I Z V I J E Š Ć E O IZVRŠENJU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA GRAD KORČULU ZA 2013. GODINU
1. Zakonodavni okvir
Gospodarenje otpadom zakonska je obveza jedinice lokalne samouprave. Temeljne odredbe gospodarenja otpadom sadržane su u:
1. zakonskoj i podzakonskoj regulativi (vidi prilog 1.),
2. Planu gospodarenja otpadom Dubrovačko – neretvanske županije („Službeni glasnik DNŽ“, broj 8/08);
3. Planu gospodarenja otpadom Grada Korčule (dalje u tekstu: Plan) („Službeni glasnik Grada Korčule“, broj 6/11);
4. Odluci komunalnom redu („Službeni glasnik Grada Korčule“, broj 2/96, 5/08);
5. Prostornom planu uređenja Grada Korčule („Službeni glasnik Grada Korčule“, broj 3/11).
Plan je donijelo Gradsko vijeće Grada Korčule na svojoj 7. sjednici održanoj 4. listopada 2011. godine.
U Planu je definirano da se isti donosi za razdoblje od 8 godina. Objavljuje se u Službenom glasniku Grada Korčule. Gradonačelnik jednom godišnje (do 30. travnja) podnosi Gradskom vijeću izvješće o izvršenju Plana.
Od donošenja Plana nije se dostavljao godišnji izvještaj Gradskom vijeću Grada Korčule o izvršenju Plana.
2. Prikupljanje otpada i njihov transport
Sa područja Grada Korčule, otpad se odvozi na odlagalište otpada „Kokojevica“ u Lumbardi i odlaže se na sanitarni način, a organizirano skupljen otpad iz domaćinstava i privrede sakuplja KTD „Hober“ d.o.o registriran za sakupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada.
Sva naselja Grada Korčule pokrivena su sakupljanjem otpada. Organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada u 2013. godini na području Grada Korčule bilo je obuhvaćeno 6.240 stanovnika u 1.959 domaćinstava, tj. obuhvaćenost je iznosila 100 %.
Odvoz komunalnog otpada s područja Grada Korčule provodi se putem cca. 200 kontejnera kapaciteta 1100 l. Odvoz se vrši za područje MO Čara i Pupnat tri puta tjedno, a za ostala mjesta svakodnevno tokom cijele godine. U užem dijelu grada odvoz je zimi jednom dnevno, u pred i potsezoni dva puta dnevno, a u sezoni tri do četiri puta dnevno.
3. Mehanizacija koja se koristi
U nastavku prikazan je vozni park tvrtke KTD „Hober“ d.o.o. koji je uključen u poslove skupljanja i odvoza otpada.
Vrsta vozila | Marka i tip vozila | Godina proizvodnje | Snaga motora (kW) | Registar. oznaka | Volumen
(m3) |
čistilica | JOHANSON CN 200 | 2008. | 62 | DU 117 EN | 1,8 |
autosmećar | MAN 15280 | 2004. | 206 | DU 943CM | 13 |
autosmećar | MAN 18240 | 2007. | 176 | DU 417 DS | 13 |
autosmećar | MITSUBISHI N2 | 2009 | 92 | DU 793EM | 5 |
4. Način skupljanja komunalnog otpada – učešće
Korisnici usluga KTD-a „Hober“ d.o.o. svoj otpad skupljaju i iznose na za to predviđeno mjesto u:
– plastičnim vrećama
– kontejnerima – 1.100 l ………..200 kom.
KTD „Hober“ d.o.o. zajedno s komunalnim otpadom skuplja i proizvodni neopasni otpad i odlaže ga na odlagalište otpada „Kokojevica“.
Organizirano se vrši skupljanje EE otpada, kojeg obavlja tvrtka Tehnomobil, otpadnog motornog ulja putem dva spremnika u Uvali luka i kraj poligona, te povratne ambalaže u trgovinama.
Osim navedenog ostalog organiziranog skupljanja pojedinih korisnih i štetnih komponenti otpada na području Grada nema.
Način sakupljanja
KTD „Hober“ d.o.o, Korčula | plastične vreće | kante/kontejneri | kontejneri
4 – 7 m3 |
|||
80 lit | 120 lit | 1100 lit | ||||
1% | 0% | 0% | 99% | 0% | ||
5. Struktura zaposlenih
KTD Hober d.o.o. ima 32 zaposlena sa sljedećom stručnom strukturom:
Stručna sprema | Broj radnika | % |
VSS | 4 | 12,50 |
VŠS | 2 | 6,25 |
SSS | 6 | 18,75 |
VKV | 3 | 9,38 |
KV | 6 | 18,75 |
NKV | 11 | 34,38 |
UKUPNO: | 32 | 100,00 |
6. Korištenje objekata
KTD Hober d.o.o. koristi sljedeće objekte:
– dio poslovne zgrade označene kao čestica zgrade 452 K.O. Korčula na Plokati u Korčuli. Vlasnik zgrade je Grad Korčula. Zakupljeni prostor koristi se kao uredski prostor;
– dio zgrade i okoliša „stare škole“ označene kao čestica zgrade 985 K.O. Korčula na Dominču u Korčuli. Vlasnik zgrade je Grad Korčula. Zakupljeni prostor koristi se kao skladišni prostor;
– prostoriju u zgradi označene kao čestica zgrade 392/3 K.O. Korčula. Vlasnik zgrade je Grad Korčula. Zakupljeni prostor koristi se kao skladišni prostor;
– prostoriju pored Ljetnog kina (dio prostorije bivšeg javnog WC-a).
