijela mjesnog odbora Gradonačelnik može, ukoliko smatra da su akti odnosno prijedlozi akata mjesnog odbora u suprotnosti s zakonom, propisima donesenim na temelju zakona, ovim Statutom i drugim općim aktima Grada uskratiti suglasnost  odnosno tražiti da se akti usklade s zakonom i drugim propisima u određenom primjerenom roku, može tražiti donošenje akata koje je mjesni odbor dužan donijeti sukladno ovom Statutu određujući im za to primjereni rok, davati naputke radi efikasnijeg, racionalnijeg i zakonitog rada tijela mjesnog odbora.

Članak 108.

Akt kojeg donose vijeće mjesnog odbora, a za koji se po odredbama ovog Statuta traži suglasnost Gradonačelnika, predsjednik vijeća mjesnog odbora je dužan taj akt u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti Gradonačelniku.

Gradonačelnik ima pravo, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon, propis donesen na temelju zakona, Statut ili neki drugi opći akt Grada, ili pravila mjesnog odbora, zatražiti od vijeća mjesnog odbora da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako vijeće to ne učini, Gradonačelnik ima pravo obustaviti od primjene taj akt vijeća mjesnog odbora.

Odluku o obustavi akta dostavlja se bez odgode vijeću mjesnog odbora i predsjedniku Gradskog vijeća.

Predsjednik Gradskog vijeća je obvezan zatražiti očitovanje od vijeća mjesnog odbora i Gradonačelnika o okolnostima i razlozima obustave akta, određujući im rok koji ne može biti manji od osam niti duži od 15 dana. Nakon isteka roka ili dostave očitovanja, predsjednik Gradskog vijeća je obvezan dostaviti obustavljeni akt i dana očitovanja Odboru za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća radi ocjene osnovanosti obustave.

Odbor za Statut i Poslovnik je dužan u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za ocjenu osnovanosti obustave odlučiti o osnovanosti obustave, donošenjem odluke o potvrđivanju osnovanosti odluke o obustavi ako procijeni da je odluka o obustavi osnovana, ili ako ocijeni da je odluka o obustavi neosnovana, donošenjem odluke kojom se utvrđuje da je odluka o obustavio neosnovana i ista ukida, te bez odgode svoju odluku o ocjeni osnovanosti obustave dostaviti Gradonačelniku i predsjedniku vijeća mjesnog odbora.

2. Gradski kotari

Članak 109.

Utvrđuje se da su na području Grada osnovani sljedeći gradski kotari:

–   Gradski kotar Stari grad, koji obuhvaća gradske predjele: Strećica, Sv. Nikola, Cvjetno naselje, Stari grad, Biline, Borak, Buculin, Betlem, Naselje, Luka, Kalac i otok Vrnik

–   Gradski kotar Sv. Antun, koji obuhvaća gradske predjele: Zagradac, Sv. Antun, Soline (do granice sa k.o. Lumbarda).

Utvrđuje se da  gradski kotari iz stavka 1. ovog članka udovoljavaju mjerilima iz članka 81. stavka 3. ovog Statuta te se ovim Statutom potvrđuje njihovo osnivanje i postojanje, i oni nastavljaju rad sukladno zakonu i ovim Statutom.

Članak 110.

Tijela gradskog kotara su vijeće gradskog kotara i predsjednik vijeća gradskog kotara.

Članak 111

Odredbe ovog Statuta koje se odnose na mjesne odbore primjenjuju se i na gradske kotare.

3. Teritorijalno razgraničenje mjesnih odbora i gradskih kotara

Članak 112.

Gradsko vijeće će po potrebi posebnom odlukom, a to će biti u pravilu kada teritorijalno razgraničenje (granice) nisu utvrđene prilikom osnivanja mjesnih odbora, odnosno gradskih kotara, utvrditi točno teritorijalno razgraničenje između pojedinih mjesnih odbora, odnosno gradskih kotara, a na prijedlog mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara.

Prije donošenja odluke o teritorijalnom razgraničenju, Gradsko vijeće će imenovati posebno povjerenstvo radi pripreme prijedloga razgraničenja.

4. Obavljanje administrativnih i drugih poslova za potrebe

mjesnih odbora, odnosno gradskih kotara

Članak 113.

Mjesni odbori, odnosno gradski kotari organiziraju odgovarajući način obavljanja administrativnih, financijskih i drugih stručnih poslova za svoje potrebe sukladno zakonu i aktima Grada.

VIII. IMOVINA GRADA

Članak 114.

Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju Gradu čine njegovu imovinu.

Grad, tj. nadležna tijela Grada moraju upravljati, koristiti se i raspolagati Gradskom imovinom pažnjom dobrog domaćina.

Članak 115.

Imovinom Grada iz članka 114. ovog Statuta sukladno zakonu i drugim propisima, raspolaže, upravlja i koristi se Gradonačelnik, ako posebnim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona  i ovim Statutom nije drukčije određeno, te je odgovoran za pravilno, racionalno i zakonito korištenje imovinom.

Članak 116.

Grad Korčula sastavlja bilancu imovine u kojoj iskazuje vrijednost svoje imovine sukladno računovodstvenim propisima.

IX. FINANCIRANJE GRADA

Članak 117.

Grad slobodno raspolaže prihodima koje osigurava u okviru svoga samoupravnog djelokruga i poslova koje obavlja i osigurava iz područnog (regionalnog) značenja za područje Grada.

Prihodi Grada moraju biti razmjerni poslovima koje obavljaju njegova tijela sukladno zakonu.

Prihodi Grada su:

1.   Gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,

2.   prihodi od stvari i imovinskih prava u vlasništvu Grada,

3.  prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada, odnosno onih u kojima Grad ima udjele ili dionice,

4.   prihodi od naknade za koncesije i koncesijska odobrenja koje daje Gradsko vijeće, odnosno posebno tijelo osnovano po posebnim propisima,

5.   novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje Gradsko vijeće samo propiše sukladno zakonu,

6.   udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom i Dubrovačko-neretvanskom županijom,

7.  sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu, odnosno  Županije u Županijskom proračunu,

8.    drugi prihodi određeni zakonom.

Za ostvarivanje pripadajućih prihoda brine se Gradonačelnik, odnosno nadležno upravno tijelo Grada.

Članak 118.

Vrste Gradskih poreza, visina stope Gradskog prireza na dohodak, visinu Gradskih poreza, obračun i način plaćanja Gradskih poreza te oslobađanja i olakšice od plaćanja Gradskih poreza utvrđuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom.

Članak 119.

Svi prihodi koji pripadaju Gradu kao i svi rashodi za poslove koje Grad obavlja, iskazuju se u Proračunu Grada.

Svi prihodi i primici Proračuna Grada moraju biti raspoređeni u Proračunu Grada i iskazani po izvorima iz kojih potječu.

Prihodi i rashodi Proračuna Grada moraju biti uravnoteženi.

Članak 120.

Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni Proračunom Grada, Proračun Grada se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.

Proračun Grada se uravnotežuje izmjenama i dopunama Proračuna postupkom utvrđenim za donošenje  Proračuna Grada.

Članak 121.

Grad se može zaduživati sukladno posebnom zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.

Grad može raspisivati javni zajam ili izdavati obveznice odnosno druge vrijednosne papire sukladno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.

Odluke iz stavka 2. ovog članka donosi Gradsko vijeće.

Članak 122.

Grad može davati jamstva pravnoj osobi u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove.

Odluku o davanju jamstva donosi Gradsko vijeće ukoliko vrijednost jamstva prelazi 3% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o jamstvu. Ako vrijednost jamstva ne prelazi navedeni iznos, odluku o davanju jamstva donosi Gradonačelnik.

Članak 123.

Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijeće putem svog Odbora za proračun i financije.

X. AKTI GRADA

Članak 124.

Gradsko vijeće u svom samoupravnom djelokrugu donosi opće akte: statut, odluke, pravilnike, poslovnik, planove, preporuke, programe, proračun, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, pravila i druge opće akte propisane posebni propisima te daje vjerodostojna tumačenja općih akata.

Osim općih akta iz stavka 1. ovog članka, Gradsko vijeće donosi rješenja i zaključke i druge pojedinačne akte propisane posebnim propisima kada sukladno zakonu, propisu donesenim na temelju zakona ili Poslovniku rješava o pojedinačnim stvarima.

Članak 125.

Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave.

Iznimno, općim aktom može se iz  osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave.

Opći akt se obvezno objavljuje u službenom glasilu Grada.

Opći akt ne može imati povratno djelovanje.

Članak 126.

Odbor za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća će, kada za to bude ovlašten u završnim odnosno prijelaznim odredbama općih akata Grada koji su doživjeli više izmjena i dopuna, utvrditi i izdati pročišćene tekstove općih akata.

Članak 127.

