Sjednica je održana 1. ožujka (srijeda) 2006.godine, s početkom u 18.07 sati u Gradskoj vijećnici.

Sjednici predsjedava gosp. Frano Skokandić – predsjednik Vijeća, ista se tonski snima, a zapisnik vodi Sanja Tomašić.

Prilikom utvrđivanja kvoruma utvrđeno je da sjednici nije nazočna gđa Franica Matić-Šain, ali je ista nazočna sjednici od 18.30 sati.

Ostali nazočni: M. Duhović – gradonačelnik, D. Kalogjera i M. Skokandić – zamjenici gradonačelnika, D. Bakarić i T. Grbin  – članovi GP, M. Kosović – pročelnica  JUO, S. Mrše – tajnik Grada te predstavnici tiska.

Sjednica se prenosi putem Radio Korčule.

AKTUALNI SAT

Tino Andrijić postavlja pitanje zbog čega je prošle godine Poglavarstvo jednom od zakupoprimaca gradskog poslovnog prostora, koji nije uredan platiša, omogućilo da taj poslovni prostor izda u podnajam. Radi se o prostoru u kojem je smješten „Cinciculjak“. Podsjeća da je taj isti korisnik probio zid i uzurpirao susjedni prostor, betonirao rivu između kule Rampada i nove rive te stavio nadstrešnicu na kulu bez ičije prethodne dozvole. Smatra da se zbog svih problema s tim zakupcem trebao raskinuti ugovor i raspisati novi natječaj za taj prostor.

Gradonačelnik odgovara da je GP u proteklom razdoblju uložilo mnogo truda i napora u rješavanju pitanja oko poslovnih prostora. Vezano za konkretni slučaj, ističe da je prošle godine gosp. Matković (zakupoprimac) uputio zahtjev GP za davanje poslovnog prostora u podzakup. Obzirom na njegova dugovanja prema Gradu za taj prostor, i garancije koju je dao da će ista biti podmirena, GP je prihvatilo podzakup. Dugovanja su podmirena, ali se nakon toga ponovno pojavio određeni problem vezan za taj prostor te su se na GP dogovorili obaviti razgovore na tu temu. Napominje i da je uzurpacija susjedne prostorije zaustavljena.

Jakov Belić čita točku 4 i 5 čl. 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu u kojima se između ostalog navodi da predstavničko tijelo JLS, na temelju programa mjera za unaprjeđenje stanju u prostoru i potrebe uređenja zemljišta u skladu s postavkama dokumenata prostornog uređenja, kao i u skladu s Planom razvojnih programa koji se donose na temelju posebnih propisa, donosi Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za svaku kalendarsku godinu, a poglavarstvo JLS dužno je do kraja ožujka svake godine podnijeti predstavničkom tijelu JLS izvješće o izvršenju tog Programa za prethodnu kalendarsku godinu. Koliko je njemu poznato to još nije bilo na GV, pa postavlja pitanje zbog čega je to tako i kada će biti.

Gradonačelnik odgovara da su stručne službe Grada dobile nalog da pripreme spomenuti Plan i čim bude gotov dati će se na GV.

Jakov Belić podsjeća da nije dobio odgovor zbog čega to do sada nije bilo na GV, jer je spomenuti Zakon na snazi već nekoliko godina.

Sretan Tvrdeić postavlja pitanje Gradonačelniku što je poduzeo i što poduzima da se Radio Korčule čuje i na području  MO Čare.

Gradonačelnik podsjeća da Grad Korčula sudjeluje u vlasništvo Radio Korčule sa svega 25%. Međutim, Grad je puno više od toga uložio u očuvanje tog Radija. Nažalost Grad nije u mogućnosti ništa sam postići, kada je u pitanju čujnost Radio Korčule. Grad podupire Radio u naporima da se taj problem riješi, ali to nije tako jednostavno.

Sretan Tvrdeić je nezadovoljan odgovorom Gradonačelnika iz razloga što mu je Gradonačelnik na jednoj od prijašnjih sjednica GV na isto pitanje dao odgovor da će se potruditi da se i na području MO Čare čuje Radio Korčula.

Lovre Botica podsjeća da je 21. siječnja 2006. godine nakon dugo godina zapuštenosti otvoren obnovljeni  Dom kulture u Korčuli, na čemu čestita Poglavarstvu, međutim drugi dio tog objekta je zatvoren. Podsjeća da je o tome već govorio na prošlim sjednicama GV. Postavlja pitanje da li ima ikakvih novosti vezanih za taj prostor i da li će se nadolazeća turistička sezona dočekati s otvorenim ugostiteljskim dijelom Liburne.

Marko Skokandić iznosi činjenicu da je u siječnju 2005. godine podnesen prijedlog raskida ugovora sa sadašnjim zakupoprimcem. Zakupoprimac se tome usprotivio i pokrenuo je sudsku tužbu na način da ne prihvaća raskid ugovora. Nakon toga je Grad zapisnički ušao u posjed, a zakupoprimac je podnio tužbu za smetanje posjeda. Nakon dva mjeseca sud je zakupoprimca vratio u posjed i Grad mu je vratio ključeve. U međuvremenu zakupoprimca nitko nije sprječavao da obavlja svoju djelatnost. Sudski spor je trajao do prije nekoliko dana i  Općinski sud u Korčuli je presudio u korist zakupoprimca, dakle poništio je zahtjev za raskid ugovora kojeg je podnio Grad. Grad se na tu presudu žalio nadležnom sudu u Dubrovniku, međutim u međuvremenu su se stekli i neki dodatni uvjeti za raskid ugovora, a prema Ugovoru o zakupu (neobavljanje djelatnosti više od godinu dana, ponašanje prema objektu manirom dobrog gospodara, dugovanja). Zakupoprimcu je poslana opomena s rokom od mjesec dana. Ako zakupoprimac ne učini ništa po tom pitanju, Grad će ići na novi raskid ugovora, neovisno o sudskom procesu. Smatraju da je to dovoljan argument da se i po toj osnovi raskine ugovor. Paralelno s tim ide žalba na Županijskom sudu i nada se konačnom rješenju tog problema. Nakon toga bi se trebalo ići s novi javni natječaj kako bi se do sezone pokušao taj objekt dovesti u funkciju.

