Donosi se Urbanistički plan uređenja „Zagradac” (u daljnjem tekstu: Plan), kojeg je izradila tvrtka Grgurević i partneri d.o.o., Savska cesta 19/III, Zagreb, kao stručni izrađivač.

II.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom: „Urbanistički plan uređenja „Zagradac“, koji se sastoji od:

1/ Tekstualnog i grafičkog dijela, te obveznog priloga, pod naslovom: „Urbanistički plan uređenja „Zagradac“ – Tekstualni dio – Provedbene odredbe; Grafički dio – Kartografski prikazi; Obvezni prilog – Obrazloženje Plana“ sljedećeg sadržaja:

Tekstualni dio – Provedbene odredbe:

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina i mješovitih, pretežito stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske

(elektroničke komunikacijske) i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe Plana.

Grafički dio – Kartografski prikazi:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Kartografski prikaz 1: Korištenje i namjena površina, u mj. 1: 1000

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Kartografski prikaz 2a: Prometna, ulična i komunalna i infrastrukturna mreža – Promet, u mj. 1:   1000

Kartografski prikaz 2b: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Elektroničke          komunikacije i elektroenergetika, u mj. 1: 1000

Kartografski prikaz 2c: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodoopskrba i        odvodnja, u mj. 1: 1000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

Kartografski prikaz 3: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, u mj. 1: 1000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Kartografski prikaz 4: Način i uvjeti gradnje, u mj. 1: 1000.

Obvezni prilog – Obrazloženje Plana:

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja.

2/ Ostalih obveznih priloga pod naslovom: „Urbanistički plan uređenja „Zagradac” – Ostali     obvezni prilozi“ sljedećeg sadržaja:

– stručne podloge i popis sektorskih dokumenata i propisa,

– zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji,

– izvješće o javnoj raspravi,

– evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana,

– sažetak za javnost.

III.

Na konačni prijedlog Plana ishođene su sve potrebne suglasnosti, mišljenja i očitovanja propisana posebnim zakonima i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13).

IV.

Osnovni dio elaborata: „Urbanistički plan uređenja „Zagradac” pod nazivom: „Urbanistički plan uređenja „Zagradac“ – Tekstualni dio – Provedbene odredbe; Grafički dio – Kartografski prikazi; Obvezni prilog – Obrazloženje Plana“ izrađen je u 7 (sedam) primjeraka izvornika, koji se čuvaju na sljedećim adresama:

1. Jedan primjerak izvornika u arhivi Gradskog vijeća Grada Korčule, Korčula,

2. Jedan primjerak izvornika u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,

komunalno gospodarstvo i promet Grada Korčule, Korčula,

3. Jedan primjerak izvornika kod Grgurević i partneri d.o.o., Zagreb,

4. Jedan primjerak izvornika u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša       Dubrovačko-neretvanske županije, Ispostava u Korčuli, Korčula,

5. Jedan primjerak izvornika u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Zagreb,

6. Jedan primjerak izvornika u Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, Zagreb,

7. Jedan primjerak izvornika u Zavodu za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije,

Dubrovnik.

Ostali obvezni prilozi elaborata: „Urbanistički plan uređenja „Zagradac“ pod nazivom: „Urbanistički plan uređenja „Zagradac” – Ostali obvezni prilozi“ izrađen je u 2 (dva) primjeraka, koji se čuvaju na sljedećim adresama:

1. Arhiva Gradskog vijeća Grada Korčule,

2. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Zagreb

V.

Provedbene odredbe, navedene u točki II. ove Odluke, sastavni su dio ove Odluke i glase:

1.             Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1.       Namjena površina

Članak 1.

(1)            Namjena površina Urbanističkog plana uređenja “Zagradac” (dalje: Plan) utvrđena je i ucrtana na kartografskom prikazu 1: Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

a)    mješovita – pretežito stambena                                           (M1);

b)   površine infrastrukturnih sustava                                        (IS).

(2)            Bilans namjene površina iskazan je u tablici 1:

TABLICA 1: BILANS NAMJENE POVRŠINA

1.2.       OPĆI uvjeti korištenja, uređenja i gradnje

Članak 2.

(1)            Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje unutar prostornih cjelina utvrđeni su i razgraničeni na kartografskim prikazima:

a)    3: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina;

b)   4: Način i uvjeti gradnje.

(2)            Urbanistički parametri, te broj i namjena građevina skupa s uvjetima korištenja, uređenja i gradnje, za građevne čestice unutar pojedine prostorne cjeline, detaljno su raspisani u naslovu 4. za mješovitu – pretežito stambenu namjenu te u naslovu 5. za javne prometne površine.

2.             Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 3.

(1)          U obuhvatu Plana nije planirana gradnja građevina gospodarskih djelatnosti, izuzev sadržaja predviđenih u naslovu 4. u kojem su propisani i uvjeti smještaja, gradnje i uređenja.

3.             Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 4.

(1)          U obuhvatu Plana nije planirana gradnja građevina društvenih djelatnosti, izuzev sadržaja predviđenih u naslovu 4. u kojem su propisani i uvjeti smještaja, gradnje i uređenja.

4.             Uvjeti i način gradnje stambenih i MJEŠOVITIH, PRETEŽITO – STAMBENIH, građevina

4.1.       Prostorna cjelina M1-1

Članak 5.

(1)          Uvjeti smještaja, gradnje i uređenja utvrđeni su ovim naslovom za zgrade i građevine unutar prostorne cjeline M1-1.

