Sjednica je održana u dva dijela, prvi dio dana 23. svibnja (petak) 2008. godine, s početkom u 19.40 sati, a drugi dio, tj. nastavak dana 5. lipnja (četvrtak)  2008., s početkom u 11.30 sati, u Gradskoj vijećnici u Korčuli.

PRVI DIO

Sjednici predsjedava Frano Skokandić – predsjednik Vijeća, ista se tonski snima, a zapisnik vodi Srđan Mrše, tajnik Grada.

Utvrđen je (početni) kvorum od 12 vijećnika. Sjednici nisu (od početka) nazočni Ante Jurišić, Marinko Pažin i  Josip Podbevšek.

Ostali nazočni: Mirko Duhović – gradonačelnik, Marko Skokandić – zamjenik gradonačelnika, Darko  Bakarić  – član GP, Srđan Mrše – tajnik Grada.

Sjednica se prenosi putem Radio Korčule.

AKTUALNI SAT

Gradonačelnik se, kao svoju preuzetu obvezu, ispričava gdinu Jakovu Beliću vezano za krivu informaciju koju je prezentirao na prethodnoj sjednici Gradskog vijeća vezano za „navodnu“ informaciju da je gdin J. Belić prijavio građevinskoj inspekciji radove na križanju kod bivše vojarne u Korčuli, a temeljem njegove provjere kod građevinske inspekcije da takve prijave kod njih od strane gdina J. Belića nije bilo, a druga obveza je vezana za odgovor glede pitanja postavljenih u svezi Liburne.

U svom daljnjem izlaganju, gradonačelnik navodi da je Liburna, tj. dio koji je bio u zakupu tvrtke Enjoy a Dream Korčula d.o.o., vraćen u vlasnost (posjed) Grada Korčule, nakon čega su počele pripreme i rasprave što s objektom dalje napraviti. Gradsko poglavarstvo je formiralo povjerenstvo, u koje je uključen predstavnik udruga iz kulture i jednog predstavnika Gradskih kotara koja ima zadaću da Gradskom poglavarstvu predloži tekst (uvjete) natječaja za zakup. Tekst (nacrt) javnog natječaja, odnosno u 95% tog teksta je usuglašen, i očekuje se kroz idući tjedan raspisivanje natječaja.

U nastavku izlaganja, gradonačelnik iznosi bitne odrednice uvjeta zakupa koji su za sada definirane u nacrtu radnog prijedloga natječaja.

Lovre Botica smatra da je davanje u zakup Liburne u ingerenciji Gradskog poglavarstva, ali drži da je nužno da ovo Gradsko vijeće raspravi o pitanju Liburne.

Franica Matić Šain postavlja pitanje da li se, kada su se postavljali kriteriji za natječaj, utvrdila minimalna potrebna ulaganja putem određenih stručnih institucija ili stručnih osoba, kad je u pitanju objekat od interesa za Grad. Misli da ovaj objekat iziskuje značajna sredstva te pita da li je predviđeno da tako utvrđena sredstva budu uvjet za koje će onaj koji bude zajmoprimac dati čvrste garancije.

Gradonačelnik čita nacrt prijedloga natječaja za zakup ex. restorana Liburna (bez gornje etaže, samo prizemlje).

Davor Penić pita da li se razmišljalo da se u ugovor o zakupu odredi da nema podnajma, ali svoje pitanje usmjerava na upit u kojoj je fazi projektna dokumentacija za uređenja Doma kulture u Čari i za restoran i dućan u Čari.

Gradonačelnik odgovara da je i jedan i drugi pasao u tijeku, ali da sada ne može s točnošću odgovoriti u kojim fazama su navedeni projekti.

Davor Penić iskazuje svoje nezadovoljstvo odgovorom, te predlaže da se ako treba i raskine ugovor s izrađivačem dokumentacije (snimak postojećeg stanja) i da se raspiše natječaj za uređenje prostora i onaj  arhitekt koji će urediti prostor, snimi sam geodetsku situaciju, što će ubrzati proceduru.

Gradonačelnik odgovara da procedura koju predlaže gdin Penić nemoguća. Na natječaju smo dobili izrađivača geodetskog snimka postojećeg stanja, nakon toga će se raditi projekt uređenja, a nakon toga ide ishođenje građevinske dozvole, ali preuzima obvezu da provjeri poštivanje ugovorenih rokova.

Jakov Belić iskazuje svoju dragost zbog isprike gradonačelnika te se nada da ubuduće, kako od gradonačelnika tako i od njih samih, za ovom govornicom neće biti izgovarano ono što nije prethodno provjereno. Nadalje kazuje da podržava sve ono što je do sada rečeno vezano za Liburnu, a da u ugovoru o zakupu svakako treba biti naglašeno da podzakupa nema. Također pita kada će radovi kod bivše vojarne u Korčuli biti gotovi s obzirom da je turistička sezona na početku.

Gradonačelnik informira Vijeće da radovi ispred bivše vojarne kasne zbog rješavanje određenih imovinskih poslova s gdinom Milinom, a došla je primjedba od Općine Lumbarda u svezi sužavanja ceste, o čemu se razgovaralo s investitorom, i nakon svih razgovora zaključeno je da je ponuđeno tehničko rješenje jedino moguće, i da se ostaje pri već izdanom tehničkom rješenju,  i nada se, prema danim obećanjima, da će asfaltiranje započeti u roku od 10-tak dana, tj. radovi bi mogli do 10-tog ili 12-tog lipnja mogli biti gotovi.

Franica Matić Šain smatra da uvjeti u natječaju za zakup Liburne nisu sasvim jasni. Kao prvo, natječaj treba napraviti tako da zakup ne može dobiti neko tko nema novaca, kao drugo, bankovne garancije se ne mogu dobiti unaprijed nego samo pismo namjere a bankovna garancija se dobiva nakon stupanja na snagu ugovora.

Ivan Farac izražava nezadovoljstvo s radom i načinom rada s KTD-om „Hober“, a iz razloga što u ime Pupnata već nekoliko godina traži da se u Pupnatu organizira čišćenje ispred autobusne stanice i trgovine, da se isprazne dvije-tri kamenice smeća, i da im je odgovoreno iz „Hobera“ da oni to ne mogu organizirati bez naloga iz Grada Korčule. Gradonačelnik je obećao da će to riješiti, a prošle su dvije godine i to nije riješeno. Drugo, što želi naglasiti jest činjenica da malo po malo iz Sv. Nikole nestaju klupe, 4-5 komada ih nedostaje, a ispred Liburne odnosno restorana Planjaka poredano je nekih 15-tak klupa. Osobno je zvao direktora Hobera i pitao zašto su klupe premještene iz Sv. Nikole na drugu lokaciju, a odgovor je bio „to su tvoji Nikolaši i taksisti prebacili“, pa pita tko gospodari s tim klupama, i drugo, ako se te klupe bacaju u more, zašto se ne učvrste. Kad se pogleda po gradu, nestaju mnoge prepreke, kamene, betonske, nitko to ne mijenja…U Sv. Nikoli ima šest praznih arula za palme, palme su uvenule a nitko ih ne mijenja. Smatra da nešto ne štima u odnosu između „Hobera“ i Grada, pa želi odgovor.

Gradonačelnik odgovara da on ne misli da „Hober“ ne funkcionira a da problema u radu ima, i to stoji, i to je neminovno. Oni će pripremit o „Hoberu“ jednu širu raspravu, a smatra da su uvjeti u kojima radi „Hober“ izuzetno složeni, a da će Gradsko vijeće i Gradsko poglavarstvo morati donositi određene mjere.

„Hober“ radi i kreće se u okviru zadanih sredstava, i slaže se da zadana sredstva treba povećati kako bi povećali nivo usluge, što podrazumijeva na proširenje usluga i na ostala mjesta, a to ima svoju financijsku težinu, o čemu će se raspravljati, ali se slaže da u nekim detaljima može biti bolje. To što klupe završavaju u more ne može se za to kriviti djelatnike „Hobera“, i sada je jedan dio klupa pričvršćen za podlogu, ali nažalost i to nije garancija da te klupe neće završiti u more. Neke prepreke su namjerno skinute, odlukom Grada, na pritisak i peticije građana, navodeći primjer za kamene stupiće ispred Kapetanije i restorana Planjak.

Marko Skokandić, zamjenik gradonačelnika, nadopunjuje odgovor gradonačelnika, vezano za parking, te navodi da istočna i zapadna riva nisu Grada Korčule već je to područje Županijske lučke uprave, gdje je „Hober“ koncesionar s četiri-pet ugovora. Među ostalim tu je upravljanje redom u luci i parkingom, i prihod koji „Hober“ ima od parkinga je veliki i bez kojeg sada „Hober“ ne bi mogao funkcionirati. Što se tiče rampi na istočnoj obali su privatne rampe koje su postavili osobe koje imaju zakupljena parkirna mjesta, a to što su isčupana nije problem Grada već vlasnika parkirnog mjesta.