Lovre Botica ističe da apsolutno podržava napore GP da  se ovo izvede do kraja. Međutim, podsjeća da je gosp. Marko Skokandić  još na 6. sjednici GV od 22. prosinca 2005. godine izrekao mišljenje da će se do sezone moći raspisati novi natječaj, pa mu stoga ovo sada ne ulijeva veliki optimizam.  Treba sve napraviti da se ovaj problem riješi. Smatra da je ovo pouka ovom ali i svim sljedećim GP da se treba itekako paziti kome se iznajmljuju gradski prostori. Mišljenja je da se Grad ne bi našao u ovakvoj situaciji da je zakupoprimac netko iz Korčule.

Vicko Ivančević podsjeća Gradonačelnika da mu nije odgovorio na pitanje s prijašnje sjednice GV, a vezano za KTD „Hober“ i organiziranje ukopa. Nadalje ističe kako ne vidi da se vrše ikakve pripremne radnje vezane za nadolazeću turističku sezonu, a već je početak ožujka. Naime, govorilo se o iskopu za postavljanje kabela za  trafostanicu pokraj Doma kulture, a kao najvažnije ističe problem parkinga u gradu. Postavlja pitanje što je GP u smjeru pripreme sezone i rješavanja problema parkinga napravilo i koji su njihovi potezi u sljedeća dva do tri mjeseca.

Gradonačelnik ističe da se GP svake godine bavi organizacijom grada u turističkoj sezoni, pa će to napraviti i ove godine. Podsjeća da postoje određene odluke, međutim problem je što nema dovoljno parkirnih mjesta u gradu. GP je naišlo na problem oko realizacije izgradnje glavnog gradskog parkinga, ali se nada da će se s resornim ministarstvo uspjeti riješiti i to pitanje te na jesen krenuti u realizaciju tog projekta. U ovom trenutku nema puno većih odstupanja od prošlogodišnjih kad je riječ o rješavanju problema prometovanja u gradu u ljetnoj sezoni. Svjesni su činjenice da bez izgradnje novih parkirnih prostora u blizini grada ne može biti kvalitetno riješeno ovo pitanje. U to spada izgradnja centralnog gradskog parkirališta i izgradnja dijela ceste od Dječjeg vrtića do Novih puta. To su projekti koji su u pripremi i radi se na njihovoj realizaciji. Vjeruje da će za kraj ove godine biti gotove pripreme za realizaciju tih projekata.

Vicko Ivančević smatra da Korčula, kao što je to slučaj i u ostalim gradovima, od parkinga može imati značajnu financijsku korist. Iznosi da se što prije treba krenuti u rješavanje problema prometovanja u gradu, ako se žele izbjeći prošlogodišnje, pa možda čak i veće, gužve u gradu.  Na sljedećem GV bi to trebala biti jedna od točaka dnevnog reda.

Marko Skokandić podsjeća vijećnike da u aktualnom satu osim kritika mogu uputiti i  poneki prijedlog GP, pa tako i  kako pokušati riješiti ovaj problem. Svima je jasno da je problem prometa u gradu jedan od najvećih problema i na njegovom rješavanju se itekako radi. Međutim dok se ne nagradi parking većeg kapaciteta izvan grada, ovaj problem se neće moći riješiti.

Vicko Ivančević podsjeća da je on još prošle godine, kada se također razgovaralo o ovom problemu, dao primjer na koji je način grad Omiš riješio problem parkiranja.

Robert Lučić smatra da svaki građanin mora sam sebi postaviti pitanje da li se kulturno ponašati u prometu. Još jednom podsjeća da se treba popraviti javna rasvjeta na Putu sv. Nikole.

Davor Penić postavlja pitanje što je s transferima za programe Grada koji su ponuđeni Vladi odnosno resornim ministarstvima.

Gradonačelnik odgovara da su zahtjevi za sufinanciranje programa poslati, ali još nema nikakvih povratnih informacija.

Tonči Anzulović postavlja pitanje da li će GP do nadolazeće turističke sezone izdvojit određena sredstva za uređenje ceste Pupnat – Kneže. Naime, na tom dijelu ceste su u protekle tri do četiri godine uložena značajna sredstva na njenom dovršenju u smislu asfaltiranja, a prije 20-tak godina postavljeni su asfaltni tamponi na nekim dionicama, koji se od tada više nisu popravljali. Podsjeća vijećnike da je na svečanoj sjednici održanoj 28. srpnja 2004. godine gosp. Branko Bačić rekao da je Korčula ušla s programima u smislu uređenja nerazvrstanih cesta, asfaltiranje istih, sanaciju itd. Zanima ga da li je Grad nešto od toga i dobio te da li će iz tog dijela neka sredstva biti utrošena na cestu Pupnat-Kneže.

Gradonačelnik iznosi da mu je poznat problem na jednom dijelu spomenute ceste. U planu je njegovo saniranje i s obzirom da se radi o manjem iznosu novca, ako ne budu moguće na drugačiji način, financirat će se iz dijela Gradskog proračuna koji se odnosi na javne površine. Još jednom podsjeća da je GP uredno prijavilo programe prema ministarstvima, određena obećanja postoje, ali da li će biti i realizirana, ostaje da se vidi. U ožujku mjesecu trebala bi doći rješenja.