7. Plaćanje komunalnih usluga
Plaćanje komunalnih usluga u 2013. godini vršilo se u skladu s „Cjenikom komunalnih usluga“ od prosinca 2009. godina na koji je Gradonačelnik Grada Korčule izdao svoju suglasnost 20. prosinca 2009. godine (vidi prilog 2.)
8. Količine i prognoze količina otpada
U Planu su za 2009. godinu (godina izrade Plana) procijenjene slijedeće ukupne količine otpada
Grad / Općina | Obuhvaćeno stanovnika | Komunalni otpad stalno stanovništvo, t/god. | Neopasni proizvodni otpad, t/god. | Otpad iz turizma, t/god. | Otpad – ukupno, t/god |
Korčula | 5.893 | 1.944 | 54 | 679 | 2.677 |
UKUPNO: ŽUPANIJA | 122.248 | 40.368 | 3.020 | 8.432 | 51.820* |
* Nije uračunata količina izdvojeno skupljenog otpada kao niti otpad koji je stvorilo neobuhvaćeno stanovništvo
Ukupna količina otpada sastoji se od komunalnog otpada kojeg stvara stalno stanovništvo, turistička aktivnost i ostale gospodarske aktivnosti. Potrebni podaci uzeti su od KTD „Hober“ d.o.o. i iz biltena Državnog zavoda za statistiku te arhive IPZ-a i Turističke zajednice Grada Korčule. Na temelju ovih podataka, specifična količina komunalnog otpada koja se stvara na analiziranom području po stalnom stanovniku obuhvaćenom organiziranim odvozom iznosila je:
specifična količina = 1.944 tona x 1.000 / (5.893 stanovnika x 365 dana) = 0,904 kg/st./dan.
Planom se predviđa da će u narednim godinama doći do povećanja specifične količine otpada, te da će se ona približiti europskim standardima.
Procjena količina otpada u Planu rađena je na temelju podataka o:
– obuhvatnosti organiziranim odvozom otpada od stanovništva u Gradu Korčuli,
– podacima iz popisa stanovništva 2001. godine i ankete za Grad Korčulu,
– procijenjenom prirodnom prirastu stanovništva,
– procijenjenom povećanju životnog standarda,
– procjeni kretanja količina industrijskog otpada u razmatranom razdoblju.
Stoga su pri procjeni količina otpada koje treba prikladno zbrinuti i određivanju za to potrebnog odlagališnog prostora, u proračunu uzete u obzir sljedeće pretpostavke:
– da se broj stanovnika na razmatranom području neće bitno mijenjati i da će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,5 %;
– da je u 2008/2009. godini organiziranim skupljanjem i odvozom otpada na razmatranom području obuhvaćeno 100 % domaćinstava;
– da će specifična količina komunalnog otpada po stanovniku rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 1 % do 2018. godine,
Godina | Komunalni otpad (t/god) | Neopasni proizvodni otpad (t/god) | Ukupni otpad (t/god) |
2010 | 2.665 | 56 | 2.721 |
2011 | 2.708 | 58 | 2.766 |
2012 | 2.753 | 59 | 2.812 |
2013 | 2.804 | 61 | 2.865 |
2014 | 2.857 | 63 | 2.920 |
2015 | 2.912 | 65 | 2.976 |
2016 | 2.968 | 67 | 3.035 |
2017 | 3.026 | 69 | 3.095 |
2018 | 3.041 | 70 | 3.111 |
2019 | 3.053 | 73 | 3.126 |
2020 | 3.064 | 75 | 3.139 |
U Planu je dan tablični prikaz procijenjenog očekivanog kretanja godišnjih količina komunalnog otpada, za razdoblje od 2010. do 2020. godine kako slijedi:
U Planu je definirano da bi se izdvojenim skupljanjem pojedinih otpadnih materijala kao npr. papira, stakla, dijela plastike, biorazgradivog otpada i dr., količina otpada znatno smanjila čime bi se postiglo slijedeće:
– smanjenje količina otpada koji je potrebno odložiti na odlagalište i ušteda na odlagališnom prostoru;
– povećanje količina sekundarnih sirovina (skupljeni otpad uz odgovarajuću obradu postaje sekundarna sirovina i na taj način štedi sirovine i energiju, a s druge strane predstavlja značajnu uštedu u potrebnom kapacitetu objekta za konačno zbrinjavanje ostatnog otpada);
– smanjenje emisije metana i nekih drugih plinova koji nastaju u manjim koncentracijama na odlagalištu komunalnog otpada;
– smanjenje opterećenja procjednih voda, a posredno time i smanjenje mogućnosti
onečišćenja površinskih i podzemnih voda.