(2)          Unutar prostorne cjeline M1-1 približne površine 2629,72 m² planira se jedan zahvat u prostoru – građevna čestica na kojoj se planira gradnja osnovne zgrade stambene ili mješovite namjene.

(3)          Osim osnovne zgrade iz stavka (2) ovog članka na građevnoj čestici dopušta se gradnja jedne pomoćne zgrade te pomoćne građevine sukladno detaljnijim odredbama plana.

(4)          Za osnovnu zgradu čija je površina pod građevinom veća od 300 m² visina, ukupna visina i nadzemna etažna visina obračunavaju se zasebno za svaku dilataciju.

(5)          Najveća visina zgrada određena je najvećim dopuštenim brojem nadzemnih etaža (En) i najvećom dopuštenom visinom zgrade u metrima (V).

(6)          Nadzemnim etažama, u smislu ovog plana, smatraju se suteren, prizemlje i sve etaže iznad navedenih, dok se podzemnim etažama, u smislu ovog plana, smatra pretežito ukopan podrum i podrum.

(7)          Za građevnu česticu formiranu unutar prostorne cjeline M1-1 propisuju se sljedeći urbanistički parametri, te uvjeti gradnje i uređenja:

a)    koeficijent izgrađenosti građevne čestice: do 0,3;

b)   etažna visina osnovne zgrade (En): do 4 nadzemne etaže;

c)    visina građevine (V) – osnovne zgrade: do 13,0 m;

d)   osnovna zgrada može imati jednu podzemnu etažu, odnosno više podzemnih etaža ukoliko se podzemne etaže grade u svrhu zadovoljenja ovim Planom propisanog broja parkirališnih mjesta;

e)    krov zgrade može biti ravni, kosi (nagiba do 34°) ili kombinacija navedenih;

f)    osnovnu zgradu može se graditi isključivo unutar gradivog dijela građevne čestice sukladno kartografskom prikazu 4: Način i uvjeti gradnje;

g)    osnovna zgrada može se graditi isključivo kao samostojeća;

h)   odnos udaljenosti građevinske linije od regulacijske kao i udaljenosti građevine od susjednih čestica definiran je na kartografskom prikazu 4: Način i uvjeti gradnje;

i)     najmanji udio procjedne površine na građevnoj čestici: 20%;

j)     najniža kota zaravnatog i konačno uređenog terena uz osnovnu zgradu ne smije biti više od 1,0 m viša od zatečene prirodne kote na terenu (prije građenja), iznimno, za gradnju zgrada čija je površina pod građevinom veća od 300 m²  i uz detaljniju analizu te odgovarajuću krajobraznu obradu u projektnom rješenju, dopušta se podzidima ili drugim odgovarajućim mjerama uređenja terena uz zgradu, povisiti najnižu kotu zaravnatog i konačno uređenog terena uz zgradu i više od 1,0 m od zatečene prirodne kote na terenu (prije građenja), ali ne više od 2,0 m;

k)   na građevnoj čestici potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada;

l)     ne dopušta se ograđivanje građevne čestice.

(8)          Pomoćne su zgrade, u smislu ovih odredbi: garaže za putničke automobile te poljodjelske i slične strojeve, ljetne kuhinje, vrtne sjenice i nadstrešnice, zatvoreni i/ili natkriveni bazeni, ostave sitnog alata i radionice, drvarnice, “šupe”, kotlovnice, sušare, pušnice i slične građevine za potrebe osnovne zgrade.

(9)          Uvjeti gradnje pomoćne zgrade na čestici:

a)    etažna visina pomoćne zgrade: 1 etaža;

b)   visina pomoćne zgrade: do 3,0 m;

c)    materijalima i oblikovanjem pomoćna zgrada mora biti usklađena s osnovnom zgradom;

d)   dopušta se gradnja na regulacijskoj liniji, a udaljenost zgrade od ostalih čestica iznosi najmanje 3,0 m, odnosno 1,0 m uz ograničenje otvora na odgovarajućem pročelju na dijelove zida od staklene opeke ili neprozirnog stakla, te ventilacijske otvore bez zaokretnih krila i ukupne površine do 0,36 m².

(10)      Na građevnoj čestici osnovne zgrade mogu se graditi i sljedeće pomoćne građevine te uređaji koji služe za redovitu uporabu osnovne zgrade:

a)    pretežito podzemne (ukopane) pomoćne građevine (sabirne jame, uređaji za pročišćavanje, spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu – gustirne i sl.), ako im visina osnovnog volumena (osim povišenog okna/otvora) ne prelazi 1,0 m od najniže točke zaravnatog terena;

b)   otvorena (nenatkrivena dječja i sportska igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na tlo, otvoreni bazeni, tenis igralište i slične građevine sportsko-rekreacijskog karaktera;

c)    pergole (brajde, odrine), ognjišta;

d)   ograde, parterna uređenja (staze, platoi, parkirališta, stube), prostor za odlaganje kućnog otpada, temelji solarnih kolektora, potporni zidovi i sl.;

(11)      Pomoćne građevine i uređaji iz stavka (10) ovog članka ne ulaze u obračun građevinske bruto površine niti ulaze u izgrađenost građevne čestice.

