Kulturno-znanstveni skup, šesti po redu, koji se održava svake dvije godine organizirao je Grad Korčula u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Maticom hrvatskom.

U ime organizacijskog odbora Dane Petra Šegedina je otvorio korčulanski gradonačelnik Andrija Fabris, ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora, koji je u ime Korčule odao zahvalnost ovom piscu kao središnjoj figuri hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća. Gradonačelnik je spomenuo da će se uskoro u palači Arneri u Korčuli urediti prostor gdje bi bila izložena djela Petra Šegedina. Kao voditelj, akademik Dubravko Jelčić je govorio o znanstvenom skupu “Strah kod Šegedina, i strah od Šegedina”. – Bio je nošen strasnom čežnjom za čistoćom, istinom, ljepotom i onim što objedinjuje sve tri navedene vrijednosti, a to je sloboda. Sloboda života i sloboda stvaranja bila je njegov vrhovni ideal i za njega je bio spreman podnijeti i osobne žrtve, pa i one najveće. Bio je prvi književnik koji je digao glas protiv nametnute i dirigirane »partijnosti u umjetnosti«, što je u praksi značilo tendenciozne, promidžbeno korisne umjetnosti, a poglavito književnosti – kazao je akademik Jelčić.

U prvom dijelu kulturno-znanstvenog skupa Ermina Ramadanović govorila je o Šegedinu kao neustrašivom branitelju hrvatskog jezika, za koji se borio ulazeći pritom u sukobe s političkim neistomišljenicima. Hrabrost u strahu Petra Šegedina, bilo je predavanje Antuna Paveškovića, koji je napomenuo kako je Šegedinova književnost zabavljena sudbinskim pitanjima čovječnosti. – Samo najhrabriji uspijevaju u njegovim prozama dotaći svoj strah i  suočiti se s njima bez uzmaka. To je temeljni strah od postojanja – rekao je Pavešković. Motiv straha u „Frankfurtskom dnevniku“ Petra Šegedina bila je tema Marice Liović, koja je opsežno obradila strah koji je bio jedan od frekventnijih motiva u Šegedinovoj prozi, posebice onoj u kojoj je u većoj mjeri moguće detektirati autobiografske elemente, vidljive u Šegedinovim djelima „Djeca Božja“, “Frankfurtski dnevnik“, “Sveti vrag“ i dr.

Djelomično preuzeto iz teksta Nikole Perića.

Cijeli tekst možete vidjeti OVDJE.