Nikola Skokandić rođen je u Žrnovu 1947. godine. Živi i radi u Splitu, gdje je završio Školu za primijenjene umjetnosti. Diplomoirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Punih dvadeset godina (od 1973. do 1993.) radio je u novinskoj kući “Slobodna Dalmacija” kao grafički urednik, a zatim predaje grafičke predmete u Školi likovnih umjetnosti u Splitu.
Akademski grafičar Nikola Skokandić je za svoja ostvarenja na području grafike dobio brojna priznanja i nagrade na domaćim i stranim izložbama.

Za razliku od dosadašnjih izložbi, ova u Korčuli postavljena je kao grafička mapa (art-knjiga) s integralnim tekstom pripovijetke Petra Šegedina “Sreća”, po čijim je motivima i nastala, i po prvi put se izlaže kao cjelina u sklopu znanstvenog skupa “Dani Petra Šegedina”.

Uz voditeljicu programa, kustosicu Gradskog muzeja Sani Sardelić, izložbu je otvorila ravnateljica Marija Hajdić, zahvalivši autoru koji je ovom izložbom doprinio ostvarenju višegodišnje želje muzeja, da se u izložbenom prostoru ponude vrhunska djela vrhunskih umjetnika.

Čestitku i zahvalu Muzeju i autoru Nikoli Skokandiću uputio je  Voditelj znanstvenih izlaganja u ime Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Dubravko Jelčić, koji je kazao:
– Sretan sam što ova grafička mapa-art knjiga sadrži cjeloviti tekst pripovijetke Petra Šegedina “Sreća”. Ponosim se što sam u rodnom kraju svoga prijatelja Petra Šegedina koji i nakon smrti živi,  jer je u svom impresivnom opusu uvijek promicao hrvatske ideje, kulturu i jezik te je svojim radom zadužio hrvatski narod koji će ga trajno pamtiti. A ova izložba još više upotpunjuje književnu manifestaciju Dana Petra Šegedina.

– Ljudi iz Žrnova, rodnog mjesta Petra Šegedina, te otoka Korčule i susjednog Pelješca, iskazuju posebnu sposobnost u ostvarenju raznih ljudskih postignuća, dok ova izložba pokazuje da ime Petra Šegedina navodi umjetnike na stvaranje djela koja ostaju kao dio bogatstva našeg područja, rekao je korčulanski gradonačelnik Mirko Duhović.

Sani Sardelić, koja je i postavila izložbu, za grafičku mapu je kazala da postaje nova umjetnička cjelina u kojoj se vrhunski pripovjedni tekst i sjajne grafike nadopunjuju u ostvarenoj sinergiji ukazujući nam kako umjetnička knjiga ne prestaje biti trajna vrijednost ovog našeg nadasve virtualnog elektronskog doba.

Nakon čestitke akademika Luka Paljetka, koji je i autor dijela tekstova o ovoj grafičkoj mapi, posjetiteljima se obratio i sam autor Nikola Skokandić, otkrivši da je Šegedinova priča “Sreća” vratila njegova sjećanja i uspomene kada je jedini put kao dijete od četiri godine vidio legendarnog sumještanina Mikota Pastira (glavni lik priče Sreća) koji je u selu i danas sveprisutan u pričama i anegdotama, jer je njegov govor bio neobičan, uvijek je govorio u stihovima.

Nakon izložbe brojni su posjetitelji ostali i dalje u izložbenom salonu gdje su se prepričavale mnoge pojedinosti iz života Petra Šegedina.