Tonči Anzulović uručuje Gradonačelniku izvadak iz tonskog snimka sa svečane sjednice GV održane 28. srpnja 2004. g. na kojoj je gosp. Bačić dao određena obećanja, pa moli Gradonačelnika da ga pošalje gosp. Bačiću sa zamolbom da obećano i izvrši.

Franica Matić Šain podsjeća da je već ranije predlagala da se poduzmu određene mjere kako bi rekonstrukcija ceste Korčula- Račišće ušla u program ovog GV za nadolazeće razdoblje. Stoga postavlja pitanje da li se išta poduzelo vezano za to.

Gradonačelnik odgovara da je GP uputilo zahtjev prema ŽUC, ali ne u smislu temeljite rekonstrukcije već u smislu sanacije određenih problematičnih dijelova, prije svega uvale Medvinjak.  Dobilo se obećanje da će taj dio ući u program te da će još ove godine biti realiziran. O mogućnosti rekonstrukcije kompletne ceste za Račišće još ne može govoriti jer nije ušlo u službenu proceduru, iako su svjesni činjenice da je ta cesta postala usko grlo. GP će taj projekt definitivno uvrstiti u jedan od projekata infrastrukture kada je riječ o pripremi ROP.

Franica Matić Šain moli da do sljedećeg GV GP razmotri ovo pitanje te vidi na koji način i kroz koje vrijeme može izaći s prijedlogom na koji način riješiti pitanje rekonstrukcije ove ceste.

Ivan Farac podsjeća da je u više navrata ukazivao na nepreglednost na spoju ceste za Račišće i Novih puta. S obzirom da se ništa po tom pitanju nije napravilo, postavlja pitanje što je s tim.

Josip Podbevšek sugerira GP da zajedno s predstavnicima opozicije pokušaju poraditi na tome da se nešto dobije iz Državnog proračuna za 2006. godinu. Naime, krajem ovog mjeseca će na otoku biti prisutni gosp. Kalmeta i gosp. Bačić, pa je to vrijeme da se nešto po tom pitanju dogovori i realizira. Druga sugestija je vezana za  trajektni promet. Ukazuje na činjenicu da ostaje veliki broj automobila neukrcan, a to je pogotovo izraženo kada vozi trajekt Mediteranske plovidbe, koji je manjeg kapaciteta. Smatra da Grad nedovoljno urgira da se to stanje popravi.

Gradonačelnik ističe da je GP otvoreno za svaku sugestiju i pomoć. Kad je riječ o trajektnom prometu iznosi da se ove godine, po prvi put, prilikom promjene voznog reda trajekta, nije pitalo Grad za mišljenje. Tek nakon više od mjesec dana od uvođenja novog voznog reda trajekta, Grad je bio pozvan u Županiju na razgovor. Tom prilikom je obećano da će se u roku od 15 dana vozni red korigirati prema traženju Grada, ali to još nije napravljeno, a koliko je njemu poznato i neće. Takvo ponašanja smatra neprihvatljivim. Ako postoji mogućnost da se sadašnje stanje popravi, svakako ostaje otvoren za razgovore.

Josip Podbevšek pojašnjava da je njegova nakana bila zamoliti Poglavarstvo da  se u narednih 10-tak dana sastane s predstavnicima oporbe u Gradu te da zajednički pokušaju nešto napraviti u pokušaju rješavanja  određenih problema u Gradu. Smatra da se trebaju vršiti određena lobiranja, jer se samo s dopisima neće ništa riješiti.

Marinko Pažin osvrćući se na javni istup saborske zastupnice Ruže Tomašić a vezano za  problema droge na otoku Korčuli, postavlja pitanje što je Grad Korčula do sada učinio po tom pitanju i što ubuduće namjerava učiniti, kako bi se smanjila prisutnost raznih vrsta droga na našem području.

Darko Bakarić, kao resorni član GP, odgovara da je to kompleksni problem koji se javlja u čitavom društvu. Grad je u proteklih nekoliko godina pokušao organizirati nekoliko akcija vezanih uz upozoravanje pučanstva i  roditelja na taj problem. U Korčuli djeluje, u sklopu Zavoda za javno zdravstvo, Centar prevencije koji radi s bivšim ovisnicima i tu su postignuti značajni rezultati. GP je u prošloj godini u nekoliko navrata uz pomoć Centra za socijalni rad i Centra borbe protiv ovisnosti organizirao javne tribine na kojima su kao gosti bili bivši ovisnici, međutim odaziv građanstva je bio vrlo mali, gotovo nikakav. U Gradu Korčuli ne postoji  Udruga roditelja, kao što je to slučaj u donjem dijelu otoka Korčule, iako je bilo pokušaja da se i ovdje osnuje. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije odradio je veliki posao oko djece u Osnovnoj i Srednjoj školi. Naime, njihova školska medicina kontinuirano radi s tom djecom. GP će uvijek podržati svaki pokušaj da se nešto na tom planu napravi te će iz gradskog proračuna nastaviti financirati određene aktivnosti. Međutim tu postoji niz faktora koje se trebaju udružiti i zajednički krenuti u borbu protiv te pošasti.

Marinko Pažin zahvaljuje na iscrpnom odgovoru, ali smatra da GP, policija i sudstvo trebaju biti povezani, i ako jedno u tom lancu zakaže, ništa se nije učinilo.