Gradonačelnik u poslovima iz svoje nadležnosti donosi odluke, pravilnike, pravila, planove, naredbe, naputke i druge akte kad odlučuje o općim pitanjima od šireg značaja za društvenu zajednicu iz svoje nadležnosti sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, ovom Statutu i drugim općim aktima Grada.

Gradonačelnik u poslovima iz svoje nadležnosti koja nisu opća, tj. nisu od šireg značaja za društvenu zajednicu već se rješava o pojedinačnim pravima, obvezama ili pravni interesima pojedinih fizičkih ili pravnih osoba, donosi odluke, rješenja, naputke i druge akte sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, ovom Statutu i drugim općim aktima Grada.

Članak 128.

Radna tijela Gradskog vijeća, u obavljanju poslova iz svog djelokruga, donose zaključke odnosno rješenja, odnosno druge akte za koje su posebnim propisom ovlašteni.

Članak 129.

Upravna tijela Grada, ako izvršavaju opće akte Gradskog vijeća, donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama, i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.

Pojedinačni akt kojima se rješava o obvezi razreza Gradskih poreza, doprinosa i naknada koji pripadaju Gradu donosi se po skraćenom upravnom postupku.

Na pojedinačne akte primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku i odredbe drugih zakona.

Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovog članka, može se izjaviti žalba nadležnom tijelu određenom posebnim propisima.

U skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima protiv konačnog akta iz stavka 1. ovog članka može se pokrenuti upravni spor.

Članak 130.

Protiv pojedinačnih akata Gradskog vijeća i Gradonačelnika kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

Članak 131.

Podrobnije odredbe o aktima Grada iz članka 124. ovog Statuta, značenju, postupku donošenja i objavi akata te o vjerodostojnom tumačenju akata utvrđuje se Poslovnikom.

XI. USTROJSTVO I RAD  JAVNIH SLUŽBI

Članak 132.

U okviru samoupravnog djelokruga Grad osigurava djelovanje javnih službi koje zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, odnosno društvenih djelatnosti, sukladno zakonu i ovim Statutom.

Članak 133.

Komunalne djelatnosti bitne za Grad jesu one koje su utvrđene zakonom i drugim propisima, te djelatnosti lokalnog značaja koje sukladno zakonu utvrdi Gradsko vijeće posebnom odlukom.

Članak 134.

Grad osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti na jedan od načina propisano zakonom iz oblasti komunalnog gospodarstva.

Članak 135.

Grad osigurava obavljanje određenih društvenih djelatnosti od interesa za Grad, sukladno svojim materijalnih i financijskim mogućnostima, osnivanjem ustanova te osiguravanjem materijalnih i drugih uvjeta za rad i sudjelovanjem u upravljanju tim ustanovama sukladno zakonu.

Članak 136.

Pojedine javne službe Grad može ustrojiti zajedno s drugim jedinicama lokalne samouprave radi ostvarivanja zajedničkih interesa u tim djelatnostima.

Članak 137.

Na rad javnih službi građani odnosno pravne osobe mogu davati predstavke i pritužbe tim službama, Gradonačelniku ili odgovarajućim upravnim tijelima koji obavljaju nadzor nad njihovim radom.

XII. JAVNOST RADA I ODGOVORNOST

Članak 138.

Rad Gradskog vijeća, Gradonačelnika, njihovih radnih tijela te upravnih tijela Grada je javan.

Javnost rada osigurava se:

–    javnim održavanjem sjednica,

–    izvješćivanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,

–    objavljivanjem akata na način propisan ovim Statutom,

–    omogućavanjem uvida u opće akte Grada,

–  prikladnim obavještavanjem javnosti o radnom vremenu, uredovnim danima i drugim važnim pitanjima za rad upravnih tijela Grada.

Članak 139.

Gradsko vijeće, odnosno njihova radna tijela, kada za to postoje osobito opravdani razlozi, mogu isključiti javnost sa svojih sjednica, odnosno javnost mogu isključiti kada se raspravlja o podacima koji su sukladno posebnim propisima označeni pojedinim stupnjem tajnosti.

Članak 140.

Gradsko vijeće svojom odlukom može odlučiti koji podaci iz rada i nadležnosti Gradskog vijeća,  Gradonačelnika i upravnih tijela Grada predstavljaju poslovnu tajnu i ne mogu biti dostupni javnosti, te propisati način njihova čuvanja.

Članak 141.