(12)      Priključci na infrastrukturu :

a)    kolni pristup (s javne prometne površine) ostvaruje se s kolno-pješačke površine  IS-1; položaj kolnog pristupa utvrđen je na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet; detaljniji uvjeti priključenja na javnu prometnu površinu određeni su u naslovu 5.1.;

b)   ukoliko je kolni pristup iz podstavka a) ovog stavka u funkciji ulazne rampe podzemne garaže, tada se kota takvog pristupa u njegovoj širini ne smatra mjerodavnom najnižom kotom terena uz pročelje zgrade koja se koristi za iskaz najveće dopuštene visine zgrade (V).

c)    uz kolni pristup iz podstavka a) ovog stavka građevna čestica može ostvariti i sekundarni servisni kolni pristup preko pješačke provozne površine IS-3;

d)   priključak na elektroničku komunikacijsku i komunalnu infrastrukturu ostvaruje se s IS-1; načelne pozicije priključaka prikazane su na kartografskom prikazu 2b: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Elektroničke komunikacije i elektroenergetika, i kartografskom prikazu 2c: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodoopskrba i odvodnja; detaljniji uvjeti priključenja  određeni su u  naslovima 5.2. i 5.3.;

e)    iznimno od podstavka d) ovog stavka, ukoliko nije moguće ostvariti priključak na komunalnu infrastrukturu s predviđene površine IS-1, dopušteno je ostvariti komunalni priključak s drugog mjesta u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela.

(13)      Dio građevne čestice nalazi se unutar zaštitnog pojasa državne ceste; na kartografskom prikazu 3: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina ucrtana je približna površina zaštitnog pojasa; posebne uvjete uređenje i gradnje unutar zaštitnog pojasa utvrđuje nadležno tijelo sukladno posebnom propisu.

5.             Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske (elektroničke komunikacijske) i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1.    Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.0. OPĆI UVJETI GRADNJE I UREĐENJA PROMETNE MREŽE

Članak 6.

(1)          Prometna mreža utvrđena je i ucrtana na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna i infrastrukturna mreža – Promet. Pri projektiranju prometne infrastrukture moguća su odstupanja sukladno detaljnijoj izmjeri i potrebama neometanog funkcioniranja prometa.

(2)          Prometnu mrežu iz stavka (1) ovog članka čine:

a)    unutar prostorne cjelina IS-1 – pristupna kolno-pješačka ulica;

b)   unutar prostorne cjelina IS-2 – pješačka provozna površina;

c)    unutar prostorne cjelina IS-3 – pješačka provozna površina.

(3)          Sve prometne površine iz stavka (2) ovog članka moraju omogućiti nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, prema važećim propisima. U zonama pješačkih prijelaza obvezna je primjena elemenata za sprečavanje arhitektonsko-urbanističkih barijera pri čemu treba izgraditi pristupne rampe (upušteni nogostup) na mjestima kontakta pješačkih prijelaza i nogostupa.

(4)          Sve kolne površine potrebno je izvesti sa suvremenim kolničkim zastorom. Sve visinske razlike, nastale polaganjem prometnice, između nivoa uređenog planuma prometnice na krajnjim vanjskim rubovima i okolnog uređenog terena rješavati gradnjom potpornih zidova i ozelenjenih pokosa. Ovi objekti moraju biti tehničkim rješenjem i oblikovanjem skladno uklopljeni u ambijent.

(5)          Prometne površine predviđene za prilaz i operativni rad vatrogasnih vozila moraju osigurati najmanju nosivost na osovinski pritisak od 100 kN te ostale uvjete utvrđene propisima iz područja zaštite od požara.

(6)          Na udaljenosti manjoj od 15,0 m od križanja ne dopušta se sadnja visokog zelenila.

(7)          Planirani koridori za infrastrukturne sustave javnih prometnih površina smatraju se rezervatom i u njihovoj širini po čitavoj trasi nije dopuštena nikakva druga izgradnja osim one koja je u funkciji javne prometne površine.

(8)          Sve javne prometne površine unutar Plana moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (javni sustav vodoopskrbe, odvodnje otpadnih, elektroenergetske mreže, elektroničkih telekomunikacijskih vodova i sl.).

(9)          Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina javnih prometnih sustava vrši se neposrednom provedbom ovoga Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s javnim ovlastima.

(10)      Na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna i infrastrukturna mreža – Promet određena je približna pozicija kolnog pristupa građevnoj čestici M1-1. Pri izradi detaljnije projektne dokumentacije dopuštaju se odstupanja od prikazanog mjesta priključenja, s time da je potrebno zadržati priključenje s iste prometne površine koja je određena Planom.

(11)      Na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna i infrastrukturna mreža – Promet prikazani su karakteristični poprečni presjeci ulica u mjerilu 1:500. Presjecima su određene najmanje dimenzije poprečnog profila prometnica, a precizne dimenzije odredit će se izradom projektne dokumentacije prometnica uz poštivanje uvjeta propisanih naslovima 5.1.0.1. do 5.1.0.3.

(12)      Najmanja širina kolnog pristupa s javne prometne površine na građevnu česticu je 6,0 m.

(13)      Uređena građevna čestica ostvaruje kolni pristup na prometnu površinu sukladno uvjetima Plana.

5.1.0.1. Prostorna cjelina IS-1

Članak 7.

(1)            Unutar prostorne cjeline IS-1, približne površine 144,88 m², planira se gradnja i uređenje kolno-pješačke pristupne ulice. Propisuju se sljedeći uvjeti uređenja, gradnje i korištenja:

a)    poprečni presjek koridora dan je na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet; u okviru koridora moguće je ostvariti dvije kolne trake širine po 3,0 m što omogućuje odvijanje dvosmjernog kolnog prometa;

b)   nivelete prometnice odredit će se izradom projektne dokumentacije.