Gradonačelnik pojašnjava da ingerencija JLS u ovome uopće ne postoji. Potpuno je isključena iz ovog sistema policije i sudstva. Ne dobivaju nikakve podatke, ne pita ih se za mišljenje, a niti im se pruža mogućnost da na bilo koji način participiraju u ovom problemu. Ukazuje na vrlo lošu suradnju Zapovjednika Policijske postaje Korčula s GP. Grad se uključio u akciju sa Zavodom za javno zdravstvo i osigurao prostor i uvjete za njihov rad. Očigledno je da među građanima Korčule još nije sazrjela svijest o opasnosti koja prijeti.

Marko Skokandić iznosu da su u GP, s obzirom da su organizirana predavanja bila vrlo loše posjećena, procijenili da je puno bolje novac koji je u proračunu Grada namijenjen za prevenciju bolesti ovisnosti,  usmjeravati na nekakve aktivnosti vezane za djecu (šport, kultura) te na taj način nastojali djecu usmjeriti u tom pravcu. Nažalost, Grad apsolutno nije u mreži s državnim institucijama, pogotovo s policijom i pravosuđem.

UTVRĐIVANJE DNEVNOG REDA

Tonči Anzulović,  kao predsjednik Odbora za statut i poslovnik iznosi da je predloženi dnevni red u skladu sa Statutom i Poslovnikom te da u sadržaju predloženih materijala nema zapreka za raspravu po istim i donošenje predloženih akata.

Predsjednik Vijeća koristeći čl. 110. Poslovnika GV predlaže nadopunu dnevnog reda novom 2. točkom – Olimpijski plamen – prolazak kroz Korčulu. Naime, postoji ideja i mogućnosti da  kroz Korčulu prođe olimpijski plamen 29. ljetnih Olimpijskih igara koje će se održati 2008. godine u Kini, u zemlji koja ima tradicionalne veze s Korčulom preko Marka Pola. Stoga je pripremio prijedlog dopisa kojeg su vijećnici dobili na klupe, za raspravu i odlučivanje. Ostale točke bi se pomakle za jedno mjesto.

Tonči Anzulović u ime Odbora za statut i poslovnik iznosi da je Odbor suglasan s iznesenim prijedlogom, tj. s nadopunom dnevnog reda.

Predsjednik Vijeća čita tako nadopunjeni dnevni red te ga stavlja na glasovanje.

Dnevni red je usvojen jednoglasno, i glasi:

1. Usvajanje zapisnika sa 6. sjednice Gradskog vijeća
2. Olimpijski plamen – prolazak kroz Korčulu
3. Prijedlog Odluke o zabrani nastupanja cirkusa sa životinjskim točkama na području Grada Korčule
4. Prijedlog  Odluke o zabrani građenja odnosno izvođenja određenih radova na području Grada Korčule u određenom vremenskom razdoblju
5. Prijedlog Odluke o sufinanciranju roditelja – korisnika usluga u cijeni pojedinih programa u dječjim vrtićima na području Grada Korčule
6. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Pravilnik o izmjeni Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Gradskog muzeja
7. Prijedlog Zaključka o davanju prethodnog odobrenja za zapošljavanje kustosa
8. Prijedlog Rješenja o imenovanju ravnatelja Dječjeg vrtića Korčula
9. Prijedlog Rješenja o imenovanju tri člana Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Korčula
10. Prijedlog Zaključka o ukidanju svojstva javnog dobra na dijelu čest.zgr. 176 k.o. Korčula
11. Informacija o Arsenalu

1. TOČKA –  Usvajanje zapisnika sa 6. sjednice Gradskog vijeća

Zapisnik sa 6. sjednice usvojen je jednoglasno, bez primjedbi.

2. TOČKA – Olimpijski plamen – prolazak kroz Korčulu

Predsjednik Vijeća čita predloženi dopis (nalazi se u materijalima sjednice). Dopis bi uputili Veleposlanstvu NR Kine u Zagrebu s molbom da ga proslijede svojoj Vladi i Olimpijskom odboru Kine, kako bi dobili odgovor na ovu ideju. Dopis bi se također poslao na znanje i HOO.

Lovre Botica smatra da je ovo hvale vrijedna inicijativa. Imajući u vidu činjenicu da olimpijski plamen uvijek, bez iznimke, kreće s Olimpa,  smatra da se riječi „krene iz Korčule, ili“ u dopisu trebaju brisati tako da stane samo „prođe kroz naš grad“.

Predsjednik Vijeća se slaže s prijedlogom gosp. Botice i smatra ga realnijim.

Dušan Kalogjera također smatra da je ova inicijativa dobrodošla. On osobno, preko privatnih poznanstava, radi na promociji grada Korčule prigodom Olimpijskih igara u Kini, i to preko HOK. Smatra da bi i sve aktivnosti  vezane za ovu ideju, pored ovog pisma koje će biti upućeno Veleposlanstvu NR Kine, također trebale ići preko HOK. Predlaže da se donese zaključak da se Grad obrati HOK s nekim idejama vezanim za ovu temu.

Sretan Tvrdeić u potpunosti podržava iznesenu ideju. Predlaže da na kraju pisma umjesto riječi „ … ako bi kojim slučajem…“  stoji „želja nam je da“.

Josip Podbevšek iznosi kako je zadnjih dana u medijima bilo dosta natpisa na ovu temu. Smatra da se ne trebaju  poslati samo dopisi već treba obaviti i konkretne razgovore i tražiti prijem kod gosp. Mateše i Vlade.

Gradonačelnik iznosi da Grad Korčula s Veleposlanstvom NR Kine ima izuzetno dobre odnose, i to će se iskoristiti za ovu ideju. Podržava prijedlogom gosp. Botice. da se iz dopisa brišu riječi „krene iz Korčule“.