Ovlašteni predlagači općih akata mogu odlučiti da se nacrti prijedloga općih akata koji su u pripremi, čiji su oni predlagači, za koje se pretpostavlja da je javnost osobito zainteresirana, odnosno mogla bi biti, objave putem sredstava javnog priopćavanja ili oglašavanjem na oglasnim pločama, kao i da se pozovu svi zainteresirani da iznesu svoje primjedbe i prijedloge na nacrt prijedloga općeg akta prije utvrđivanja konačnog prijedloga za Gradsko vijeće.

Članak 142.

Na zgradama u kojima su smještena tijela Grada mora bit istaknut naziv tijela, a na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela Grada.

Članak 143.

Svi opći akti Gradskog vijeća, uključujući i pročišćene tekstove općih akata, i svi važniji akti Gradonačelnika koje on za to odredi, objavljuju se u službenom glasilu Grada i na web stranicama Grada.

Članak 144.

Službeno glasilo Grada je «Službeni glasnik Grada Korčule».

Urednik i odgovorna osoba za tiskanje službenog glasila je čelnik upravnog tijela nadležnog za opće poslove.

Službeno glasilo dostavlja se svim vijećnicima, Gradonačelniku i Zamjeniku gradonačelnika, mjesnim odborima i gradskim kotarima, Gradskoj knjižnici «Ivan Vidali», osobama kojima se po posebnim propisima obvezno dostavlja te drugim  osobama za koje to odredi Gradonačelnik.

Posebnom odlukom Gradonačelnika podrobnije će se urediti pitanja u svezi izdavanja i distribucije službenog glasila.

Članak 145.

Ostvarivanje javnosti rada određenih tijela Grada pobliže se uređuje zakonom, propisima donesenim na temelju zakona i aktima Grada.

Članak 146.

Izabrani, odnosno imenovani dužnosnici Grada obavljaju svoje dužnosti na temelju i u okviru Ustava, zakona, ovog Statuta i drugih općih akata Grada te dobivenih ovlaštenja, i osobno su odgovorni za njeno obavljanje.

XIII. PROMJENA STATUTA

Članak 147.

O promjeni (izmjene i/ili dopune) Statuta odlučuje Gradsko vijeće donošenjem statutarne odluke o promjeni Statuta, većinom glasova svih vijećnika.

Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti Gradonačelnik,  Odbor za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća ili najmanje jedna trećina vijećnika.

Prijedlog za promjenu Statuta mogu dati građani putem građanske inicijative.

Prijedlog za promjenu Statuta mora biti pismeno obrazložen i podnosi se Odboru za Statut i Poslovnik, ukoliko sam Odbor nije predlagatelj. Ako prijedlog nije pismeno obrazložen, predsjednik Odbora će vratiti prijedlog predlagatelju na uređenje, određujući mu rok za uređenje prijedloga koji ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana.

Uz (uredni) prijedlog iz stavka 4. ovog članka, predlagatelj treba dostaviti i nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta, u sadržaju u kojem se i traže promjene Statuta.

Ako uz (uredni) prijedlog iz stavka 4. ovog članka nije dostavljen nacrt prijedloga statutarne odluke iz prethodnog stavka, predsjednik Odbora za Statut i Poslovnik zatražit će od predlagatelja dostavu istog, određujući mu rok za dostavu koji ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana.

Ako predlagatelj u danom roku ne uredi svoj prijedlog u smislu stavka 4. ovog članka i/ili ne dostavi nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta, prijedlog se neće dalje razmatrati niti će se poduzimati daljnje radnje u smislu odredbi ovog, odnosno članka 148. ovog Statuta.

Članak 148.

Odbor za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća utvrđuje da li je prijedlog utemeljen na odredbama zakona i ovog Statuta, tj. da li ima pravnih zapreka za donošenje promjena Statuta koje se predlažu, odnosno ocjenjuje priloženi nacrt prijedloga statutarne odluke.

Ukoliko Gradonačelnik nije predlagatelj, Odbor za Statut i Poslovnik je dužan zatražiti mišljenje Gradonačelnika o prijedlogu za promjenu Statuta i nacrtu prijedloga statutarne odluke, koji ga je dužan dati u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za mišljenjem.

Ako je predlagatelj Odbor za Statut i Poslovnik, Odbor svoj prijedlog i  prijedlog statutarne odluke o promjeni Statuta dostavlja na mišljenje Gradonačelniku, koji ga je dužan dati u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za mišljenjem. Ukoliko Gradonačelnik nije u danom roku dostavio svoje mišljenje, Odbor će bez mišljenja Gradonačelnika uputiti Gradskom vijeću prijedlog za promjenom Statuta s prijedlogom statutarne odluke o promjeni Statuta.