Ivan Farac zahvaljuje gradonačelniku na odgovoru ali smatra da nije dobio odgovor na pitanje hoće li „Hober“ početi prazniti kamenice smeća u Pupnatu, hoće li jednom tjedno netko od djelatnika „Hobera“ pomesti ispred autobusne stanice i sami centar mjesta, hoće li se vratiti klupe u Sv. Nikola i tko je postavio klupe ispred Planjaka.

Gradonačelnik iznosi da će na nekom Gradskom vijeću do jeseni raspravljati o „Hoberu“, kao cjelini. Što se tiče klupa ispred Planjaka, skinuti su čunjevi i od auta se više nije moglo prolaziti a tu je i stajalište za brodski taksi čije koncesije izdaje Grad Korčula, te su auti ometali ukrcavanje i iskrcavanje putnika, pa su klupe tu namjerno postavljene i njih nitko nije donio po samovolji.

Sretan Tvrdeić pita gradonačelnika u svezi lukobrana u Zavalatici kao i o situaciji glede uređenja Doma kulture u Čari i restorana s trgovinom, a drži da je tužno i žalosno da nakon godinu i pol dana nema projektne dokumentacije za Dom.

Gradonačelnik odgovara da je za lukobran građevinska dozvola ishodovana, i da je Ministarstvo odobrilo 2,5 milijuna. Očekuje se da će ŽLU raspisati natječaj ali se nada da će se na kraj ove sezone pristupiti rekonstrukciji. Što se tiče objekta u Čari, sve što je vijećnik Tvrdeić rekao je fino rečeno, ali napominje da je objekat (restoran) u Čari je bespravan objekat i taj je objekat zatvoren od strane inspekcije zato što je bespravan objekat, i ne smatra se odgovornim za to stanje, i jedina moguća odluka je bila da se pristupi legalizaciji objekta, i to je napravljeno. Ujedno naglašava da je osobno nezadovoljan brzinom postupaka ali će poduzeti korake, što je obećao vijećniku Peniću, da se taj postupak ubrza.

Sretan Tvrdeić se zahvaljuje na odgovoru gradonačelniku, te kazuje da je on morao ovo pitati kao vijećnik i vijećnik mjesnog odbora, jer nažalost vijeće MO od 1. siječnja nema ni jedan sastanak.

Vicko Ivančević ukazuje na separator kanalizacije na području sadašnjeg brodogradilišta, prostoru Grada Korčule, koja se takvom brzinom izlijeva da će se sve zatrovati i već se sa otvorenog izlijeva u more. Svi su više-manje upoznati s tim problemom ali još uvijek nema rješenja. Njegovo pitanje nije vezano za prije navedeno već za katamaran i vezano za gužve koje se stvaraju od auta koji dolaze na katamaran, i ozbiljan problem na koji je ukazivao je rampa na katamaranu koja služi za ukrcaj i iskrcaj putnika je toliko strma, da je pitanje dana kad će se netko pasti, pa smatra da bi se trebalo napraviti, kako je to napravljeno u Prigradici, nekakva prilazna rampa, radi blažeg kuta pada i da se obavezno otvori i krmena rampa, kao i da treba omogućiti pristup auta katamaranu tih 10-tak minuta da se ne napravi blokada grada kad sam katamaran pristaje.

Gradonačelnik odgovara da se raspravljalo o gužvi koja se stvara u gradu kod pristajanja katamrana, i postoje nekakvi prijedlozi vezano za parkiranje vozila koji dolaze na katamaran. Definitivno to ne može biti na rivi i neće se dogoditi  da se vozila puštaju na (zapadnu) rivu, ali je možda moguće da u onom dijelu ispred Lučke kapetanije osigura se 10-tak parkirnih mjesta na kojem bi se bilo moguće parkirati samo 15 minuta prije dolaska katamarana, ili pola sata. Što se tiče katamarana i njegove rampe to je u nadležnost lučkih vlasti, i nije na nama da o tome odlučujemo.

Vicko Ivančević iznosi samo da kod nas iskrcaj tijekom ljeta traje 45 minuta, zato što je samo jedna rampa i to strma rampa, i Grad bi bez obzira ako to i nije u nadležnosti Grada, sugerirati ŽLU ili koncesionaru da se napravi jedna takva rampa.

Gordana Curać Depolo kazuje, da kako sada stvari stoje, možda će u rujnu u Glazbenu školu, Područni odjel u Korčuli, upisati samo jedan učenik iz puhačkog instrumenta i četiri za klavijature. To je zato, navodno, što ne postoji jaki interes Grada za što većim upisom djece u Glazbenom odjeljenje, onda Glazbena škola ne podržava zapošljavanje novih profesora u Glazbenom odjeljenju, dok u primjeru Općine Blato, ista nudi posebne uvjete i motivaciju tako da svi profesori odlaze u Blato i uče djecu svirati instrumente. Pita na koji način bi Grad mogao pomoći, kako pokazati Glazbenoj školi u Dubrovniku da je Grada Korčula zainteresiran da se što više djece upiše u Glazbenu školu.

Gradonačelnik kazuje da Grad Korčula sufinancira dio Glazbenu školu prema njihovim zahtjevima, i nikad se nisu oglušili ni na jedan njihov zahtjev, i nije mu poznato o čemu se ovdje radi. Prvi put čuje ovu informaciju koja do njega nije došla niti mu ju je netko do sada rekao. Ako se to i događa, onda mora kazati da su djelatnici u toj školi apsolutno neodgovorni, i ako je vijećnica Gordana Curać Depolo ima takvu informaciju onda ju je trebao imati i on, kao gradonačelnik i Gradsko poglavarstvo. Netko je neodgovoran, a tko je neodgovoran to će se utvrditi.

Predsjednik Vijeća pita gradonačelnika kada će se završiti asfaltiranje puta kroz Pupnatsku luku.

Gradonačelnik odgovara, koliko je njemu poznato, ostala je još dvije dionice od ukupne dužine cca od 400 m, za koju misli da je u programu ŽUC-a za ovu godinu, a veći je problem neriješeni imovinski odnosi za dionicu na ulasku u Čarsko polje.

UTVRĐIVANJE DNEVNOG REDA

Tonči Anzulović, kao predsjednik Odbora za statut i poslovnik, prije iznošenja stava Odbora, smatra da se učestalo krši Poslovnik kroz Aktualni sat i traži da se poštuje Poslovnik u sadašnjem Aktualnom satu i budućem. Iznosi da je Odbor zaključio da je predloženi dnevni red, u skladu sa Statutom i Poslovnikom i da se o njemu može raspravljat, međutim od članova HDZ-a dana je primjedba da na ovo Vijeće nije stavljen njihov zahtjev za provođenje referenduma na području Pupnata za izdvajanje Kneža iz naselja Pupnata, o čemu Odbor nije zauzeo stav, dva člana su bila „za“ a dva „protiv“.

Predsjednik Vijeća pojašnjava da prijedlog odluke, tj. samog akta o izdvajanju Kneža u posebno naselje Kneže još ne postoji, pa se prema tome ne može po tom pitanju zahtijevati organizacija referenduma.

Na traženje predsjednika Vijeća, tajnik Grada iznosi da je predsjednik Vijeća dao jedan siže odgovora na traženje grupe vijećnika opozicije, gdje su tražili da se na Gradskom vijeću donese odluka o raspisivanju referenduma o odluci, kao općem aktu, o izdvajanju Kneža iz  naselja Pupnat u samostalno naselje. U odgovoru predsjednika Vijeća je bilo ukazano da je taj zahtjev u osnovi preuranjen zato što prijedloga općeg akta nema, pa se ne može govoriti o raspisivanju referenduma o prijedlogu općeg akta kad on ne postoji. Postoji samo u proceduri utvrđeni nacrt od strane Gradskog poglavarstva, koji će biti, što se pretpostavlja, predlagač, i sada je to u fazi prikupljanja mišljenja građana MO Pupnat i MO Kneže, gdje je MO Kneže održao zbor građana i zauzeli su svoj stav po tom pitanju, a zbor građana MO Pupnat nije održan, iako je bio sazvan, a u materijalima ove sjednice je prijedlog o ponovnom sazivanju zbora građana MO Pupnat.

Predsjednik Vijeća otvara raspravu o predloženom dnevnom redu.