5.1.0.2. Prostorna cjelina IS-2

Članak 8.

(1)            Unutar prostorne cjeline IS-2, približne površine od 105,86 m², planira se gradnja i uređenje pješačke provozne površine. Propisuju se sljedeći uvjeti uređenja, gradnje i korištenja:

a)    poprečni presjek koridora dan je na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet;

b)   širina koridora pješačke provozne površine je promjenjiva sukladno kartografskom prikazu iz podstavka a) ovog stavka;

c)    pješačka provozna površina namijenjena je pješačkom i servisnom prometu te iznimno kao dio posrednog kolno-pješačkog pristupa česticama u široj zoni obuhvata sukladno planu šireg područja i uvjetima nadležnog tijela;

d)   pješački provozni put mora imati nosivost najmanje 100 kN;

e)    nivelete prometnice odredit će se izradom projektne dokumentacije.

5.1.0.3. Prostorna cjelina IS-3

Članak 9.

(1)            Unutar prostorne cjeline IS-2, približne površine od 78,84 m², planira se gradnja i uređenje pješačke provozne površine. Propisuju se sljedeći uvjeti uređenja, gradnje i korištenja:

a)    poprečni presjek koridora dan je na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet;

b)   širina koridora pješačke provozne površine je promjenjiva sukladno kartografskom prikazu iz podstavka a) ovog stavka;

c)    pješačka provozna površina namijenjena je pješačkom prometu uz iznimku provoza interventnih vozila (vatrogasnih vozila, vozila hitne medicinske pomoći i sl.) kao i ostvarivanja sekundarnog kolnog servisnog pristupa građevnoj čestici M1-1;

d)   pješački provozni put mora imati nosivost najmanje 100 kN;

e)    nivelete prometnice odredit će se izradom projektne dokumentacije.

5.1.1.  Javna parkirališta TE Promet u mirovanju NA GRAĐEVNIM ČESTICAMA

Članak 10.

(1)            U obuhvatu Plana nisu planirane površine javnih parkirališta, kao zasebno utvrđene prostorne cjeline.

(2)            Na području obuhvata je predviđeno rješavanje parkirališnih potreba prema kriterijima iz tablice 2.

TABLICA 2.: NORMATIVI ZA BROJ PARKIRALIŠNIH (GARAŽNIH) MJESTA PREMA NAMJENAMA ZGRADA

Od više kriterija za isti sadržaj važeći je onaj koji daje veći broj parkirnih mjesta. U površinu za izračun ne ulazi površina garaža i jednonamjenskih skloništa.

5.1.2.  Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 11.

(1)          Pješačku mrežu obuhvata plana čine pješačke površine unutar prostornih cjelina IS-1, IS-2 i IS-3 te pješačke površine unutar prostorne cjeline M1-1.

(2)          Detaljni uvjeti uređenja i gradnje pješačkih površina na površinama infrastrukturne namjene dani su u naslovima 5.1.0.1.-5.1.0.3.

(3)          Unutar prostorne cjeline M1-1 potrebno je predvidjeti pješačku vezu duž sjeverne granice prostorne cjeline sukladno kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet.

(4)          Sve pješačke površine moraju omogućiti nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, prema važećim propisima.

5.2.    Uvjeti gradnje Telekomunikacijske (ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE) mreže

Članak 12.

(1)            Sustav elektroničkih komunikacija prikazan je na kartografskom prikazu 2b: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža –  Elektroničke komunikacije i elektroenergetika, u mjerilu 1:1000. Pozicije ucrtanih trasa kabela, kao i pozicije uređaja kvalitativnog su i shematskog karaktera, a preciznija rješenja će se utvrditi razradom projektne dokumentacije.

(2)            Novi elektronički komunikacijski vodovi nepokretne i pokretne mreže u obuhvatu Plana planirani su jednostrano u koridorima javnih prometnih površina. Iznimno, do rekonstrukcije i izgradnje prometnih profila sukladnih Planu dopušta se održavanje postojeće mreže te priključak na postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu sukladno uvjetima distributera i nadležnih tijela.

(3)            Novi elektronički komunikacijski vodovi planiraju se kao kabelska kanalizacija. U PVC i PEHD cijevi će se uvući svjetlovodni, koaksijalni ili mrežni kabeli s izvodima u kabelskim zdencima. Kabelska kanalizacija mora biti tako dimenzionirana da dugoročno zadovolji potrebe razvoda i zaštite elektroničkih komunikacijskih kabela i kabelske televizije. Širina kabelske kanalizacije iznosi približno 1,0 m. Odcijepe treba obvezno planirati u kabelskim zdencima.

(4)            U kartografskom prikazu označena su načelna mjesta priključenja građevnih čestica na elektroničku komunikacijsku mrežu, a točno mjesto priključenja bit će određeno ovisno o detaljnijoj projektnoj dokumentaciji, te uvjetima lokalnog distributera.

(5)            Najmanji nadsloj zemlje iznad elektroničkih komunikacijskih vodova treba iznositi u načelu 0,8 m. U poprečnim profilima prometnica prikazani su načelni koridori te zaštitni pojasevi za vođenje instalacija.

(6)            U površina infrastrukturnih sustava (IS) moguć je smještaj novih čvorišta elektroničkih komunikacijskih vodova kontejnerskog tipa te kablova.