Lovre Botica predlaže da se dopis uputi i Povjerenstvu za osnivanje Muzeja Marka Pola te da se predloži i održavanje sastanak Povjerenstva na tu temu, a također i gosp. Vrdoljaku, članu Međunarodnog olimpijskog odbora.

Franica Matić Šain daje punu potporu iznesenoj inicijativi.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog dopisa s izmjenom koju je predložio gosp. Botica („krene iz Korčule“ se briše) na glasovanje. Napominje da se ovim obvezuje GP da izvrši kontakte s HOO, Veleposlanstvom NR Kine, Vladom RH, Povjerenstvom za osnivanje Muzeja Marka Pola te gosp. Vrdoljakom, članom MOO.

Gradonačelnik predlaže da se pismo prevede i na engleski jezik te ga takvog pošalje u kinesku ambasadu. Dopis bi trebalo dostaviti gosp. Biškupiću, ministru kulture, kao predsjedniku Povjerenstva, HOO, predsjedniku Vlade RH te županiji Dubrovačko-neretvanskoj.

Prijedlog dopisa usvojen je jednoglasno.

3. TOČKA – Prijedlog Odluke o zabrani nastupanja cirkusa sa životinjskim točkama na području

Grada Korčule

Gradonačelnik podsjeća da su Društva za zaštitu životinja inicirala akciju kojom bi se u hrvatskim gradovima zabranile predstave u kojima participiraju životinje, iz razloga što se to na određeni način smatra zlostavljanjem tih životinja. GP se priklanja toj akciji i predlaže GV da prihvati prijedlog Odluke.

Franica Matić Šain iznosi da osobno nije bila svjesna, niti je imala saznanja, da se životinje u cirkusu zlostavljaju. Iz tog razloga, a s obzirom da je pobornik zaštite životinja, predlaže da se Odluka doradi na način da se vijećnicima podastru valjani argumenti.

Aljoša Milat iznosi da nedostaje određeno obrazloženje uz odluku. Podsjeća da već nekoliko godina u cijeloj Europi traje velika rasprava oko životinja i njihovim dresiranim vještinama izvođenim u cirkusu. Činjenica je da su brojna društva prijatelje životinja pokrenula inicijativu da se u europskim gradovima zabrani nastup cirkusa koji u svojim programima imaju točke s dresiranim životinjama. Veliki dio kulturne Europe ustao je protiv takvog stava nekih udruga za zaštitu životinja te su se vrhunski intelektualci Europe na razne načine udružili i koriste razne instrumente da bi obranili cirkus kao autentičnu Europsku kulturnu tradiciju, a životinjske točke kao autentični dio u cirkuskom programu. Zanimljivo je reći da se je protiv iznesenog stava nekih udruga za zaštitu životinja izjasnilo i Kraljevsko društvo za zaštitu životinja od okrutnosti, koje je napravilo studija koja je pokazala da zapravo nema potrebe govoriti o okrutnostima. Naprotiv, mnoge životinje kroz nastup u cirkusima stječu omiljenost kod gledatelja. Nažalost, cirkus je danas u cijeloj Europi u velikim nevoljama, televizija i moderni tempo života su ga udaljili od publike i samo veliki i skupi programi, koji se izvode u metropolama, mogu preživjeti. Zbog svega toga je kroz 2003 i 2004. godinu komisija Europske unije za kulturu i obrazovanje organizirala raspravu o ovome problemu i u 2005. godini je to tijelo Europskom parlamentu poslalo svoj stav s molbom da EP donese rezoluciju kojom će stati u obranu cirkusa i nastupa životinja u cirkusu. Europski parlament je u listopadu 2005. godine donio rezoluciju sa stavom upravnog akta. U istoj se između ostalog iznosi da je klasični cirkus uključujući prezentaciju životinja, sastavni dio Europske kulture. U istom se navodi da se traži od Europske komisije da poduzme sve potrebne mjere koje će osigurati da bi cirkus bio priznat kao dio Europske kulture. Od zemalja članica EU se traži da učine to isto. On osobno je uvjeren da društva za zaštitu životinja nisu u pravu kada podnose ovakve inicijative te predlaže da GV svojim glasovanjem odbije ovakav prijedlog GP.

Tino Andrijić iznosi da je udruga Prijatelji životinja vrlo ozbiljna udruga s velikim brojem zapaženih i priznatih akcija. Iz tog razloga on i ovu njihovu inicijativu shvaća vrlo ozbiljno. Već značajan broj gradova u RH prihvatio je ovu inicijativu te se nada da će i Gard Korčula biti jedan od njih. Poziva vijećnike da prihvate prijedlog Odluke.

Josip Podbevšek iznosi primjedbu što je ovaj prijedlog Odluke na vrhu dnevnog reda. Smatra da u Gradu postoji dosta važnijih i životnijih problema od ovoga. Ovo ne smatra problemom Grada Korčule, već gradova koji za to imaju predispozicije. U principu prihvaća izlaganje gosp. Milata.

Vicko Ivančević se slaže da ovo nije problem Korčule. Ne slaže se da su životinje u cirkusu zlostavljane, dapače smatra da se djecu, vodeći ih u takve cirkuse usmjerava da vole životinje te da se brinu za njih. Cirkus je u Korčuli bio prije 20-tak godina, i nažalost pitanje je kada će se ponovno pojaviti. Predlaže vijećnicima da glasaju protiv prijedloga Odluke.

Gradonačelnik pojašnjava da je Udruga uputila određeni zahtjev prema Gradu, a nadležnost za njegovo rješavanje je na GV. GP je samo pripremilo prijedlog Odluke za GV, a na GV je da odluči da li će je prihvatiti ili ne. Dakle radi se o proceduri.