Lovre Botica navodi da je 7 vijećnika, čija imena poimenično navodi, uputili Gradskom vijeću, odnosno predsjedniku Gradskog vijeća zahtjev za raspisivanje referenduma. U nekom vremenu nakon toga, predsjednik Vijeća je dostavio njima dopis, kojim nije njihov zahtjev izrekom prihvatio niti odbio niti ga poslao u nadopunu dnevnog reda. Smatra da se ovdje radi o kršenju ZUP, članka 68., te u daljnjem izlaganju poziva se na članak 71. Statuta Grada Korčule, kojeg čita, kao i članak 72. Statuta, te smatra da je navedena točka trebala biti danas na dnevnom redu ove sjednice.

Predlaže i apelira da se ne žuri u svemu ovom pa shodno tome predlaže skidanje točke 5. s dnevnog reda, i naglašava da je definitivno Pupnat protiv toga da se Kneže izdvoji u samostalno naselje, te naglašava da po njemu svaki normalan čovjek mora prihvatiti argumente da jedan zaselak koji nema ni školu, ni poštu, ni dućan, ni kiosk, gdje se ne može kupiti, ni kruh, ni mlijeko, niti cigarete, niti novine, a da ne spominje da djeca idu u školu u Korčuli ili Račišće, da se u poštu ide u Korčulu ili Račišće a da pop dolazi jedan put godišnje, na Sv. Terezu, i eventualno, kada nekoga treba sprovoditi, bude zasebno naselje. Traži da ne budu neozbiljni i da se od najmanjeg sela na otoku na Korčuli ne radi dva sela, jer oni to nisu niti će to ikada biti.

Predsjednik Vijeća se osvrće na održani zajednički sastanak tijekom jutra s vijećnicima (oporbe) koji su tražili sastanak s predsjednikom Vijeća i mora naglasiti da je na tom sastanku bio decidiran da je zahtjev za referendum usmjeren po pitanju općeg akta, a taj opći akta ne postoji, što je on u odgovoru vijećnicima napisao, te je predložio kompromisno rješenje kojeg oni nisu prihvatili i kojeg je on kasnije iznio gradonačelniku koji nije protiv tog rješenja, a to je da se ipak ova točka (točka 5.) apsolvira a da se prije donošenja općeg akta koje mora doći na ovo Gradsko vijeće, da će on prihvatiti njihov prijedlog za raspisivanje referenduma koja će biti točka dnevnog reda.

U nastavku svog izlaganja, predsjednik Vijeća pita da mu bilo ko od vijećnika iz opozicije navedu jednu stvar koju Pupnat gubi izdvajanjem Kneža u samostalno naselje, ali da to budu argumentirano.

Lovre Botica prigovara da je došlo do povrede Poslovnika a ogleda se u činjenici da je predsjednik, kad je napustio mjesto predsjedavajućeg ovog Vijeća (izašao za govornicom), trebao pozvati potpredsjednika, gdina Ivana Farca, da zauzme njegovo mjesto, kao i da ima ispravak krivog navoda, a odnosi se da ne postoje Pupnaćani i Knežani, postoje samo Pupnaćani koji žive ili u Pupnatu ili Knežama, te navodi da ne stvaraju srpske krajine u Pupnatu.

Tonči Anzulović se u replici zahvaljuje, u svoje ime i većine svojim sumještana gdinu Lovru na ovako lijepim riječima koje je za ovu govornicu iskazao u svojoj diskusiji kada je govorio o nama ljudima koji žive u Knežama.

Gradonačelnik u uvodu skreće pažnju na to da kad se netko poziva na povredu Poslovnika, treba navesti koji je to član Poslovnika povrijeđen i što je to povrijeđeno, i smatra da se ovdje često zlorabi taj dio, tj. povreda Poslovnika a da nije bilo povrede Poslovnika. Osim toga, koliko je njemu poznato, u našim aktima nigdje ne piše da predsjednik Vijeće ne govori sa svog mjesta, predsjednik predsjeda sjednici, vodi sjednicu i može sa svog mjesta participirati u diskusiji. Nadalje, moli predsjednika Vijeća i vijećnike da Gradsko poglavarstvo upućuju na provođenje zakona i propisa, a ne da sa ove govornice pozivaju na neprovođenje propisa, pri čemu misli na vijećnika Lovru Boticu i na ono što su predložili ovdje, jer ne mogu reći da je neozbiljno da Gradsko poglavarstvo realizira zakon. Oni realiziraju i točno odrađuju ono što je po zakonu. Netko je postavio zahtjev, oni taj zahtjev obrađuje onako kako je zakonski propisano i kada sve bude pripremljeno, doći će na Gradsko vijeće, i tada oni mogu podnijeti zahtjev onako kako stoji u skladu s zakonom, i ne vjeruje da će ga itko osporiti.

Također smatra da moraju isto tako dopustiti da ni mjesni odbor ne može, niti smije opstruirati rad Gradskog vijeća niti Gradskog poglavarstva jer je to jednostavno nedopustivo, a oni (vijećnici) svojim ponašanjem to potiču, i ne želi da ga netko od Gradskih vijećnika ovdje proziva zato što nešto želimo učiniti po zakonu, pa moli predsjednika Vijeća da ga od toga ubuduće zaštiti.

Lovre Botica u replici gradonačelniku iznosi stav da kad je gradonačelniku toliko važna provedba zakona i pozitivnih propisa RH onda bi prije četiri godine, kad se na ovu temu (izdvajanje Kneža u samostalno naselje) razgovaralo poslušao njega, kada je za ovom govornicom molio da ne prave pogrešku, nego da se provjeri jer da krivo rade, a tada mu je odgovorio da ima osam ruku i da će donijeti odluku, a ja sam rekao da će ih dati u ruke Ustavnom sudu, i dao sam ih u ruke Ustavnog suda koji je tu odluku poništio. Traži od gradonačelnika da mu se ne obraća na ovakav način jer je on osoba zaista odgovorna za zakon a on neće nikog poticati na nepoštivanje zakona, već naprotiv, i da će se za to uvijek zalagati, te poziva sve skupa da se na tom radi.

Gradonačelnik osporava vijećnika Lovra Botice u smislu da on nikad nije rekao, pogotovo ne za ovom govornicom, da oni imaju osam ruku i da će tako učiniti, pa moli da se provjere stvari prije nego se iznesu za ovom govornicom.

Ivan Farac predlaže da se točka 5. skine s dnevnog reda, iz dva razloga. Kao prvo, prvu odluku o izdvajanju Kneža iz naselja Pupnat u samostalno naselje je Ustavni sud odbio jer se nije tražilo očitovanje mještana Pupnata. Sada se je pokušao održati zbor građana jer se računalo da je to jedan način, a znalo se da nitko od Pupnaćana nije za ovakav prijedlog, i kao što se znalo da to očitovanje na zboru nije obvezujuće, i računali su  da će se na taj način riješiti problem zbog kojeg je Ustavni sud odbio tu odluku. Opet se napravila pogreška zbog toga što u Statutu piše da se zbor građana ne može održati ako predsjednik ili netko od članova Vijeća kojeg oni imenuju ne bude prisutan. Nitko iz MO nema tu hrabrost niti žele preuzeti na sebe teret jer znaju mišljenje i znaju što se priča u selu. Znači da se ova vlast po treći put pokušava da se večeras opet odredi datum održavanja zbora građana u Pupnatu, i pokušati održati taj zbor građana. Taj zbor građana se opet neće održati, jer nitko od članova Vijeća neće biti prisutan. Ako se pročita Statut, isto tako u Statutu piše, da ako tom zboru građana nije prisutno više od 5% birača, ni taj zbor nije važeći. Ovo znači da mi ovdje gubimo vrijeme, oko nečega što je po njegovim mišljenju neriješivo, ova odluka se neće dovesti do kraja, a samo se ovdje gubi vrijeme. Stoga moli da budu ozbiljnu i da se ima previše drugih ozbiljnijih stvari, npr. usklađenje Prostornog plana, kojima se trebamo baviti, a mi se iscrpljujemo oko nečega, za što on ne zna zbog čega Kneže ovo gura…Kao drugo, predsjednik Vijeća je rekao da postoji ugovor o prodaji nekretnina između Pupnata i Kneža, taj ugovor postoji, a koji važi za MO Pupnat i MO Kneže, ali taj ugovor ne važi za samostalno naselje Kneže, znači mi taj ugovorom nemamo. A ono drugo što je traženo da se reče što Pupnat time gubi, poziva se na dopis MO Pupnat kojim je traženo da se organizira zbor građana ne zbog očitovanja, već da se na tom zboru objasni ljudima što znači formiranje samostalnog naselja, oduzimanje teritorija od jednog postojećeg naselja, što time Kneže dobiva a što s time Pupnat gubi, što nije napravljeno, nego sada se želi ispoštovati zakonska procedura da bi se ta odluka donijela.