(7)            Projektiranje i građenje vodova elektroničke komunikacijske infrastrukture treba izvoditi uz uvažavanje svih zaštitnih mjera i postupaka propisanih za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Propisane dimenzije (udaljenosti, dubine, širine i sl.) te broj i pozicija infrastrukturnih građevina (elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezne opreme) određene ovim člankom i kartografskim prikazima Plana su načelne. Preciznije dimenzije, pozicije i broj odredit će se projektnom dokumentacijom i u skladu s tehničkim i sigurnosnim zahtjevima pojedine građevine, te potrebama potrošača, uz uvjet da se bitno ne odstupa od koncepcije rješenja.

5.3.    Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.0. Opći uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 13.

(1)          Vodovi komunalne infrastrukturne mreže polagati će se u pravilu u koridore planiranih prometnih površina prema kartografskom prikazu 2b: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža –  Elektroničke komunikacije i elektroenergetika, i kartografskom prikazu 2c: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodoopskrba i odvodnja; u mjerilu 1:1000. Pozicije ucrtanih trasa kabela, kao i pozicije uređaja kvalitativnog su i shematskog karaktera, a preciznija rješenja će se utvrditi razradom projektne dokumentacije.

(2)          Planira se ukidanje i rekonstrukcija dijela komunalne infrastrukturne mreže. Novi vodovi komunalne infrastrukturne mreže u obuhvatu Plana planirani su u pravilu unutar koridora javnih prometnih površina.

(3)          U kartografskim prikazima označena su načelna mjesta priključenja građevnih čestica na komunalnu infrastrukturnu mrežu, a točno mjesto priključenja bit će određeno zavisno o detaljnijoj projektnoj dokumentaciji, te uvjetima lokalnog distributera.

(4)          Vodovi su dimenzionirani prema planskim prostornim pokazateljima, a točne dimenzije vodova bit će utvrđene kroz detaljniju projektnu dokumentaciju.

(5)          Najmanji nadsloj zemlje iznad elektroenergetskih kabela treba iznositi u načelu 0,8 m, iznad plinovoda 1,0 m, iznad vodovoda 1,2 m, a iznad kanalizacije 1,5 m. Udaljenost vodova od postojećih ili planiranih stabala ne smije biti manja od 2,5 m. U poprečnim profilima prometnica prikazani su načelni koridori i pozicije, te zaštitni pojasevi za vođenje komunalnih instalacija.

(6)          Projektiranje i građenje vodova komunalne infrastrukture treba izvoditi uz uvažavanje svih zaštitnih mjera i postupaka propisanih za pojedinu vrstu infrastrukture.

5.3.1.  Elektroopskrba

Članak 14.

(1)            Područja obuhvata Plana dio je elektroenergetske mreže Grada Korčule. Dopuna postojeće mreže planirana je gradnjom potrebne mreže u obuhvatu Plana s mogućnošću gradnje transformatorskih stanica sukladno kapacitetima planiranih zahvata u prostoru.

(2)            Iznimno od stavka (2) članka 13. Odredbi, do rekonstrukcije i izgradnje prometnih profila sukladnih Planu dopušta se priključak na postojeću elektroenergetsku mrežu sukladno uvjetima distributera i nadležnih tijela.

(3)            Planirana elektroenergetska mreža unutar obuhvata Plana interpolira se u postojeću 10 kV KB mrežu TS 10/0,4 kV “Dom zdravlja” – TS 10/0,4 kV “Dominče” koja prolazi koridorom državne ceste D-118.

(4)            Nova elektroenergetska mreža planirana je kao niskonaponska 10 (20) kV te se planira izgradnja nove transformatorske stanice TS 10(20)/0,4 kV tipa KTS 1000 kVA, odnosno sukladno uvjetima nadležnog operatora distributivnog sustava elektične energije. Prilikom prelaska eventualne niskonaponske elektroenergetske 10 kV mreže na 20 kV mrežu planira se:

a)    zamjena eventualnih nadzemnih vodova podzemnim kabelima;

b)   ugradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV i izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema potrebama potrošača.

(5)            Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže iz prethodnog stavka ovog članka vezana je prvenstveno uz pojavu većih potrošača unutar obuhvata Plana za čije se potrebe navedene građevine grade ili prilagođavaju.

(6)            Planira se ukidanje nadzemnog (zračnog) 0,4 kV voda i zamjena s novim 0,4 kabliranim vodom sukladno kartografskom prikazu 2b – Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Elektroničke komunikacije i elektroenergetika.

(7)            Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih građevina treba obratiti pažnju na sljedeće uvjete:

a)    elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u koridoru javnih prometnih površna, zatim pješačkih površina (staza) stranom suprotnom od strane kojom se polažu elektronički komunikacijsku  kabeli. Ako se moraju paralelno voditi, obvezno je poštivanje najmanjih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za međusobno križanje, s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45º;

b)   najmanja sigurnosna udaljenost od građevina za kabelske instalacije pri paralelnom vođenju uz građevine je 1,0 m od temelja građevine;

c)    širina koridora niskonaponske mreže iznosi 1,0 m, a načelna pozicija prikazana je u kartografskom prikazu 2b:  Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža –  Elektroničke komunikacije i elektroenergetika. Iznimno, u nemogućnosti mjestimičnog osiguranja koridora, koridor može biti manji uz poštivanje zaštitnih mjera prema uvjetima distributera;

d)   iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu (srednjenaponsku i niskonaponsku) moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor najmanje širine 1,0 m;

e)    priključenja građevina na elektroenergetsku mrežu potrebno je projektirati u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera;

