Prof. Markovina započeo je svoje predavanje govoreći o počecima plovidbe na Jadranu, kao i nastanku korčulanske drvene brodogradnje u kojoj se gradila i čuvena mala barka gajeta.
– Svi mi koji danas živimo u ovom podneblju dužni smo je zaštiti i pokazati svijetu njenu vrijednost, kazao je uvodno Roko Markovina, rođen u Lumbardi na Korčuli, gdje se i danas čuva i koristi nekoliko legendarnih plovila ovog tipa. Po njegovim riječima Hrvatska je zemlja s najvećom flotom drvenih brodova u Europi, a većina tih brodova u službi je turizma. To bi trebao biti dodatni poticaj da se sačuva i zaštiti povijesna kulturna baština gradnje drvenih brodova.
Prof. Markovina je na pregledan i slikovit način, koristeći video projekciju, prikazao nastanak, razvitak i značaj brodograđevne djelatnosti u gradu Korčuli, počevši još od doba nastanka prvih grčkih naseobina na otoku, iz 6.stoljeća prije Krista. Korčula je više stoljeća držala vodeće mjesto u hrvatskoj brodogradnji.
Gajetu korčulanku je usporedio s damom koja ima lijepu liniju, prepoznatljiva po zaobljenom trupu uz šiljati pramac i krmu s jedrom. Obično je građena u dužini od 6 do 12 metara. Na sebi je imala i vesla s kojima se veslalo stojeći na nogama. Dokazao je i čuđenje kako je netko prije 10 tisuća godina na ovim prostorima bez ikakvog poznavanja navigacije znao graditi takve brodove. Po njegovim podacima korčulanski su graditelji sagradili i čuvenu komišku falkušu.
Za gajetu korčulanku je kazao da je ona tipičan model pravog univerzalnog broda koji je udovoljavao svim zahtjevima – od prijevoza robe i stoke do ribolova, i svrstana je u jedinstveni razred mnogih građenih brodova. Prezentiranjem rezultata svojih višegodišnjih istraživanja predavač je izazvao veliki interes posjetitelja za povijesni razvoj drvene brodogradnje u Korčuli, organizaciju rada, alate i uređaje koje su koristili korčulanski protomeštri koji su svojim radom proslavili korčulansku brodogradnju.
Pouzdana pisana svjedočanstva pojavljuju se tek u 13. stoljeću dok najbolji podatak datira iz 15. stoljeća gradnjom broda tipa karaka. 1420 g. Korčula potpada pod Mletačku republiki, a već tada ima 65 brodograditelja, koji su na otoku koji su imali dobru sirovinsku osnovu: bor, česvinu i murvu. Zahvaljujući svojim znanjima i umijećima bili su traženi po cijeloj Europi.  Najveći procvat  zabilježen je u 19. stoljeću kada je u korčulanskim brodogradilištima izgrađeno 9.752 brodova raznih veličina, i preko dvadesetak jedrenjaka od 30 do 550 tona nosivosti.
S posebnim zanimanjem Korčulani su primili podatak kako je u to vrijeme bio sagrađen najveći brod s 550 tona nosivosti.  Zvao se Fratteli Fabris,  i bio je u vlasništvu braće Fabris koji su živjeli na otočiću Vrniku. Brod je plovio punih 17 godina, sve do brodoloma u Nizozemskoj u kojem su stradali brod i posada, kao i vrijedan teret korčulanskog kamena.
S neskrivenom sjetom i osjećajem razočarenja, dr. Markovina se požalio kako se do sada dva puta obraćao Ministarstvu znanosti RH, tražeći financijsku potporu za svoj projekt valorizacije zaštite svih brodova koji su od presudne važnosti za našu kulturno povijesnu baštinu, u koju se ubrajaju pomorstvo i brodogradnja, kao jedan od stupova hrvatskog gospodarstva, i zaštitni znak povijesnog i suvremenog identiteta Hrvatske. Poseban segment u ovoj domeni predstavljaju drveni brodovi i drvena brodogradnja.
– Ovaj segment nacionalne baštine potpuno je prepušten propadanju, rekao je Roko Markovina. Kad ne može Hrvatska, pokušat ću sam, uz pomoć svojih prijatelja i studenata, upoznati  nadležne u iEuropskoj komisiji, i pod pokroviteljstvom UNESCO-a  zaštiti našu ostavštinu pomorske povijesti i tradicionalnih brodova.
Dr. Markovina zaključio je svoje predavanje s podatkom kako je dogovorena suradnja s općinom Lumbarda na rekonstrukciji jedne gajete. Uz to će se organizirati škola brodogradnje, ljetni kulturno-zabavni program kao Festival mora u kojemu bi bio i pomorski mimohod uz veslanje najstarijih gajeta s ovog područja, kao i izbor Miss Gajeta. dok bi se spomenuta, uređena gajeta, s natpisom Korčula –Lumbarda prijavila i na regate.
Dr. Markovina je iznio i veliki broj imena i prikupljenih fotografija svih zaslužnih Korčulana koji su dali svoj doprinos gradnji,izučavanju i čuvanju drvene brodogradnje. Tekst i snimak : Niko Perić