Predsjednik Vijeća kazuje da bi odgovorno optužio vijećnika Ivana Farca da je on organizator toga da neće nikog biti na zboru građana, a to temelji na njegovu izlaganju gdje je vijećnik iznio decidirano da neće biti nijednog člana vijeća ni da neće biti kvoruma, te kazuje da to što je vijećnik ustvrdio upravo je ono, ono što je prije iznio gradonačelnik, a to je da je to nepoštivanje odluka i Poglavarstva i Gradskog vijeća. Ovo se drugi put događa, da je u ingerenciji Gradskog vijeća, da ako zbog građana ne sazove Vijeće MO, da ga može sazvati svojom odlukom Gradsko vijeće, i tu prvu odluku Vijeće MO nije poštivalo, neće ni poštivati ni ovu, a to je nepoštivanje zakonitosti. Nadalje osvrće se na iskaz vijećnika da ne postoji odluka, jer nema veze što se Kneže odvaja u posebno naselje jer će i dalje ostati MO Kneže, i ono što su dva mjesna odbora prije potpisali ostat će i dalje, naime odluka koja govori o raspodjeli sredstava odnosi se na mjesne odbore.

Ivan Farac kazuje da je on rekao da nitko od vijećnika MO neće biti prisutan na tom zboru zbog toga što je bio na sastanku MO prije četiri-pet dana, i tu su odluku oni donijeli, i on samo prenosi njihovo mišljenje, a zašto je mišljenja da se neće imati 5% jer do dan danas se nijedan Pupnaćanin očitovao da je za samostalno naselje Kneže.

Predsjednik Vijeća odgovara vijećniku I. Farcu da je kvoruma bilo što se tiče biračkog tijela, ali se zbor nije održao zbog toga što nije bilo onog koji bi vodio zbor, tako da se zna. Sučelili su se oba Vijeća MO (o čemu postoji zapisnik), gdje su članovi Vijeća MO Kneže decidirano iznijeli svoje razloge zašto se žele izdvojiti u samostalno naselje, dok članovi Vijeća MO Pupnat nisu s nijednim argumentom rekli što to oni gube.

Ivan Farac replicira predsjedniku Vijeća vezano za sastanak koji je održan između članova Vijeća MO Pupnat i MO Kneže, gdje vođen je zapisnik na traženje predstavnika MO Pupnat, i na zapisnik koji je poslan Pupnatu bilo je toliko primjedbi na zapisnik da je MO Pupnat tražio od predsjednika Vijeća da se taj zapisnik ispravi, a do danas to nije učinjeno.

Predsjednik Vijeća odgovara da se je od njega tražilo da organizira sastanak MO Kneže i MO Pupnat, i on ga je organizirao, ali do njega nije došao dopis o traženju ispravljanja zapisnika.

Gradonačelnik ponovno naglašava da se danas radi o proceduralnom pitanju. Ima se zahtjev koji je upućen u službenu proceduru za izdvajanje Kneža u posebno naselje, a tu proceduru provodi Gradsko poglavarstvo koje predlaže kasnije Gradskom vijeću na odlučivanje. Ovdje što se danas čini i što se čini, de facto se Gradsko vijeće onemogućava da donese odluku, bilo pozitivnu bilo negativnu. Danas se govori o proceduri, danas se ne govori o izdvajanju Kneža u posebno naselje, već se govori o proceduralnoj radnji koju Gradsko vijeće mora odraditi jer mu je to zakonska obveza, a kakva će biti odluka Gradskog vijeća, o tom potom, te moli da se proceduralno ne sprječava Gradsko poglavarstvo da izvršava svoje zakonske obveze.

Jakov Belić citira iz Statuta Grada Korčule odredbe vezano za raspisivanje referenduma te iznosi stav da oni žele da ovo Gradsko vijeće pitanje naselja Kneža riješi putem referenduma u skladu s člankom 71. i 72. Statuta Grada Korčule vezano za odredbu da referendum može raspisati Gradsko vijeće na prijedlog jedne trećine vijećnika, i zbog čega smatraju da su kao opozicija neravnopravni u ovoj situaciji jer pozicija potencira onaj drugi primjer koji im ide u prilog, jer imaju 8 ruka a zbog građana Pupnata treba biti samo održan a rezultat zbora nije bitan, u u tom je cijeli „štos“. Zbog toga traže da se točka 5. skine ili da se ravnopravno raspiše referendum, kako u Statutu piše, dakle na prijedlog jedne trećine vijećnika.

Predsjednik Vijeća daje stanku, koja traje od 21.34 do 21.40 sati.

Lovre Botica, ispred kluba vijećnika HDZ, HSLS i HSP, traži da se točka 5. skine s dnevnog reda ove sjednice a da se na idućoj sjednici uvrsti točka-prijedlog raspisivanja referenduma o ovoj problematici, i ukoliko se ne prihvati ovaj prijedlog oporbeni vijećnici će ovog trenutka napustiti sjednicu.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog oporbenih vijećnika, vezano za skidanje točke 5. s dnevnog reda na glasovanje.

Prijedlog da se točka 5. (Prijedlog Zaključka o sazivanju zbora građana za područje MO Pupnat) skine s dnevnog reda nije prihvaćen (nije dobio potrebnu većinu, 5 „za“, 7 „protiv“).

Nakon napuštanja sjednice od strane vijećnika Lovre Botice, Jakova Belića, Ivana Farca, Vicka Ivančevića i Sretana Tvrdeića, ponovno se utvrđuje kvorum, nakon čega se utvrđuje da kvoruma nema (nazočno je samo 7 vijećnika), pa predsjednik Vijeća prekida sjednicu u 21.45 sati, a o nastavku sjednice  vijećnici  će se posebno obavijestiti.

DRUGI DIO¸

Sjednici predsjedava Frano Skokandić – predsjednik Vijeća, ista se tonski snima, a zapisnik vodi Srđan Mrše, tajnik Grada.

Utvrđen je (početni) kvorum od 13 vijećnika. Sjednici nisu (od početka) nazočni vijećnici Marinko Pažin i  Sretan Tvrdeić.

Ostali nazočni: Mirko Duhović – gradonačelnik, Dušan Kalogjera – zamjenik gradonačelnika, Darko  Bakarić i Tajana Grbin – članovi GP, Srđan Mrše – tajnik Grada.

Sjednica se prenosi putem Radio Korčule.

Gradonačelnik ispred Gradskog poglavarstva, a u skladu s već ranije donesenom odlukom o zaduženju Grada Korčule, predlaže uvrštenje u dnevni red prijedlog Zaključka o zaduženju Grada Korčule (pisani materijal podijeljen vijećnicima), čime se ispunjavaju zahtjevi Ministarstva financija u postupku odobrenja za kreditno zaduženje Grada, i to kao točka 6. dnevnog reda.

Lovre Botica predlaže da se dnevni red dopuni s točkom: „Informacija o Liburni“, a u okviru te točke svakako bi trebalo dati jedan posebna osvrt na vraćanje ključeva od prijašnjeg zakupnika, i da ih gradonačelnik informira pod kojim uvjetima je sve to napravljeno, koliko je Grad izgubio u cijeloj toj priči i koje su daljnje obveze, i to kao 2. točka dnevnog reda te podržava prijedlog gradonačelnika da se dnevni red dopuni s predloženom točkom dnevnog reda.

Na traženje gradonačelnika radi konzultacija vezanih za dnevni red, predsjednik Vijeća određuje stanku, koja traje od 11.55 do 12.00 sati.

Tonči Anzulović, kao predsjednik Odbora za statut i poslovnik, ispred Odbora iznosi stav Odbora da se o predloženim dopunama dnevnog reda može raspravljati i odlučivati, a da o redoslijedu koje će to biti točke dnevnog reda treba Odlučiti Gradsko vijeće.

Od 12.05 sati sjednici je nazočan vijećnik Sretan Tvrdeić, pa se utvrđuje kvorum od 14 vijećnika.

Predsjednik Vijeća stavlja na glasovanje prijedlog gradonačelnika da se kao točka 6. uvrsti točka: „Prijedlog Zaključka o zaduživanju Grada Korčule“, koji je usvojen jednoglasno.

Lovre Botice traži da se Gradsko vijeće očituje o njegovom prijedlogu vezano za informaciju o Liburni, kao 2. točka dnevnog reda, a ukoliko to ne bude prihvaćeno, oni će zahtijevati posebnu sjednicu Vijeća sa jedinom točkom dnevnog reda.