U 2013. godini ukupno je sakupljeno cca. 3.500 t opada, koji je deponiran na odlagalište „Kokojevica“. Radi se o procijenjenim količinama obzirom da na odlagalištu „Kokojevica“ ne postoji vaga.
Na odlagalištu otpada 2013. godine provodila se naplata za vozila KTD „Hober“ d.o.o. Mjesečni paušal od 19.541,66 kn (bez PDV-a).
U 2013. godini nije napravljen bitan iskorak u provedbi odvojenog sakupljanja pojedinih otpadnih materijala, prije svega iz razloga neisplativosti zbrinjavanja odvojenog otpadnog materijala.
9. Održavanje javnih površina, javne rasvjete, prometne signalizacije
i svečane rasvjete
KTD Hober u 2013. godini održavao je javne površine, prometnu signalizaciju, javnu i svečanu rasvjetu u skladu s ugovorom Broj: 100 -031/13-1 između Grada Korčule i KTD Hober (vidi prilog 3).
10. Mogućnosti unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada
i primarne reciklaže
Planom je konstatirano da na području Grada Korčule ne postoje objekti za prihvat odvojeno skupljenih pojedinih vrsta otpadnih materijala. Planom se predviđa izgradnja reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice u Gospodarskoj zoni Česvinica i mini reciklažnog dvorišta u zoni INKOBRODA.
Grad Korčula u 2013. godini odredio je da će se lokacija pretovarne stanice izmjestiti iz postojeće Gospodarske zone u Žrnovu.
U Planu je navedeno pet lokacija „zelenih otoka“ od 1.100 l na javnim gradskim površinama i to na lokaciji Žrnovo, lokacija PTT-DZ, Auto-poligon, Strećica, Puntin – zapadna riva.
U 2013. godini otpad iz navedenih „zelenih otoka“ odvozio se također na deponij „Kokojevica“.
Planom se, u cilju kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže predviđa se u razdoblju od osam godina realizacija slijedećeg:
– postavljanje reciklažnih otoka (12 kompleta prema broju stanovnika + 5 za turizam);
– izgradnja reciklažnog dvorišta u Gospodarskoj zoni Česvinica (lokacija u PP Grada);
– izgradnja mini reciklažnog dvorišta za metalni i glomazni otpad na lokaciji Inkobroda;
– reciklažno dvorište za građevinski otpad u zoni Zlopolje (lokacija u PP Grada Korčule prerada pomoću mobilnog postrojenja);
– pretovarne stanice koja bi bila puštena u rad nakon uspostave regionalnog centra.
U 2013. godini nije realizirana izgradnja navedenih objekata.
11. Mjere primarne reciklaže ili odvojenog skupljanja otpada
na mjestu nastanka
Planom je određeno da će se:
- Postaviti reciklažne otoke (11 kom) za izdvojeno skupljanje papira, stakla, PET ambalaže kontejnerima na lokacijama Istočna riva, trajektno pristanište – Inkobrod, vrh Betlema, Most Kraljice, Kneža, Pupnat, Račišće, Žrnovo (Žrnovska Banja), Žrnovo (Prvo Selo), Žrnovo (Postrana), Čara i Zavalatica.
- Skupljanje svežnjeva, kartonske ambalaže iz trgovina u naseljima i gradovima ili „šoping centrima“ specijalnim vozilima tipa Europress nakon odabira koncesionara.
- Organizirati izdvojeno skupljanje glomaznog otpada dva puta godišnje gdje se otpad skuplja po točno utvrđenoj organizaciji i vremenskom rasporedu. U naseljima Čara, Pupnat postaviti kontejnere za skupljanje metalnog otpada jedan puta godišnje, a u gradu Korčuli, Račišću i ostalim turističkim mjestima postaviti kontejnere za skupljanje glomaznog otpada (ili neki drugi način) prije i poslije turističke sezone (dva puta godišnje).
U 2013. godini vezano uz točke 1. i 2. nije realiziran nijedan reciklažni otok, niti se kartonska ambalaža skupljala na navedeni način.
U 2013. godini glomazni otpad sakupljao se u proljeće u organiziranim akcijama u svim mjestima Grada Korčule.