f)    transformatorske stanice planirane ovim planom smještavaju se u sklopu građevina ili na otvorenom kao slobodnostojeće u okviru građevnih čestica mješovite namjene;

g)    za transformatorske stanice u sklopu građevine potrebno je projektom građevine osigurati  u građevini dovoljan prostor kao i adekvatan pristup sukladno uvjetima distributera električne energije i nadležnih tijela, a veličina će ovisiti o položaju trafostanice u objektu i potrebnoj snazi;

h)   pristup trafostanicama mora biti nesmetan, zbog potreba servisiranja, tehničkog održavanja i očitanja stanja brojila te zbog pristupa teretnim vozilom;

i)     u slučaju da se transformatorska stanica gradi kao slobodnostojeća građevina na otvorenom u okviru prostorne cjeline M1-1, na građevnoj čestici zgrade mješovite namjene, ista ne ulazi u izgrađenost građevne čestice niti u obračun građevinske bruto površine.

(8)            U obuhvatu Plana dopuštena je uporaba alternativnih (obnovljivih) izvora energije (sunčeva energija i ostalo).

(9)            Pri izradi projekata javne rasvjete prometnica za promet vozila i pješaka srednju rasvijetljenost i jednolikost rasvijetljenosti treba odrediti u skladu s važećim normama. Približne visine rasvjetnih tijela iznose na pristupnim cestama 8,0 m, a na pješačkim površinama 5,0 m. Rasvjetna tijela postavljaju se na približnim razmacima od 20,0 do 25,0 m. Tip i vrsta kandelabra i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci odredit će se prilikom izrade projekta javne rasvjete planiranih javnih prometnih površina.

(10)        Svi vodovi javne rasvjete moraju biti položeni u zemlju (kablirani) u poprečnom profilu javnih prometnih površina, te zaštitnih zelenih površina.

5.3.2.  Vodoopskrba

Članak 15.

(1)            Opskrba obuhvata Plana vodom planira se priključenjem na vodoopskrbni sustav Grada Korčule koji je dio sustava Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog vodovoda (dalje NPKLM). Kako se vršna potrošnja na sustavu NPKLM-a približila kapacitetu sustava, daljnjoj izgradnji na predmetnom području može se pristupiti tek nakon osiguranja adekvatne vodoopskrbe, a što će se konstatirati u suradnji s nadležnim javnim isporučiteljem vodnih usluga.

(2)            Građevne čestice priključuju se na vodoopskrbne sustave planirane u tijelima koridora javnih prometnih površina, a dimenzije cjevovoda odredit će se projektnom dokumentacijom temeljem hidrauličkog proračuna.

(3)            Priključenja građevina na ulične cjevovode i način očitanja potrošnje vode potrebno je projektirati u skladu s općim i tehničkim uvjetima nadležne komunalne službe.

(4)            Vodoopskrbni sustav područja obuhvata treba, osim sanitarne vode, osigurati i potrebnu količinu vode za gašenje požara vanjskom i unutarnjom hidrantskom mrežom, odnosno stabilnom instalacijom za gašenje požara.

(5)            Hidrantska mreža određuje se za pojedinačne građevne čestice prilikom ishođenja odgovarajućih akata kada je potrebno poštivati Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

(6)            Vanjske hidrante treba projektirati i postavljati izvan kolnih prometnih površina na najvećoj međusobnoj udaljenosti do 80 m. Točne će se pozicije odrediti u detaljnijoj projektnoj dokumentaciji.

5.3.3.  Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Članak 16.

(1)            U obuhvatu Plana planira se razdjelni sustavi odvodnje kako slijedi:

a)    sustav odvodnje oborinskih voda i

b)   sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda.

(2)            Planirani sustav odvodnje unutar obuhvata Plana planira se kao dio sustava odvodnje naselja Korčula koji se sastoji od dva zasebna postojeća sustava odvodnje (Grad – za zapadni dio naselja Korčula i Dominče za istočni dio naselja Korčula).

(3)            Planira se priključenje planiranog sustava odvodnje u obuhvatu Plana na postojeći sustav odvodnje Dominče i to putem kolektora “Pejton” (crpna stanica “Luka”) odnosno kolektora “Dom zdravlja” (crpna stanica “Dom zdravlja), sukladno detaljnoj projektnoj dokumentaciji i uvjetima nadležnih tijela.

(4)            Planirani sustav odvodnje unutar obuhvata Plana spaja se na postojeći sustav odvodnje iz stavka (3) ovog članka na cijevi profila DN 250 sukladno kartografskom prikazu 2c: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodoopskrba i odvodnja; u mjerilu 1:1000, odnosno detaljnoj projektnoj dokumentaciji i uvjetima nadležnih tijela.

(5)            Sustav odvodnje oborinskih voda održava se, rekonstruira i gradi uz sljedeće uvjete:

a)    poniranjem u teren na površinama građevne čestice ili otjecanjem po površini do recipijenta; proces se mora odvijati bez ugrožavanja okolnog zemljišta, imovine i objekata;

b)   oborinske vode s većih javnih prometnih kolnih površina, parkirališta (više od 10 parkirališnih mjesta) i većih manipulativnih prometnih površina trebaju se prije ispuštanja u recipijent ili ponovnog korištenja, pročistiti putem skupljača motornih ulja i masti;

c)    nije nužno imati jedan jedinstveni kolektor za prikupljanja oborinskih voda, već je projektom moguće planirati više pojedinačnih manjih sustava s kontroliranim ispustima u recipijent, a radi racionalnije izgradnje i održavanja;

d)   oborinsku vodu prije odvodnje i ispuštanja u recipijent, moguće je sakupljati i uz adekvatno pročišćavanje koristiti ponovno kao tehničku vodu.