Na traženje predsjednika Vijeća, gradonačelnik prihvaća prijedlog vezan za informaciju o Liburni ali drži da ona treba biti zadnja točka dnevnog reda.

Franica Matić Šain predlaže da je njen osobni stav, a time i prijedlog da se navedena točka dnevnog reda (Informacija o Liburni) ne stavlja na dnevni red već da se ista dobro pripremi pa da se stavi na iduću sjednicu  Vijeća.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog vijećnika Lovra Botice da se kao točka 2. dnevnog reda uvrsti točka: „Liburna-natječaj za davanje u zakup-informacija“, koji nije prihvaćen (prijedlog nije dobio potrebnu većinu, 6 „za“), nakon čega stavlja drugi prijedlog Gradskog poglavarstva o istoj točki dnevnog reda, ali kao točka 7. dnevnog reda, koji je prihvaćen većinom glasova (8 „za“).

Na traženje kluba vijećnika HDZ, HSLS i HSP predsjednik Vijeća daje stanku od 12.12 do 12.20 sati.

Lovre Botica, ispred kluba vijećnika HDZ, HSLS i HSP, iznosi stav Kluba da se može preći na dnevni red u cjelini.

Nakon rasprave i očitovanja o prijedlozima na predloženi dnevni red, stavlja se predloženi dnevni red na glasovanje, a koji glasi:

1. Prijedlog Odluke o usklađenju Prostornog plana uređenja Grada Korčule sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (odredbama o ZOP-u)
2. Prijedlog Plana operativnih mjera i zadaća na zaštiti šuma od požara na području Grada Korčule za 2008. godinu
3. Prijedlog Zaključka o prihvaćanju istupanja TZ Grada Korčule iz Ugovora o osnivanju Centra za kulturu „Festival Korčula“
4. Prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju člana Povjerenstva za davanje koncesijskog odobrenja
5. Prijedlog Zaključka o sazivanju zbora građana za područje MO Pupnat

6.    Prijedlog Zaključka o zaduživanju Grada Korčule

7.    Liburna-natječaj za davanje u zakup – informacija.

Dnevni red je usvojen većinom glasova (13 „za“, 1 „protiv“).

1. 1. TOČKA – Prijedlog Odluke o usklađenju Prostornog plana uređenja Grada Korčule

sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (odredbama o ZOP-u)

Ovoj točci nazočan je prof., dr.sc. Oleg Grgurević, ispred stručnog izrađivača Arhitektonski fakultet-Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu.

Uvodnu riječ daje stručni izrađivač.

Ivan Farac iznosi nekoliko stvari, za koje govori da ih se neće moći sada ugraditi kroz usklađenje Prostornog plana (PP) ali se nada da će se kroz izmjene i dopune Prostornog plana moći riješiti a odnosi se na tzv. sada novu tampon zonu između stambene i turističke zone u Knežama (područje Piske), za što smatra da ona nije potrebna i pita se zbog čega ona uopće postoji, te na zgradu u Sv. Nikoli, kraj mandrača, koju treba ucrtati u građevinskom području jer se nalazi izvan građevinskog područja iako je izgrađena prije više stotina godina. Također apelira da kad se budu radile izmjene i dopune PP da se vodi računa o svim onim objektima koji će se naći izvan granica građevinskog područja. Ujedno postavlja pitanje vezano za spominjanje građevinskog područja naselja Pupnat, pod gospodarsku namjenu, poslovno i proizvodna, da li je „proizvodna“ greška pa  traži objašnjenje.

Predsjednik Vijeća moli vijećnike da se kroz ovu točku na bave s izmjenama i dopunama PP.

Olege Grgurević iznosi glede tzv. tampon zone u Knežama, da Kneže je jedino područje uz Zavalaticu gdje je građevinsko područje reducirano, a ono je reducirano na tom mjestu u razgovoru s ljudima iz Kneža. Takav je bio prijedlog koji nije na vrijeme dobio svoju kritiku u onom postupku u kojem je trebao dobiti svoju kritiku, i on  je ostao takav kakav jest. Problem je sasvim jasan, i to će se pokušati riješiti na neki način kada se budu radile izmjene i dopune PP. Što se tiče zgrada izvan građevinskog područja, PP se ne može legalizirati nelegalne zgrade.

Sada kakav je stav, je sljedeći, da se legalne građevine izvan građevinskog područja mogu uređivati ali isključivo njihova unutrašnjost, dakle isključivo u okviru njihovih gabarita, i to je za sada tako jer je tako propisano Zakonom. Što se tiče zgrade u Sv. Nikoli, smatra da se radi o legalnoj građevini izvan građevinskog područja, a da li ona ucrtana ili nije to je svejedno jer je ona pod zaštitom, i ne može se širiti, tu se ništa ne dešava, i pristupni put može biti izvan građevinskog područja. Primjedba je bila da se ta zgrada ucrta, ali se ovim usklađenjem nije htjelo ulaziti u tu problematiku ali se to ostavilo za izmjene i dopune PP.

Žarko Klisura, u ime Lučke uprave, iznosi da su oni tražili jednu dopunu u PP, u tekstualnom dijelu, za što misli da se može ugraditi kao amandman te čita njihov prijedlog vezano za izgradnju sidrišta u uvali Luke Korčula te traženja, što je više vezano za izmjene i dopune PP, da se pitanje nove lokacije za pristaništa za velike brodove uvrsti u PP Grada Korčule.

Oleg Grgurević odgovara da je to nešto što nije nužno usklađenje sa Zakonom jer su rješenja važećeg PP suprotna zakonskim odredbama. Sidrište je ucrtano u korištenju i namjeni površina, i sidrište tamo jest, ali nije mu poznato da li oni mogu to sidrište napraviti, a ako nije dovoljno, ne bi bilo mogućnosti da se u ovom Planu to dodaje, i to bi bilo isključivo pitanje izmjena i dopuna PP.

Franica Matić Šain smatra da je neumjesno od Lučke uprave da izlazi samoinicijativno sa prijedlogom vezano za sidrište u Luci uš, jer se o tome može razgovarati kroz izmjene i dopune PP, a bilo je prijedloga, da kad budu izmjene i dopune PP, da se predloži i ukidanje sidrišta u Luci uš.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i stavlja prijedlog Odluke o usklađenju Prostornog plana uređenja Grada Korčule sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (odredbama o ZOP-u) na glasovanje.

Prijedlog Odluke o usklađenju prostornog plana uređenja Grada Korčule sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (odredbama o ZOP-u), u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojen je jednoglasno.

1. 2. TOČKA – Prijedlog  Plana operativnih mjera i zadaća na zaštiti šuma od požara na

području Grada Korčule za 2008. godinu

Uvodno obrazloženje Plana daje Dušan Kalogjera, zamjenik gradonačelnika.

Vicko Ivančević izražava svoju opservaciju glede konstantnog, iz godine u godinu, povećanja troškova, i drži da se treba razmisliti da se zaustavi ta tedencija rasta troškova, i bar da se iz godine u godinu ostanu na istim troškovima, te da se trebamo razvijati i u nekim drugim smjerovima a ne samo u vatrogastvu.

Dušan Kalogjera odgovara vijećniku na način da ga pita da li on smatra da je vatroobrana i protupožarna zaštita jedna od bitnih potreba grada Korčula jer je požar najveća elementarna nepogoda koja može zahvatiti ovo područje. Također navodi da se u vatrogastvo do sada ulagalo izuzetno mala sredstva, koja nisu bili dostatna ni za pokriće 30% stvarnih troškova DVD-a. Ako vijećnik misli da je izgradnja doma vatrogasaca luksuz, da je trošenje 685.000,00 kn iz Proračuna previše, onda je u zabludi. Treba se znati da DVD Korčula ima 7 vozila, koja troše gorivo, čiji su troškovi prije nekoliko godina bili znatno manji nego danas, da je prosječna plaća zapovjednika, zamjenika zapovjednika i radnika na održavanju vozila, koji je ujedno i vozač cisterne, negdje između 4.000,00 i 4.300,00 kn, da vatrogasci imaju prosječnu plaću između 3.000,00 i 3.500,00 kn. Smatra da su sredstva koja su u Proračunu predviđena za vatrogastvo i protupožarnu zaštitu, isključujući tu izgradnju vatrogasnog doma, minimalna sredstva koju Grad treba izdvojiti, i ovaj Plan nije realan i nije „prenapuhan“.

Vicko Ivančević i dalje smatra da je naše vatrogastvo važan segment, ali i dalje tvrdi da svi moramo pritegnuti naš „remen“ i pokušati se ne razbacivati ukoliko se ne trebamo razbacivati.