Lovre Botica replicirajući Gradonačelniku ističe da na prijedlogu Odluke stoji da je njezin predlagatelj Gradsko poglavarstvo. Iznosi da Klub Vijećnika HDZ, HSP i HSLS ovakav prijedlog Odluke neće podržati, a kao obrazloženje iznosi da je iz izlaganja gosp. Podbevšeka i Ivančevića vidljivo da nisu za njeno donošenje.

Davor Penić ne smatra da je dresiranje životinja maltretiranje.

Tonči Anzulović iznosi da je mnogo argumenata za i protiv ove Odluke. On se sa svima slaže, ali postavlja pitanje nije li isto tako nepravedan odnos čovjeka prema životinji kada pticu drži zatvorenu u krletci.

Robert Lučić smatra da se životinje zlostavljaju svakodnevno i svugdje, a ne samo u cirkusima, kao što to tvrde neke udruge za zaštitu životinja. Ovo smatra apsurdnom temom za raspravu.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Odluke na glasovanje.

Odluka nije prihvaćena (1 glas „za“).

4. TOČKA –  Prijedlog  Odluke o zabrani građenja odnosno izvođenja određenih radova na

području Grada Korčule u određenom vremenskom razdoblju – prvo čitanje

Gradonačelnik, u ime predlagatelja,  daje uvodno obrazloženje.

Jakov Belić ukazuje na nelogičnosti navedenu u  čl. 4. i 5. Prijedloga vezane za datume, odnosno zabranu izvođenja radova u I. zoni. Naime iz navedenog u spomenutim člancima proizlazi da se od 15. lipnja do  01. srpnja te od 01. do 15. rujna ne smije raditi sve navedeno u čl. 4., ali smije ono što je navedeno u čl. 5. , a koje proizvodi daleko veću buku. Nelogičnosti ima i datumima navedenima za II. zonu u oba spomenuta članka. U članku 5. govori se o zabrani radova teškom mehanizacijom, radova koji proizvode veliku buku, pa stoga nije logično da čl. 4.u kojemu se govori o zabrani izvođenja manje bučnih radova bude puno rigorozniji od  čl. 5.

Aljoša Milat predlaže amandmana na čl. 4. st. 1.red 1. na način da umjesto dosadašnjeg „..od 15. lipnja do 15. rujna“ stoji „ …od 01. svibnja do 30. rujna“. Kao obrazloženje navodi da turistička sezona počinje znatno ranije od navedenog u Prijedlogu te traje intenzivno do kraja rujna. Ovakav prijedlog još uvijek ostavlja 7 mjeseci vremena za gradnju.

Franica Matić Šain se u potpunosti slaže da se treba voditi računa o turističkoj sezoni, ali se ne slaže da se na ovakav prijedlog odluke, gdje se I. zona odnosi na Korčulu i sva mjesta uz more, zabrana radova primjenjuje od 01. 05. Napominje da u toku zime ima razdoblja kada je zapravo nemoguće raditi. Treba postojati određena fleksibilnost, a opet da se vodi računa o turističkom interesu. Predlaže da GP ponovno razmotri prijedlog Odluke te pred vijećnike iznese kvalitetniji prijedlog.

Gradonačelnik predlaže da se današnja rasprava vodi kao prvo čitanje. Smatra da postoje određeni poslovni koji se mogu definirati i odvijati u širem vremenskom razdoblju, a kraće vremensko razdoblje treba odrediti kada bi bili zabranjeni svi radovi, pogotovo na određenim područjima.

Josip Podbevšek podržava prijedlog Gradonačelnika. Smatra da je područje Grada Korčule potrebno podijeliti na najmanje 4 zone. Osvrćući se na 3. st. 4. čl. smatra da se treba naglasiti da GP s obzirom na važnost i funkciju određenog objekta i vremena kada se na njemu može raditi, mora donijeti odluku da se dozvole određeni radovi.

Vicko Ivančević predlaže da se područje Grada Korčule podijeli u tri zone. I. zona bi bila uski centar grada Korčule, II. zona bila bi šire područje Grada Korčule s obalnim područjem, a III. zona bi bila naselja Pupnat, Žrnovo, Čara.  Sljedeći prijedlog je da se st. 1. iz čl. 4. prebaci u čl. 5., a da se st. 1. iz čl. 5. prebaci u čl. 4.  Nadalje predlaže da se strojevima koji proizvode veliku buku, poput bagera i sl. zabrani izvođenje radova u određenom vremenskom razdoblju, odnosno satima, tokom cijele godine i to na cijelom području Grada Korčule.

Tonči Anzulović smatra da se u prijedlogu Odluke treba bolje definirati što se podrazumijeva pod pojmom „velika buka“. Budući ova Odluka zadire u mnoge interese stanovništva predlaže da se ista dostavi MO i GK na  mišljenje.

Sretan Tvrdeić predlaže da vijećnici u roku od 5 sve svoje primjedbe i prijedloge dostave GP u pisanom obliku kako bi se isti mogli eventualno uvrstiti u novi prijedlog Odluke. Nadalje predlaže da se u čl. 3. st. 3 iza riječi „Zavalatica“ doda i „Babina i Rasoha“.

Davor Penić smatra da se ne mogu donositi odluke koje koče život. Iznosi primjedbu što u prijedlogu Odluke nije definirano što je to buka niti razina buke. Smatra da treba definirati i što se smatra pod „radovi na fasadama zgrada“, da li se misli na smetnju pri prolazu. Slaže se da se trebaju mijenjati zone te da se u I. zoni koja bi bila strogi centar, zabrane radovi, dok bi se u II zoni koja bi bila šire područje Grada Korčule o obalnim područjem zabranili radovi od 01.lipnja do 15. rujna.