(6)            Odvodnja sanitarnih otpadnih voda u obuhvatu plana provodi se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluke o odvodnji otpadnih voda i Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu, Općim i tehničkim uvjetima za opskrbu vodom i uslugama odvodnje i drugim odgovarajućim posebnim propisima. Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda održava se, rekonstruira i gradi uz sljedeće uvjete:

a)    trasu kanala za odvodnju otpadnih voda treba u načelu položiti uz poštovanje najmanje udaljenosti kanala od drugih instalacija (voda min. 1,5 m, ostalo min. 1,0 m);

b)   sva izljevna mjesta u građevini koja se nalaze u nivou uspora u javnom sustavu za odvodnju otpadnih voda te podrumski prostori, mogu se priključiti na javni sustav samo preko posebnih prepumpnih uređaja i prepumpnih stanica na internoj instalaciji građevini za koje je odgovoran korisnik;

(7)            Cjelokupni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda sa svim priključcima treba izvesti vodonepropusno.

(8)            Izradom projektne dokumentacije za ishođenja odgovarajućih akata, potrebno je detaljno razraditi odvodnju otpadnih voda sukladno odredbama ovog Plana i posebnim uvjetima nadležnih tijela.

(9)            Uređenom građevnom česticom u smislu odvodnje otpadnih voda smatra se ona koja ostvaruje priključak na javni sustav odvodnje, te iznimno, za građevnu česticu zgrade kapaciteta preko 10 ES, ukoliko sukladno posebnim uvjetima nadležnih tijela nije moguć priključak na postojeći javni sustav odvodnje zbog nedovoljnog kapaciteta ili drugih tehničkih nedostataka postojećeg javnog sustava odvodnje, a do rekonstrukcije javnog sustava odvodnje, smatra se da je građevna čestica uređena ukoliko se sanitarne otpadne vode tretiraju vlastitim uređajem za biopročišćavanje, te potom upuštaju u podzemlje sukladno uvjetima nadležnih tijela.

6.        Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 17.

(1)            U obuhvatu Plana nisu planirane javne zelene površine.

7.   Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1.    MJERE ZAŠTITE prirodnih vrijednosti

Članak 18.

(1)            U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni evidentiranih područja niti pojedinačni spomenici prirode u smislu Zakona o zaštiti prirode.

(2)            Obuhvat Plana preklapa se s područjem Ekološke mreže Republike Hrvatske (Uredba o ekološkoj mreži, NN 124/13) pod šifrom HR1000036 – Srednjodalmatinski otoci i Pelješac (područje očuvanja značajno za ptice – POP) što je prikazano na kartografskom prikazu 3: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1000.

(3)            Za područje Ekološke mreže Republike Hrvatske pod šifrom HR1000036 Srednjodalmatinski otoci i Pelješac (područje očuvanja značajno za ptice) propisuju se smjernice zaštite utvrđene u tablici 3.

TABLICA 3: SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

(4)            Obuhvat Plana zahvaća sljedeće stanišne tipove (utvrđene Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, 119/09); iskazane prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS):

a)    mozaici kultiviranih površina.

(5)            Položaj stanišnih tipova u obuhvatu Plana ucrtan je na kartografskom prikazu 3: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1000.

(6)            Mjere zaštite za ugrožene i rijetke stanišne tipove iz stavka (4) utvrđuju se na temelju smjernica sadržanih u sljedećoj tablici:

7.2.     MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

Članak 19.

(1)            U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni evidentiranih kulturnih dobara u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Također, u obuhvatu nema područja niti spomenika kulture zaštićenih prostornim planovima šireg područja.

8.       Postupanje s otpadom

Članak 20.

(1)          Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada (odnosno smještaj spremnika za odlaganje otpada), kao dio zgrade na čestici ili kao poseban prostor ili pomoćnu građevinu. Ovaj prostor treba biti pristupačan s javne prometne površine i zaklonjen od izravnoga pogleda s ulice, arhitektonski oblikovan i usklađen sa oblikovanjem ostalih zgrada na čestici. Prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se u sklopu građevina uz uvjet da je do istih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kN.

(2)          Na javnim prometnim površinama planira se postavljanje koševa za otpad.

(3)          Položaj prostora za odlaganje otpada ne smije ugrožavati cisterne ili bunare te redovnu uporabu sadržaja na susjednim česticama.

9.       Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1.    Opće mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 21.

(1)            S ciljem čuvanja i poboljšanja kvalitete vode, te zaštite mora cjelokupni sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda gradit će se tako da zadovoljava uvjete vodonepropusnosti prema važećoj normi.

(2)            Zaštita mora i podzemnih voda osigurava se provođenjem detaljnih uvjeta gradnje komunalne infrastrukturne mreže danih u naslovu 5.3.

(3)            S ciljem zaštite od buke građevine će se projektirati u skladu s odredbama posebnih propisa.

(4)            S ciljem zaštite tla za građevne čestice propisan je najmanji udio procjedne površine. Navedenu površinu potrebno je krajobrazno urediti.

9.1.0. Zaštita od požara i eksplozija

Članak 22.