Dušan Kalogjera iznosi da je Grad Korčula, kao opasku da je to prije zaboravio istaknuti, dužan za vatrogastvo izdvajati 5% od izvornih prihoda Proračuna, a da se ove godine nije izvodilo ni 50% od tih 5%. Vatrogasni dom nije izdvajanje iz redovne djelatnosti, a on je izgrađen sredstvima Republike i Grada Korčule (kreditno zaduženje Grada s 900.000,00 da bi se sudjelovalo u izgradnji i opremanju vatrogasnog doma).

Sretan Tvrdeić podržava predloženi Plan, ali smatra da se je o njemu trebalo ranije raspravljati, a pita se što je s motrilačkim postajama na Klupcima i Dubovu, koje on ni do dan danas ne vidi, iako su oni dio protupožarnih mjera u okviru Hrvatskih šuma, i da li će se ustrojiti u dogledno vrijeme.

Lovre Botica smatra da je zaštita od požara posebice važna za nas gdje je velika opasnost od (šumskog) požara, posebice tijekom ljeta, i svaka kuna koja se uloži u vatrogastvo nije suvišne, nego je apsolutno i te kako potrebna. Također bi iskoristio ovu priliku za govornicom da se zahvali gdinu Branku Bačiću na svemu što je napravio da se dobije jedan reprezentativan vatrogasni dom. Ono što ga zabrinjava je razlika prihoda i rashoda, i u Planu se kaže da će se taj iznos, nešto više od cca 300.000,00 kn, namiriti iz sredstava Državnog proračuna, odnosno sredstava ŽVZ a da bi bio zadovoljniji da je ta stavka drukčije prikazana, ujedno bi iskoristio priliku, kao glavar Račišća, da ukaže na dobru suradnju s vatrogascima, ali traži od predsjednika DVD-a Korčula, gdina Kalogjeru, da priskoče u poboljšanje osnovne opreme (crijeva, sjekire, zaštitna odjeća itd.) a oni imaj odgovarajući prostor za skladištenje istog.

Dušan Kalogjera odgovara da su sredstva od cca 300.000,00 kn predviđena u Državnom proračunu za sufinanciranje vatrogasnih postrojbi tokom turističke sezone, i ta su sredstva do sada, već četiri godine, bila osigurana, i to štima, i nema osnova da tako ne bude i ove godine.

Davor Penić kazuje da su sredstva koja su se u Proračunu predvidjela za protupožarnu zaštitu dobra ali još nisu dovoljna. Pohvalio bi ovo Vijeće i Poglavarstvo, a pogotovo vatrogasnu zajednicu što je napravila značajni iskorak u provedbi operativnog plana zaštite od požara i podigla je to na jednu visoku razinu zaštite.

Gradonačelnik navodi da pokušavaju dostići potrebni standard i da su svjesni da su ulaganja u protupožarnu zaštitu odnosno vatrogastvo nisu u skladu s propisima i da će ulaganja morati biti još i veća. Isto tako mora reći da je angažiranje ljudi na požaru izvan vatrogastva, dosta velik, iako se mora reći da se naši građani de facto sami pojavljuju na požarištu ili se sami organiziraju i dragovoljno idu na požar jer su i privatni interesi u pitanju, i zbog toga im se zahvaljuje na njihovoj potpori i sudjelovanju u gašenju požara koji se događaju na našem području, jer samo brza i uspješna intervencija, u kojoj tih 20 ljudi koji su zaposleni u vatrogastvu, mogu biti samo jedna potpora odnosno okosnica za brzo gašenje požara, a to je uspjeh u ovome. Nadalje iznosi da je vatrogastvo, kako je to danas u Hrvatskoj postavljeno, nekome maćeha a nekome ne, a radi se da u gradovima gdje postoje JVP, njih financira Država, a u malim sredinama gdje nema JVP, a gdje postoje DVD-i, troškovi financiranja vatrogastva je isključio na teretu tih sredina. Drugo pitanje, na koje se ukazuje, za koje se predlažu drukčija rješenja, a odnosi se na interventne vatrogasne postrojbe koje tijekom ljeta stacioniraju na otoku Korčuli (Blato), da se sredstva kojim se financiraju troškovi boravka takve vatrogasne postrojbe usmjere u razvoj lokalnih vatrogasnih društava, u njihovo opremanje i njihovo podizanje na veću razinu, i da bi to dalo puno veće efekte nego u sistemu koji je sada, ali nismo za takvo nešto dobili potrebnu podršku osim od Županijske TZ. Svakako vjeruje da će se u sljedećim godinama u protupožarnu zaštitu morati, po sili zakona, ulagati više sredstava nego što ih danas ulažemo.

Ivan Farac iznosi da oni u Pupnatu smatraju da se u cilju protupožarne zaštite treba napraviti što više protupožarnih putova, posebice na južnom području otoka, tj. između Pupnatske luke prema Bačvi, gdje ima dosta guste borove šume.

Gordana Curać Depolo želi znati što se događa s onim sustavom hidranata, o kojima je gdin Kalogjera već pričao na Vijeću, a tiču se postavljanja hidranata na Novim putima i kroz park-šumu Hober, pa pita što je s time, koji su planovi poduzeti i jeli se išta radi po tom pitanju.

Dušan Kalogjera odgovara da je ovdje najveći problem, kad su se radili vodovodi po našim područjima, nisu se poštovali zakonski propisi da su se morali stavljati hidranti na svaku određenu udaljenost. Sada, kada se bude radilo uređenje Šetališta Tina Ujevića, postavit će se hidranti po cijelom Hoberu. Nastoji se da se osposobe hidranti gdje je to moguće, a inače svaki hidrant košta negdje oko 15.000,00 kn, a na našem području bi trebalo najmanje 100-tinjak takvih hidranata koji bi morali biti i uz cestu Sv. Nikole, cestu Novi puti, uz cestu Hobera, uz cestu prema Lumbardi itd. Međutim radi se na tome, da gdje je moguće i ako se negdje rade nove cestovne ili vodovodne instalacije, inzistira se da se tu stave hidranti, a nastojat će se raditi da ondje gdje ih nema pokušaju postaviti. To je jedan ozbiljan problem koji se mora u budućnosti sistematski rješavati.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu te stavlja prijedlog Plana operativnih mjera i zadaća na zaštiti šuma od požara na području Grada Korčule za 2008. godinu na glasovanje.

Prijedlog Plana operativnih mjera i zadaća na zaštiti šuma od požara na području Grada Korčule za 2008. godinu, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojen je jednoglasno.

1. 3. TOČKA – Prijedlog Zaključka o prihvaćanju istupanja TZ Grada Korčule iz Ugovora

o osnivanju Centra za kulturu „Festival Korčula“

Gradonačelnik daje uvodno obrazloženje prijedloga Zaključka ispred predlagača.

Lovre Botica iznosi da se je prošle godine izabran gdin Mihajlo Grgić za predsjednika TZ, što je Grad Korčula podržao, a sad se TZ izmiče „iz ove priče“, što  smatra da je jedan nedosljedan stav, s čime on nije i ne može biti zadovoljan te smatra da TZ Grada Korčule treba funkcionirati u mnogo čemu kao „dim“  grada Korčule a ne biti sama sebi svrhom, i ne zna da li u ovom trenutku ovakav Centar za kultura ovakav uopće i treba. U trenutku kada su bile dvije institucije, s jedne strane Grad Korčule, a s druge TZ, onda je bilo smisleno da postoje jedna takva posebna institucija, a danas kad je došlo do „rastave“, smatra da bi oni trebali ozbiljno razmisliti da se Centra za kulturu ukine a da zaposleni i djelatnost koji oni obavljaju postanu dio Gradske uprave, te ne želi prihvatiti odluku TZ da istupi iz Centra za kulturu.

Ivan Farac iznosi da je očekivao da kad se je osnovao Centar za kulturu, da će jedan od najvrjednijih turističkih događaja u Korčuli, Festival viteških igara,  biti pod organizacijom Centra, međutim to je ostalo pod organizacijom TZ, i kao što znamo taj je Festival zadnjih godina postao neuspješan, pa bi volio znati što će se dogoditi s tim Festivalom, ako se prekine „ova“ suradnja s TZ.

Gradonačelnik dodatno pojašnjava da Izvješće Centra za kulturu o radu za 2007. godinu je sada priložen, ne kao materijal o kojem se raspravlja već kao materijal iz kojeg su razvidni odnosi Grada Korčule i TZ u financiranju djelatnosti Centra, i taj materijal samo pomaže u snalaženju i obrazloženju.

