Gradsko vijeće Grada Korčule je na 11. sjednici održanoj dana 9. ožujka 2010. godine donijelo Zaključak o davanju mišljenja na Nacrt konačnog prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, temeljem kojeg ne daje pozitivno mišljenje na Nacrt konačnog prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, a iz sljedećih razloga:   

1.) Županijska cesta Račišće – Babina

Odbijanje zahtjeva Grada Korčule za unošenjem (ucrtavanjem) županijske ceste Račišće – Babina u Izmjene i dopune Prostornog plana DNŽ, uz obrazloženje da bi izgradnja ove dužobalne prometnice inicirala (promicala) dužobalnu gradnju, Gradsko vijeće Grada Korčule ne prihvaća kao pravno utemeljeno. Od nadležnih službi zahtijevamo da još jednom preispitaju svoju odluku i da ovu prometnicu, županijsku cestu Račišće – Babina unesu u predloženi Prostorni plan DNŽ.

2.) Eksploatacijsko polje Vrnik za ograničenu eksploataciju arhitektonsko građevnog kamena

Slijedom predloženih lokacija izdvojenih gradskih područja izvan naselja gospodarske namjene “E” – eksploatacija mineralnih sirovina, Gradsko vijeće Grada Korčule iznimno traži povratak eksploatacijskog polja Vrnik, za ograničenu eksploataciju arhitektonskog građevinskog kamena.

Zbog važnosti vrničkog kamena za obnovu svih značajnijih objekata kulturno – povijesne baštine na području naše Županije, posebno stoga što konzervatori inzistiraju na vrničkom kamenu za rekonstrukcije važnih znamenitosti kao što je i Knežev dvor, a i šire, te kao podrška razvoju i opstanku tradicije kamenoklesarskog zanimanja u Gradu Korčuli, višestruko naglašenog kroz ovaj Plan, traži se da se ova promjena unese u Prostorni plan DNŽ (kroz Izmjene i dopune).

3.) Ucrtavanje reciklažnog dvorišta

U tekstualnom dijelu Izmjena i dopuna Prostornog plana DNŽ (str. 490/593) predviđena je lokacija za reciklažno dvorište u Gradu Korčuli. Utvrđivanje lokacija RD-a je u nadležnosti Grada Korčule.

Gradsko vijeće Grada Korčule zahtijeva ucrtavanje reciklažnog dvorišta predviđenog na prostoru Grada Korčule u grafičkom prikazu.

4.) Nadopuna Gospodarske zone Česvinica

U grafičkom i tekstualnom prikazu Izmjena i dopuna Prostornog plana DNŽ za Gospodarsku zonu Česvinica u Žrnovu nadopuniti predviđene djelatnosti oznakom I2 (zanatska djelatnost) uz postojeću K (poslovna djelatnost).

 5.) Grafičko ucrtavanje trajektne linije Polačište -Perna

Izmijeniti neprecizan tekstualni dio u predloženim Izmjenama i dopunama Prostornog plana DNŽ (str. 450/583) o Luci Korčula, o novom pristaništu u Polačištu i grafički ucrtati trajektnu liniju Polačište – Perna.

6.) Ucrtati T3 (kamp) i R2 (športsko rekreacijska zona za sportove na vodi) na lokalitetu korčulanske obale Pelješkog kanala, te uvrštavanje prostora park-šume Hober u Korčuli kao sportsko-rekreacijske zone tipa R5 (dio izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportske namjene).

Prostor park-šume Hober je izuzetno bitan za razvoj turizma, rekreacije i sporta u samom gradu Korčuli. Također su i pluća grada koja su u ovakvoj vlasničkoj strukturi i nebrizi Hrvatskih šuma potencijalna opasnost od požara.

7.) Brisati namjenu “LUKE” u uvali “Luka Uš” i prenamijeniti čitavu površinu uvale u uređenu plažu.

“Luka Uš” je zatvorena uvala u Gradu Korčuli (grad Korčula) s izvornim imenom “Uvala školjki”.

Status luke u smislu namjene dobila je u davnim vremenima kada promet brodovima nije bio ni približno onome danas. U međuvremenu se je područje Luke Uš naselilo i na jednom dijelu se izgradio hotelski kompleks s kampom ukupnog kapaciteta cca 1.500 osoba. Veliki dio uvale “Luka Uš” predstavlja prirodnu plažu koja se koristi kao hotelska plaža. Posljednjih godina razvoja nautičkog turizma zbog sve češćeg noćenja nautičara u uvali, nanesena je gotovo nepopravljiva šteta flori i fauni odnosno kompletno morsko dno je nevjerojatno zagađeno te su i sami izrađivači PPDNŽ konstatirali takvu činjenicu na str. 499.

S obzirom na konfiguraciju i zatvorenost uvale, ne postoje prirodne struje koje bi osigurale koliko-toliko pročišćavanje pa je tako čitavo dno uvale postalo jedno veliko smetlište. Zbog ispuštanja ulja, nafte, kaljužnih voda i bacanja smeća, posebno u ljetnim mjesecima, zagađenost je tolika da je upitno za zdravlje i kupanje na plaži ispred hotela Bon Repos.

S druge strane, Grad Korčula nema dovoljno prirodnih plaža za svoje turiste i građane. U današnjim uvjetima, kada u relativno maloj uvali noći i do 70 brodova, ona definitivno postaje sasvim neprihvatljiva kao kupališna zona te se postepeno pretvara u jednu mrtvu baru bez nekadašnje flore i faune.

Iz tih razloga smatra se neprihvatljivim da Grad Korčula ovaj dio svoje obale predvidi za luku i sidrište, tim prije što samo četvrt milje dalje istočno postoji uvala “Ježevica” koja je također sigurno sidrište, a ima dovoljno prirodnih strujanja koja onemogućuju zagađenja u smislu kako je opisano za “Luku Uš”. Uz to, u uvali “Ježevica” sa već postojećim brodogradilištem je predviđena i servisna zona za brodove, pa je tim više namjena LUKE u uvali “Luka Uš” suvišna i nadasve štetna.

8.) Gradsko vijeće Grada Korčule izražava mišljenje da su Prostornim planom DNŽ predviđene turističke zone (T1, T2) na Planom predviđenim pozicijama, u ovom obliku funkcionalno na većini lokacija neizvedive, te će umjesto razvoja, nažalost ovako definirane, ove zone potencirati blokadu razvojnih grana koje predstavlja.

Zbog nastale situacije, ovo Gradsko vijeće će odmah po usvajanju Izmjena i dopuna Prostornog plana DNŽ, krenuti u poduzimanje pravnih radnji da se izvrše preinake u planiranju ODRŽIVIH I RAZVOJNIH TURISTIČKIH ZONA Grada Korčule.

 9.) Gradsko vijeće smatra da je turistička valorizacija Grada Korčule, a posebice urbane gradske jezgre grada Korčule, kandidirane dana 21.01.2007. godine za uvrštenje u registar UNESCO (zaštićene svjetske kulturne baštine), kroz Prostorni plan DNŽ, odnosno njegovim Izmjenama i dopunama, a u smislu ogromnog potencijala Grada Korčule za razvoj kulturnog turizma, neopravdano niska.

Planom definirana smjernica kojom se zdravstveni turizam svojim potencijalom (pitamo se kojim) nalazi ispred kategorija kulturnog i primjerice cruising turizma, ma na kakvim se stručnim osnovama ona bazirala, za ovo Gradsko vijeće je potpuno neprihvatljiva.