Robert Lučić postavlja pitanje što će biti s radovima koji su započeli, a moraju se prekinuti do određenog datuma. Naime, da li je bolje imati skelu koja neće smetati prolazu, ili nedovršene radove koji ružno izgledaju. Smatra da bi početak pauze naveden u odluci trebao biti usklađen s nekim fazama završetka.

Jakov Belić se slaže s prijedlogom da se Grad podijeli u više zona. Stroga zona grada Korčule bila bi I. zona, i u njoj bi zabrana izvođenja radova trebala biti u većem vremenskom razdoblju. Smatra da se u Odluci ne radi o buci, ona je definirana drugom odlukom, već o redu u naselju po pitanju prašine, čistoće i sl. Ne treba sve radove obuhvatiti u zabrani, već se trebaju klasificirati određeni radovi koji se mogu izvoditi.

5. TOČKA – Prijedlog Odluke o sufinanciranju roditelja – korisnika usluga u cijeni pojedinih

programa u dječjim vrtićima na području Grada Korčule

Gradonačelnik podsjeća da je u Proračunu Grada Korčule za 2006. godinu predviđeno sufinanciranje i drugih vrtića, odnosno roditelja čija djeca pohađaju druge vrtiće, na način kako je to određeno i za Dječji vrtić Korčula. S obzirom na tu uvedenu praksu potrebno je donijeti i odluku kojom se uspostavlja pravni okvir tog sufinanciranja.

Tajnik pojašnjava da trenutno na području Grada Korčule, osim Dječjeg vrtića Korčula, koji je gradski vrtić, postoji i privatni dječji vrtić „Anđela Čuvara“. Za gradski vrtić postoji odluka GV o sufinanciranju roditelja, a ovo odlukom bi se to omogućilo i za roditelje čija djeca idu u druge vrtiće na području Grada Korčule, a koji nisu gradski.  Podsjeća da je o tome bilo riječi prilikom donošenja Proračuna. Smatra da bi se ova odluka trebala primjenjivati od dana stupanja na snagu, pa u skladu s tim predlaže i izmjenu u čl. 6. prijedloga Odluke.

Gradonačelnik se u ime predlagača slaže da se čl. 6. prijedloga Odluke izmijeni i glasi:“ Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Grada Korčule“.

Vicko Ivančević osvrćući se na čl. 5. prijedloga Odluke postavlja pitanje o kojim se to naputcima i propisima radi.

Tajnik pojašnjava da se radi o ovlaštenju za donošenje određenih naputaka, ako se kroz praksu ukaže da su potrebni.

Vicko Ivančević postavlja pitanje da li, s obzirom da Grad sada sufinancira i ostale vrtiće, to znači da će GP imati utjecaj i uvid u rad tih dječjih vrtića koji nisu u vlasništvu Grada, i na koji način.

Tajnik pojašnjava da naputci omogućavaju tehničku realizaciju Odluke, kao što je situacija oko donošenja rješenje, kome se ta rješenja dostavljaju  i sl.

Darko Bakarić iznosi da se trenutno na području Grada Korčule nalaze dva vrtića, gradski i privatni, i logično je da roditelji obaju vrtića budu u istoj poziciji za dobivanje prava iz socijalnog programa predviđenih za sufinanciranje roditelja čija su djeca u vrtiću. S obzirom da postoji Odluka za gradski vrtić, ovom Odlukom se samo definira da i ostali vrtići na području Grada Korčule, tj. roditelji čija djeca pohađaju te vrtiće, ostvaruju popuste iz socijalnog programa (popust na dvoje i više djece u vrtiću, za djecu invalida domovinskog rada, samohrane majke, itd). Naputci su potrebni kako bi GP moglo provoditi ovu odluku. Tražit će se određeni podaci, ali ne o financijskom poslovanja privatnog vrtića već samo ono što je potrebno i bitno za isplatu koja ide iz sredstava Proračuna.

Davor Penić smatra da je prijedlog Odluke nejasan.

Franica Matić-Šain se ne slaže s konstatacijom da je ovo napravljeno kako bi se izjednačio položaj roditelja, odnosno dječjih vrtića. Smatra da se ovakvim prijedlogom Odluke Dječji vrtić Korčula stavlja u puno nepovoljniji položaj. Naime, mišljenja je da ako ima kapaciteta za  smještaja djece u gradski vrtić, i program je jednak u oba, onda roditelji ne mogu tražiti da idu u privatni vrtić i istovremeno budu subvencionirani od Grada.

Nema ništa protiv subvencioniranja privatnih vrtića, ali tek onda kada se popune kapaciteti u gradskom. Prihvaća da se svake godine, ako ima sredstava, izdvoje prema određenom planu i programu sredstva za pomoć privatnim vrtićima, roditeljima ili djeci u njima, ali smatra da se s ovakvom odlukom ne treba na to obvezivati.

Jakov Belić smatra  da je prijedlog Odluke nejasan te predlaže da se u nazivu odluke iza riječi „Grada Korčule“ nadoda „koji nisu u vlasništvu Grada“. Slijedom toga trebao bi se brisati drugi stavak čl. 1.

Predsjednik Vijeća se ne slaže s izjavom gđe Matić-Šain. Smatra  da čovjeku koji ima dijete i izdvaja u  Proračun Grada, prema obavezi koja ga pripada, nitko ne može odrediti u koji će dječji vrtić upisati dijete, odnosno da će jedan biti subvencioniran, a drugi neće. Smatra da to nije korektno.