Lovre Botica traži od predsjednika Vijeća zaštitu digniteta ovog Vijeća te u tom smislu da se ubuduće da se materijali koje naziva „popratnim“ ili koji nisu izravno vezani za točku dnevnog reda se jednostavno se ne dijeli. Ono što želi naglasiti je to da on nije protiv kulture, niti protiv Centra za kulturu po svaku cijenu, ali o tome treba razmisliti, ali je definitivno protiv toga da Grad pokriva TZ, koja s druge strane, prvom prilikom bježi iz stvari koje su trebale biti odrađene na drugi način.

Tajana Grbin, član Gradskog poglavarstva za kulturu, iznosi u osnovnim crtama bit osnivanja i razvoja Centra za kulturu kao nositelja kulturnih događanja u Korčuli i gdje je Grad stavio u obvezu Centru daleko više nego što je to učinila TZ , i financijske obvezu nikako nisu ravnopravne, iako u Ugovoru o osnivanju stoji da se svi troškovi dijele pola-pola, a što nije slučaj, jer Grad snosi daleko više od toga. Smatra također da kultura ne može biti profitabilna, kako u ovom Gradu tako ni u jednom drugom, i to se ne može gledati samo kroz novac, tako Centar treba gledati što ta ustanova donosi u organizaciji i prezentaciji kulturnih odgađanja. To što Poglavarstvo podržava istupanje TZ iz osnivanja Centra ne misli se da se TZ kompletno oslobodili odgovornosti od financiranje, dapače, smatraju da će na ovaj način prisiliti TZ da ono što želi za svoje goste da će to i platiti, a to neće biti ni više ni manje od onoga što su oni inače u svom financijskom planu uvrštavali.

Glede prihoda od kuće Marka Pola, tvrdi da bez  Centra ne bi bilo ni jedne jedine kune prihoda od kuće Marka Pola, a s druge strane, postignut je dogovor između Grada Korčule i TZ da se jedna četvrtina prihoda od ulaznica usmjerava na manifestacije vezane za Marka Pola koje organizira TZ, a vezano za učešće TZ u s 25% u financiranju otkupa kuću Marka Pola.

Jakov Belić se ne slaže s navodima da ako ne bi bilo Centra ništa se ne bi dogodilo, što nije prihvatljivo, jer bi se to radilo kroz neku drugu organizaciju, ali ono što želi reći je to da mi nismo toliko bogat Grad niti toliko velik Grad da  možemo imati unutar Gradske uprave „milijun“ institucija (vatrogasci, Muzej, Knjižnica,  Centar za kulturu itd.). Postavlja pitanje, da se nije u ono vrijeme kad se osnovao Centar za kulturu dogovorilo s TZ Grada Korčule, i ugovornim odnosom, osnovala navedena institucija, da li bi Grad Korčula bio sam osnovao Centar za kulturu, a smatra da ne bi, već bi zaposlio osobu kroz neki drugi odjel u Upravi, dvije ili tri, što uopće nije bitno, a koje bi se bavile kulturom. Stoga nema govora, da ako nema Centra za kulturu neće funkcionirati kula Revelin, neće funkcionirati kuća Marka Pola, neće funkcionirati Dom kulture, to će funkcionirati jer imamo ljude  koji na tome rade i koji bi i dalje radili, samo ne kroz posebnu instituciju koja ima pravnu osobnost, i zbog toga nije ni on za prihvaćanje predloženog zaključka da TZ izađe iz statusa osnivača, već za drugu opciju, tj. pita se da li je tko uopće razmišljao da imamo jedan centar za kulturu, i da imamo jednog ravnatelja, a u tom centru imamo gradski muzej, gradsku knjižnicu, centar koji će organizirati kulturne priredbe i sve ostalo što treba, i to je ono s čime se ne slaže s gđom Grbin jer misli da se to može i drukčije.

Tajana Grbin, na navode vijećnika Jakova Belića, a u svrhu da to ne ostane „visiti u zraku“, navodi da po zakonu RH knjižnica mora biti samostalna ustanova, po zakonu RH muzej mora biti samostalna ustanova, i prema tome nema mogućnosti da razmišljamo o osnivanju jedne ustanove s jednim ravnateljem i pod tom ustanovom slijedit sve ono što je vijećnik Belić rekao.

Gradonačelnik kazuje da se kod osnivanja Centra za kulturu vrlo dobro promišljalo i o interesima Grada Korčule a to je i moment da se određene investicije u kulturi provode preko Centra, čime Centar, koji je u sustavu PDV-a, ostvaruje i određeni povrat PDV-a, što to u slučaju da je investitor Grad, ne bi bilo moguće, a što je jedan od značajnih elemenata u ovakvoj organizaciji.

Franica Matić Šain u potpunosti opravdava postojanje Centra za kulturu, kao zasebna institucija, nego da djelatnost koju obavlja Centra obavljaju iste osobe koje su u Centru zaposlene kroz Gradske službe, i misli da je ovo puno transparentnije i kvalitetnije, i ne bi se na neki drugi način došlo do bilo kakvih ušteda. Stoga podržava dobrovoljan izlazak TZ iz Centra, kao suosnivača, s tim da svoje obveze koje proizlaze iz Ugovora ispune tj. izvrše,  i da Grad bude jedini osnivač, a da će se suradnja s TZ nastaviti na obostrano zadovoljstvo i u obostranom interesu.

Lovre Botica u ispravku netočnog navoda, kazuje da svi govore o Centru za kulturu Korčula, a puni naziv je Centar za kulturu „Festival Korčula“. Kad se je osnivao Centar bilo je navedeno, kao jedan od osnovnih razloga, zbog čega se osniva Centar, jest Festival viteških igara, a danas imamo jednu neprirodnu situaciju, a ta je da imamo instituciju koja se zove Centara za kulturu „Festival Korčula“ a da je taj festival viteških igara ostao van svega toga, a sada imamo još jedan festival, Festival pisme i vina Marko Polo, i zbog toga bi molio da se izbaci iz naziva Centra riječ:„Festival“.

Tajana Grbin navodi da je naziv Centra „Festival Korčula“ bila ideja i inzistiranje TZ ali i ona podržava promjenu naziva Centra.

Aljoša Milat navodi da je Centar za kulturu osnovan, što se kasnije pokazalo točnim, da se dva mala ulaganja u kulturu, s jedne strane Grada Korčule, s druge strane TZ, ujedine, tj. spoje, što će onda dati veće efekte nego što je samo statistički zbroj tih malih iznosa. To se pokazalo tako u prvoj godini, a nakon toga je došlo do razvitka Centra u posve drugom pravcu o čemu je ovdje gradonačelnik govorio, i došlo je do takve disproporcije između osnivača, kad su u pitanju ulaganja u Centar, od kojih je jedan manje-više pasivan u doprinosima, a drugi u Centru organizira ogromne djelatnosti s značajnim financijskim vrijednostima, zbog čega smo i danas došli gdje smo došli.

Ono što želi naglasiti je to da je za ovom govornicom jednostavno došlo do prezentacije stavova o razvitku društvenog života kojih se grozi, a odnosi se na to da se sve što imamo, vezano za kulturu, pokuša organizirati kroz sastav birokracije, što je za njega neprihvatljivo, da ne reče tragično.

Vicko Ivančević se osvrće na točku 4. predloženog Zaključka, a vezano za sporazum o razdruživanju, pa želi znati što će Gradsko poglavarstvo priznati TZ kao nekakva prava i obveze.

Dušan Kalogjera, navodi da s TZ Grada Korčule već postoje neusklađeni odnosi nekoliko zadnjih godina, a s jednim protokolom smo uskladili sve odnose između Grada Korčule i TZ, i to kroz četiri točke, i to po pitanju odnosa prema kući Marka Pola, po pitanju Centra, po pitanju prihodima od kuće Marka Pola, po pitanju odnosa zakupnine za poslovni prostor, i po pitanju boravišne pristojbe, i danas je stanje TZ i Grada Korčule na čistoj nuli, i sa predloženim zaključkom se starta s posve čistom situacijom.

Vicko Ivančević komentira kakva je to nula ako već duži niz godina TZ ne financira u dovoljnoj mjeri Centar za kulturu, ako Grad financiran s pola milijuna, ili 600.000,00 odnosno 700.000,00 kn a TZ ne financira s ničim, pa pita da ali ovo s nulom znači da Grad postaje vlasnik one ¼ kuće Marka Pola ili ne i ne zna po čemu je to nula pa traži da oni kao vijećnici dobiju napismeno što se događalo u zadnje četiri godine, koliko je TZ dugovala a koliko je Grad prema njima imao obaveza.

