Odnos države prema otocima temeljito se promijenio u posljednjih 10-ak godina te su vidljivi rezultati i pozitivni pomaci na svim područjima, no otoci bi i u idućem desetljeću trebali zadržati status potpomognutih područja, zaključeno je na današnjem okruglom stolu „Otoci jučer, danas, sutra“, na kojem su u Malinskoj na otoku Krku sudjelovali predstavnici obalno-otočnih županija, gradova i općina.

Država godišnje ulaže više od 1,2 milijarde kuna u izgradnju temeljne infrastrukture, subvencije i potpore, a od početka provedbe Zakona o otocima u posljednjih je 15 godina u otoke uloženo oko 9,4 milijardi kuna, kazao je državni tajnik za otoke i priobalje Josip Borić.

Posljednji popis stanovništva 2001. godine, po kojem na hrvatskim otocima živi 124.870  stanovnika, ipak pokazuje rast broja stanovnika i to posebno na većim otocima, istaknuo je Borić dodajući da će novi popis, planiran sljedeće godine, zasigurno pokazati da se taj trend nastavlja.

Ključan problem otočana je povezanost otoka s kopnom i cijena karte, smatra Miro Maričević, načelnik Općine Lastovo, našeg najudaljenijeg otoka do kojeg se trajektom iz Splita putuje pet sati. Za načelnika Općine Jelsa Ivu Milatića, veliki problem je pak gospodarstvo, odnosno otvaranje novih radnih mjesta, dok je dogradonačelnik Korčule Franc Stenek istaknuo problem povratka mladih na otok nakon završenog studija.

Isti problem je i u Općini Blato, gdje su unatoč velikim ulaganjima u demografsku politiku i porasta životnog standarda, suočeni s trendom da se mladi teško odlučuju za sklapanje braka i zasnivanje obitelji, istaknuo je tamošnji načelnik Ivo Gavranić. Srećom nemaju problema s gospodarstvom jer imaju stopu nezaposlenosti ispod šest posto i velik broj obrtnika, naveo je.

Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako smatra da na demografski odljev utječe loša prostorno-planska dokumentacija, a za šire ovlasti otočnih zajednica u prostornom planiranju založili su se gradonačelnik Krka Dario Vasilić i načelnici Općine Nerežišće Lovro Kuščević i Jelse. Kuščević se založio i za bolju dostupnost zdravstvene zaštite na otocima, pogotovo liječnika specijalista i ostalih deficitarnih kadrova kao što su geodeti, prostorni planeri, projektanti.

Svi sudionici složili su se da je najveći iskorak napravljen u pomorskoj prometnoj povezanosti, prvenstveno u izgradnji i obnovi luka, obnovi flote Jadrolinije i Rapske plovidbe te uvođenju šest noćnih linija za najveće otoke, no ipak taj sustav treba i dalje unapređivati. Državni tajnik Borić potvrdio je zahtjeve šibenskih otoka kako bi bili povezani novijim i boljim brodovima, te je ujedno iznio podatak prema kojem trećina putnika i petina vozila već sada putuje po povlaštenim uvjetima na cijelom području Jadrana.

U nastavku cjelodnevnog druženja predstavnika otočnih regionalnih i lokalnih samouprava državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Hrvoje Dolenec iznio je mogućnosti korištenja sredstava iz fondova EU koji financiraju razvojne projekte namijenjene smanjivanju razlika između razvijenih i manje razvijenijih dijelova i promicanju ukupne konkurentnosti društva i gospodarstva.

U popodnevnom dijelu održane su radionica posvećene prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te udruživanju otočnih proizvođača.

Izvor: www.mmpi.hr/press centar