Ako je Gradonačelnik dostavio svoje mišljenje te iznio određene primjedbe odnosno prijedloge, Odbor za Statut i Poslovnik će na temelju toga, uvažavajući osnovanost i opravdanost danih primjedbi i prijedloga, izraditi svoj (konačni) nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta.

Prijedlog za promjenu Statuta zajedno s nacrtom prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta, Odbor za Statut i Poslovnik dostavlja Gradskom vijeću na raspravu i odlučivanje.

Članak 149.

Gradsko vijeće prethodno odlučuje hoće li se pristupiti promjenama, i to većinom glasova svih vijećnika.

Ako Gradsko vijeće prihvati prijedlog, tj. donese akt o pokretanju postupka za  promjenu Statuta u pravilu se na istoj sjednici utvrđuje nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta.

Nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta upućuje se na javnu raspravu u trajanju od najmanje 15 a najduže 30 dana.

Ako Gradsko vijeće odbije prijedlog, tj. ne pokrene postupak za promjenu Statuta, isti se prijedlog ne može ponovno staviti na dnevni red prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu.

Članak 150.

U tijeku javne rasprave, svi građani odnosno prave osobe mogu izvršiti uvid u nacrt prijedloga statutarne odluke te dostaviti Odboru za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća svoje primjedbe odnosno prijedloge.

Nakon isteka javne rasprave, Odbor za Statut i Poslovnik utvrđuje konačni prijedlog statutarne odluke o promjeni Statuta s obrazloženjem svih odbijenih ili prihvaćenih primjedbi odnosno prijedloga te ga dostavlja Gradskom vijeću na raspravu i odlučivanje.

Članak 151.

Odredbe ovog Statuta koje se odnose na postupak promjene Statuta, primjenjuju se i u slučaju podnošenja prijedloga za donošenje novog Statuta.

Članak 152.

Ukoliko je potrebno pojedine odredbe Statuta uskladiti sa zakonom, kao i u slučaju kada je promjena organizacijskog karaktera ili se radi o manjim promjenama koje bitno ne utječu na ustroj i nadležnost tijela Grada i mjesnu samoupravu, promjenu Statuta može izvršiti Gradsko vijeće bez prethodne javne rasprave, na prijedlog Odbora za Statut i Poslovnik, i u tom slučaju nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta se smatra konačni prijedlog odluke.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 153.

Do donošenja općih akata kojima se uređuju poslovi iz samoupravnog djelokruga Grada sukladno  posebnim zakonima i odredbama ovog Statuta, primjenjivat će se opći akti Grada u onim odredbama koje nisu u suprotnosti sa zakonom i ovim Statutom.

U slučaju suprotnosti odredbi općeg akata iz stavka 1. ovog članka, primjenjuju se neposredno odredbe zakona i ovog Statuta.

Članak 154.

Nadležnost rješavanja o pojedinim pitanjima koja su postojećim općim i drugim aktima Grada stavljena u nadležnost Gradskog poglavarstva preuzima Gradonačelnik, ako zakonom, propisima donesenim zakonom ili ovim Statutom rješavanje tog pitanja nije stavljeno u nadležnost predstavničkog tijela, tj. Gradskog vijeća, ili dok se izmjenama i dopunama ili novim općim i drugim aktima Grada ne odredi nadležnost drugog tijela.

Članak 155.

Vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih kotara dužna su u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Statuta uskladiti, tj. donijeti pravila mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara, te u daljnjem roku od tri mjeseca donijeti, odnosno uskladiti svoje poslovnike.

Članak 156.

Grad će donijeti opće akte kojima se uređuju poslovi iz samoupravnog djelokruga Grada u rokovima određenim posebnim zakonima, a postojeće opće akte će uskladiti sa zakonom i ovim Statutom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Statuta, odnosno u roku koji je posebnim zakonom utvrđen za usuglašavanje sa zakonom.

Članak 157.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Grada Korčule («Službeni glasnik Grada Korčule», broj 5/01, 4/05, 6/05 i 6/08).

Članak 158.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Grada Korčule».

KLASA: 021-05/09-03/24                                                                                      PREDSJEDNIK

URBROJ: 2138/01-1-09-1                                                                                  GRADSKOG VIJEĆA

Korčula            , 1. rujna 2009.                                                                                            Lovro Krstulović, dr. stom.