Tajana Grbin, kazuje da kad se s TZ dogovaralo zajedničko osnivanje Centra za kulturu, u Ugovoru (osnivački akt) stvarno piše dijeljenje  obveza pola-pola, a radi se o plaći ravnateljice i programskih troškova. U međuvremenu se krenulo u renoviranje Doma kulture, a odlukom Grada je bila da prije nego se otvori Dom kulture, zaposli čistačica i domar, za što drži da je bilo apsolutno pozitivna odluka. Nitko u Dom ne može ući a da s njim nije ušao domar, i nitko ne izađe iz Doma a da iza njega domar nije pregledao i zaključao vrata, bez obzira da li se radi o 8 sati ujutru ili 2-3 sata ujutro. Isto im se proširila djelatnost na održavanje, čišćenje, bojanje i pripremanje kula sa sezonu. Da tako nije napravljeno, Dom kulture ne bi izgledao kao što izgleda danas. Činjenica jest da svi ti ljudi, održavanje Doma, režijski troškovi (struja, voda) ne mogu ići pola-pola s troškovima TZ jer to nije njihova obveza, a Grad nije TZ davao njihovu ¼ od prihoda od kula (prodaja ulaznica) nijedne godine, i na taj način su se prebili njihovi dugovi.

Dušan Kalogjera čita promemoriju sa sastanka Gradskog poglavarstva (svi članovi), Srđana Mrše, tajnika Grada Korčule, Lane Filippi Brkić, ravnateljice Centra za kulturu „Festival Korčula“, predstavnika TZ Grada Korčule (Mihajlo Grgić, predsjednik TZ, i Stanka Kraljević, direktorica TU) i Jura Vlašića, direktora HTP Korčula d.d. održanog 8. travnja 2008. godine.

Sretan Tvrdeić predlaže da se u točki 3. predloženog zaključka riječi: „ne protivi“ zamjeni riječju: „podržava“.

Gradonačelnik, ispred predlagača,  ne prihvaća amandman, jer je postojeća terminologija vezana za terminologiju postojećeg Ugovora.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu te stavlja prijedlog Zaključka o prihvaćanju istupanja TZ Grada Korčule iz Ugovora o osnivanju Centra za kulturu „Festival Korčula“ na glasovanje.

Prijedlog Zaključka o prihvaćanju istupanja TZ Grada Korčule iz Ugovora o osnivanju Centra za kulturu „Festival Korčula“, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu,  usvojen je većinom glasova (8 „za, 5 „protiv“) .

1. 4. TOČKA – Prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju člana Povjerenstva za davanje

koncesijskog odobrenja

Gradonačelnik iznosi dodatno obrazloženje prijedloga da se Tino Andrijić razriješi dužnosti člana Vijeća za davanje koncesijskog odobrenja a da se umjesto njega imenuje Frano Skokandić.

Sretan Tvrdeić, kao predsjednik Odbora za izbor i imenovanje, ispred Odbora iznosi stav kojim se podržava prijedlog Gradskog poglavarstva za razrješenje Tina Andrijića dužnosti člana Vijeća za davanje koncesijskog odobrenja i imenovanje Frana Skokandića umjesto Tina Andrijića, te se predlaže Vijeću usvajanje predloženog rješenja o razrješenju i imenovanju.

S obzirom da nije bilo rasprave, predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Rješenja o razrješenju Tina Andrijića i imenovanju Frana Skokandića za člana Vijeća za davanje koncesijskog odobrenja  na glasovanje.

Prijedlog Rješenja o razrješenju Tina Andrijića dužnosti člana Vijeća za davanje koncesijskog odobrenja i imenovanju Frana Skokandića umjesto Tina Andrijića, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu,  usvojen je većinom glasova (8 „za“, 6 suzdržanih).

1. 5. TOČKA – Prijedlog Zaključka o sazivanju zbora građana za područje MO Pupnat

Gradonačelnik daje kraće obrazloženje prijedloga Zaključka.

Predsjednik Vijeća daje stanku na traženje kluba vijećnika HDZ, HSLS i HSP, koja traje od 14.20 do 14.30 sati.

Nakon napuštanja sjednice od strane vijećnika Lovre Botice, Jakova Belića, Josipa Podbevšeka, Ivana Farca, Vicka Ivančevića i Sretana Tvrdeića, ponovno se utvrđuje kvorum, nakon čega se utvrđuje (novi) kvorum od 8 vijećnika.

Predsjednik Vijeća predlaže da dan održavanja zbora građana bude 19. lipnja 2008. godine.

S obzirom da nije bilo rasprave, predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Zaključka o sazivanju zbora građana za područje MO Pupnat na glasovanje.

Prijedlog Zaključka o sazivanju zbora građana za područje MO Pupnta, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu i danom održavanja zbora 19. lipnja 2008.,  usvojen je jednoglasno.

1. 6. TOČKA – Prijedlog Zaključka o zaduženju Grada Korčule

Dušan Kalogjera daje kraće obrazloženje prijedloga Zaključka.

S obzirom da nije bilo rasprave, predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Zaključka o zaduženju Grada Korčule na glasovanje.

Prijedlog Zaključka o zaduženju Grada Korčule, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu,  usvojen je jednoglasno.

7.    TOČKA – Liburna-natječaj za davanje u zakup – informacija

Gradonačelnik navodi da je o ovom pitanju već govorio kroz „Aktualni sat“ gdje je definirao kompletni javni natječaj, osim jednog dijela, a taj dio se odnosi na polog kojeg će budući zakupac morati položiti kod Grada kao garanciju, da je Gradsko poglavarstvo zauzelo stav da to bude 10 mjesečnih zakupa. Međutim, on želi izvijestiti Gradsko vijeće da na zadnjoj sjednici Povjerenstva za raspis natječaja za zakup, u kojem su uključeni predstavnici kulturnih udruga grada Korčule i predstavnici Gradskih kotara, predstavnik Gradskih kotara, gdin Alan Farac, izašao je s drugom metodologijom u smislu odabira najbolje ponude, o čemu se on mora još jednom osvrnuti na taj dio jer smatra da je izuzetno značajan.

Gradsko poglavarstvo smatra, a to je u principu bilo i usuglašeno na sastanku Povjerenstva, ali gdin Farac ima drugačiji stav o tome, da smo prednost trebali dati najboljem programu, i da najbolji program nosi najviše bodova (a po njihovom prijedlogu nosi 50 bodova), iz razloga što smatraju da novi zakupac mora u tom prostoru omogućiti održavanje određenih priredbi odnosno zadovoljavanja dio društvenih potreba u životu ovog grada. Također je dosta raspravljano i o početnoj cijeni, i početna cijena od 25.000,00 kn mjesečno se smatra realnom s obzirom da se u odnosu na prvi natječaj, gdje je cijena bila 3.100 EUR, smanjuje se površina koja se daje u zakup, samo prizemlje (bez kata), i imamo manju površinu a veću cijenu, što je nadomjestak onog što se u međuvremenu dogodilo, poskupljenja koja su nastala. Ponuđena cijena je drugi element a poslovne reference (prvi dio se odnosi na financijske sposobnosti a drugi broj uposlenih u objektu) su treći element kod vrednovanja povoljnosti ponude. Isto tako, što se želi naglasiti je to da budući zakupac ima gratis period od godine dana, ali sva ulaganja zakupca u prostor su na njegov teret, a pologom će se naplatiti zadnja godina zakupa.

Nadalje, gradonačelnik u osnovnim crtama izlaže tijek prestanka prijašnjeg zakupa odnosno preuzimanja posjeda od prijašnjeg zakupnika (Enjoy a Dream Korčula d.o.o.). Glede međusobnih potraživanjima o tome se još ne može govoriti, a kako će se to riješiti o tome se sada ne može govoriti, a ono što je sigurno jest da je na objektu (uključujući i kulturni dio) zamijenjen krov, a prema suglasnosti Gradskog poglavarstva. Da li će se doći do dogovora s bivšim zakupcem ili će se svi prijepori rješavati na sudu, to je stvar daljnjih događanja.

Glede postavljenog pitanja podzakupa, navodi da u svim ugovorima o zakupu, postoji klauzula da je podzakup moguć samo uz suglasnost Gradskog poglavarstva (ili je podzakup isključen kao opcija).

S obzirom da nije bilo rasprave, predsjednik Vijeća stavlja Informaciju o Liburni-natječaj za davanje u zakup na glasovanje.

Informacija o Liburni-natječaj za davanje u zakup  usvojena  je jednoglasno.

Završeno u 14.45 sati.

ZAPISNIČAR                                                                                                    PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA

Mrše Srđan, dipl. iur.                                                                                          Frano Skokandić, ing.