(1)          U svrhu  sprečavanja širenja požara i/ili dima unutar i na susjedne građevine, građevina mora biti izgrađena u skladu s Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN 29/13). Posebno pripaziti na sigurnosnu udaljenost dviju susjednih građevina. Kod građevina s malim požarnim opterećenjem kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3,0 m od susjedne građevine (postojeće ili predviđene planom) potrebno je spriječiti širenje požara na susjedne građevine izgradnjom požarnog zida. Kad je jedna od susjednih građevina sa srednjim ili velikim požarnim opterećenjem potrebno je međusobnu sigurnosnu udaljenost odrediti proračunom. Umjesto požarnog zida mogu se izvesti vanjski zidovi koji tada moraju imati istu otpornost na požar koju bi imao požarni zid, a eventualni otvori u vanjskim zidovima moraju imati otpornost na požar kao i vanjski zidovi.

(2)          Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima i na iste zatražiti suglasnost MUP-a. Ovu zaštitu je potrebno planirati i na šumskim i poljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju gradska naselja, da se tijekom požarne sezone onemogući zahvaćanje istih s otvorenih prostora. Na ovim površinama je potrebno predvidjeti provedbu svih preventivnih mjera zaštite od požara, sukladno pozitivnim hrvatskim propisima, uvažavajući sve specifičnosti ove županije.

(3)          U slučaju planiranja skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova te eksploziva pridržavati se pozitivnih hrvatskih propisa

(4)          Kod gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaža obvezno primijeniti austrijske smjernice TVRB N106 za zaštitu od požara u srednjim i velikim garažama  koji se koriste u nedostatku domaćih smjernica kao pravilo tehničke prakse temeljem članka 2. stavka 1. Zakona o zaštiti od požara.

(5)          Nadalje kod određenih objekata, gdje se radi o turističkom području, potrebno je ispoštovati propise Pravilnika o zaštiti ugostiteljskih objekata od požara (NN 100/99).

(6)          Kod gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primijeniti Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (SL 7/84), a koji se primjenjuje temeljem čl. 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03, 79/07).

(7)          Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže posebnu pažnju obratiti na izvedbu vanjske i unutarnje hidrantske mreže za gašenje požara (NN 08/06).

9.1.1.  Zaštita od potresa

Članak 23.

(1)          Prema postojećoj seizmičkoj rajonizaciji područje obuhvata Plana ulazi u zonu VIII MCS ljestvice. Do izrade detaljnije karte seizmičkog rizika, projektiranje i građenje građevina mora se provoditi sukladno postojećim podacima.

(2)          Protupotresno projektiranje i građenje nove gradnje treba provoditi u skladu s postojećom seizmičkom mikrorajonizacijom, a sukladno postojećoj regulativi i tehničkim normativima. U slučaju da se nova gradnja planira uz područja već izgrađenih građevina za koje postoji izrađena lokalna mikrorajonizacija, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe nove gradnje.

(3)          Prilikom ishođenja odgovarajućih akata potrebno je izvršiti neophodna geološka i geotehnička ispitivanja tla, te temeljem rezultata izraditi projektnu dokumentaciju.

(4)          Prometna mreža Plana planirana je na način da je omogućen neometani pristup pojedinačnim građevnim česticama u slučaju urušavanja nastalih kao posljedica potresa. Interne kolne površine na građevnim česticama odredit će se prilikom ishođenja odgovarajućih akata sukladno važećim normama, a na način da eventualna urušavanja građevina ne blokira neometanu evakuaciju i pristup interventnih vozila.

9.1.2. Uzbunjivanje, zbrinjavanje stanovništva i materijalnih dobara i  evakuacija

Članak 24.

(1)          Obveza uključivanja u jedinstveni sustav uzbunjivanja određuje se za sve građevine unutar obuhvata koje koriste subjekti određeni posebnim propisom kojim se regulira postupak uzbunjivanja stanovništva.

(2)          Ne planira se gradnja javnih skloništa odnosno posebnih skloništa unutar građevina.

(3)          Evakuacija stanovništva provodi se preko javnih prometnih površina unutar obuhvata Plana.

(4)          Kao neizgrađene površine za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva predviđene su neizgrađene površine u široj zoni obuhvata Plana (na južnoj granici obuhvata Plana, uz koridor državne ceste D118 i/ili na sjevernoj granici obuhvata Plana na neizgrađenim površinama) sukladno posebnom propisu kojim se reguliraju mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

9.1.3.  vodoopskrba u iznimnim slučajevima

Članak 25.

(1)          Prilikom projektiranja građevina i uređaja vodoopskrbne komunalne infrastrukture moraju se predvidjeti rješenja za uvjete gubitka izvora, oštećenja, odnosno nemogućnosti korištenja dijelova sustava i sustava u cjelini, kako bi se u iznimnim uvjetima osigurala  redovita opskrba pitkom vodom potrošača unutar obuhvata Plana kao i adekvatna protupožarna zaštita.

10.     MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 26.

(1)          Za zahvate u prostoru, odnosno izdavanje odgovarajućih akata unutar obuhvata Plana propisuje se neposredna provedba Plana.

10.1.   OBVEZE IZRADE DETALJNIJIH PLANOVA UREĐENJA

Članak 27.

(1)          Ne propisuje se obveza izrade detaljnih planova uređenja za dijelove obuhvata Plana.

10.2.   Parcelacija

Članak 28.

(1)            Omogućuje se parcelacija temeljem odgovarajućih akata pri čemu su dopuštena manja odstupanja sukladno detaljnijoj geodetskoj izmjeri.

VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Korčule“.

KLASA: 350-01/13-01/02

URBROJ: 2138/01-01-14-82

Korčula, 18. prosinca 2014.

POTPREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA

Julio Marelić