12. Građevinski otpad
Pod građevinskim otpadom podrazumijeva se otpad koji nastaje prilikom izgradnje, rekonstrukcije, popravaka ili rušenja stambenih, poslovnih i ostalih objekata te otpad koji nastaje pri izgradnji cesta. Građevinski otpad obično sadrži zemlju, kamenje, beton, cigle, lomljeni asfalt, žbuku, drvnu građu, cijevi, elektroinstalacije i dr. Uvjeti reciklaže građevinskog otpada vrlo su složeni i redovito zahtijevaju izgradnju posebnih postrojenja.
Planom, kao i Prostornim planom uređenja Grada Korčule definirana je lokacija reciklažnog dvorišta za građevinski otpad u zoni Zlopolje u Žrnovu.
Lokacija još nije u funkciji.
13. Deponij „Kokojevica“
U Planu je definirano da se na području Grada Korčule osim 3 evidentirana veća i 6 manjih smetlišta nema ostalih odlagališta otpada. Odlagalište „Kokojevica“ je službeno odlagalište o kojem se trenutno brine KTD „Mindel“ d.o.o. iz Lumbarde. Smješteno je cca 7 km južno od naselja Korčula i cca 2 km jugozapadno od naselja Lumbarda te cca 300 m sjeverno od mora. Udaljeno je 500 m od naselja, a 300 m od mora. Otpad se na lokaciji odlaže od 1970. godine. Lokacija se sanira, a predviđeno je i zatvaranje nakon završetka sanacije. Godišnje se na odlagalište odlaže cca 4.500 t otpada, što je također procijenjena količina obzirom na nepostojanje vage na odlagalištu. Na odlagalištu je ukupno odloženo cca 58.000 m3 otpada.
Na temelju potrebne površine za daljnji nastavak odlaganja i sanaciju na lokaciji odlagališta „Kokojevica“, sve do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom, iznos za sanaciju se procjenjuje na oko 9.000.000,00 kn. Dio sredstava osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: FZOEU) u iznosu 60% a Općina Lumbarda i Grad Korčula ostatak od 40%, od čega Grad Korčula sufinancira u iznosu od 70% a ostalo podmiruje općina Lumbarda u iznosu 30%.
Tabela 6.3.1. Procjena potrebnih ulaganja u sanaciju službenih odlagališta Kokojevica
Grad / općina | Odlagalište komunalnog otpada | Procijenjen iznos ukupne investicije (kn) |
Grad Korčula | Kokojevica** | 12.500.000,00** |
Grad Korčula | Kokojevica*** | 9.000.000,00 *** |
** troškovi sanacije prema Studiji utjecaja na okoliš,
*** u fazi sanacije,
**** potrebno proširenje, a investicija se odnosi na ukupne radove na sanaciji
Ukupno je uloženo u sanaciju I. faze odlagališta „Kokojevica“ cca 9.000.000,00 kn od čega je FZOEU financirao sa 60% sredstava (oko 5.400.000 kn), a Grad Korčula sa Općinom Lumbarda 40% od čega Grad Korčula sufinancira 70% sredstava (oko 2.500.000 kn), a Općina Lumbarda 30 % sa (1.080.000,00 kn).
II. faza zatvaranja dodatne kazete „Kokojevica“ se očekuje uspostavom županijskog centra za gospodarenje otpadom, sa dodatnih 1.000.000 kn što za FZOEU znači 60% (oko 600.000 kn) a Grad Korčula sa Općinom Lumbarda 40% (400.000 kn) od čega Grad Korčulu 70% (oko 280.000 kn) i Općina Lumbarda 30 % sa ( 120.000 kn).
U 2013. godini Grad Korčula, kao i ranijih godina, plaća korištenje odlagališta, kao i snosi dio troškova sanacije. Tako je u 2013. godini Grad Korčula za navedeno platio 70.161,00 kn.
Odlaganje komunalnog otpada na deponij Kokojevica u 2013. godini plaćao se u skladu s ugovorom sklopljenim između općine Lumbarda i KTD Hober 16. rujna 2002. (vidi prilog 4).
14. Rokovi za izvršenje pojedinih mjera realizacije Plana gospodarenja otpadom
Planom su određeni slijedeći rokovi:
CILJEVI | 2011. | 2012. | 2015. |
Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem otpada | 100 % | 100 % | 100% |
Količina odvojenog i recikliranog otpada | 5 % | 7 % | 15 % |
Količina obrađenog komunalnog otpada | 90 % | 95 % | 100 % |
Količine odloženog komunalnog otpada | 95 % | 93 % | 85 |
Količina odloženog biorazgradivog otpada u odnosu 2009. godinu | 100 % | 95 % | 90 |
U 2013. godini otpad se nije reciklirao.
GRADONAČELNIK
Vinko Kapelina, dipl. oec.
-
Kategorija Akti Gradonačelnice
Trebate se prijaviti za objavu komentara.