Robert Lučić napominje da se ovdje radi o sudjelovanju roditelja u cijeni vrtića. Slaže se Grad treba štititi interese Dječjeg vrtića Korčula, čiji je osnivač, ali isto tako treba postaviti pitanje gdje bi bila smještena sva ta djeca da kojim slučajem nije otvoren Dječji vrtić „Anđeli Čuvari“. Smatra da se nastali problem treba riješiti na jedan razuman način, pošten i prema roditeljima čija djeca koriste gradski vrtić i onima koja koriste privatni.

Ivan Farac smatra da je, uspoređujući koliko Grad izdvaja za gradski vrtić, a koliko daje privatnom vrtiću zajedno s sufinanciranjem roditelja, to samo mala pomoć jednom vrtiću koji se nalazi na području Grada Korčule i u kojeg idu djeca s tog područja.

Marko Skokandić se slaže da je prijedlog Odluke nejasan. Podsjeća da je Grad, kao osnivač, dužan po zakonu sufinancirati Dječji vrtić Korčula, i ne može se uspoređivati njegov udio u sufinanciraju tog vrtića s privatnim. Ovom odlukom ne sufinanciraju se dječji vrtići kao ustanove, već se iz sredstava socijalnog programa sufinanciraju roditelji čija djeca pohađaju privatne vrtiće. Trenutno je to samo DV „Anđela Čuvara“, ali će možda u budućnosti biti i drugih. Donošenjem ove Odluke Grad može sufinancirati iz socijalnog programa sve one roditelje kojima po kriterijima to pripada, i to u bilo kojem drugom vrtiću koji nije gradski. Podsjeća da za gradski vrtić takva odluka već postoji.

Predsjednik Vijeća iznosi predložene amandmane:

– Amandman gosp. Belića da se u naslovu Odluke iza riječi „Korčula“ doda „ koji nisu u vlasništvu Grada Korčule“ te da se na isti način izvrši izmjena u 1. stavku čl. 1., a da se st. 2. čl. 1. briše.

Gradonačelnik, u ime predlagača, prihvaća amandman.

Predsjednik Vijeća podsjeća da je predlagač već ranije prihvatio i izmjenu u čl.6., pa tako novi čl. 6. glasi:“Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom glasniku Grada Korčule“.

Zatim stavlja prijedlog Odluke uz gore usvojene amandmane na glasovanje.

Tako izmijenjena Odluka donesena je jednoglasno.

6. TOČKA – Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Pravilnik o izmjeni Pravilnika o

unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Gradskog muzeja

Tajnik u ime predlagatelja podsjeća da Grad, kao osnivač, daje suglasnost na Pravilnik.

Tina Andrijić iznosi da bi se na ovaj način Pravilnik htio uskladiti sa Zakonom o muzejima. Ističe da Zakon o muzejima ne precizira točno koji smjer treba imati kustos muzeja. Podsjeća da je prije godinu dana raspisan natječaj za kustosa Muzeja Grada Korčule (na određeno vrijeme od godinu dana). Uvjeti natječaja bili su VSS, smjer: povijest, povijest umjetnosti, etnologija, arheologija i filozofija. Dakle taj raspisani natječaj nije bio usklađen s Pravilnikom  kojeg se danas usklađuje sa Zakonom o muzejima. Skreće pažnju na nepravilnosti koje su se tada dogodile. Zakon o muzejima je još prije 8 godina skinuo preciziranje struke, pa postavlja pitanje zbog čega se toliko dugo čekalo da se Gradski muzej uskladi s tim.

Vicku Ivančeviću nije jasno zbog čega ne bi u Pravilniku moglo stajati da uz završeni fakultet mora biti završen i određeni smjer, a koji je u skladu s  tim muzejom. Smatra apsurdnim raspravljati o tome da se skinu dosad važeći smjerovi, i dozvoliti da bilo koji smjer može  biti važeći za kustosa u Gradskom muzeju. Mišljenja je da treba voditi računa o strukama. Predlaže da se prijedlog Zaključka ne prihvati. S obzirom na zadatak koji kustos ima, smatra da se treba biti oprezan kod tog zapošljavanja, jer ta osoba mora biti upoznata sa strukom.

Gradonačelnik podsjeća da je Gradski muzej Korčula imao tri uposlena do odlaska gđe Fazinić u mirovinu. Nakon njenog odlaska odlučeno je da se ne prima novi djelatnik, iz razloga što se smatralo da će muzej moći funkcionirati samo s dva uposlena (ravnateljem i čistačicom). Međutim, pokazalo se da Muzej na taj način ne može funkcionirati. Stoga se nameće potreba zapošljavanja još jednog djelatnika, kako je i po samoj sistematizaciji predloženo. Prošle godine je ravnateljica otišla na porodni dopust i trebalo je izabrati kustosa na godinu dana. Tada su uvjeti navedeni kakvi su bili u Pravilniku Muzeja. Međutim, i tada su tvrdili da to ne odgovara zakonu. Ističe da u Pravilniku ne može stajati nešto što je u suprotnosti sa zakonom. U prijedlogu Zaključka radi se o usklađivanje akata Muzeja sa zakonskim odredbama.

Jakov Belić smatra nespornim da je natječaj koji je prošle godine raspisan za kustosa na određeno vrijeme, trebao biti raspisan po Pravilniku. Ako je raspisan po Pravilniku, a isti nije bio usklađen sa zakonom, postavlja pitanje da li je netko od prijavljenih imao uvjete iz Pravilnika.

Tina Andrijić pojašnjava da natječaj raspisan prije godinu dana nije bio u skladu s Pravilnikom jer u Pravilniku ne stoji smjer filozofija, a na natječaju je taj smjer bio naveden. Pouzdano zna da je bilo više prijavljenih osoba koji su ispunjavali tada navedene uvjete. Smatra da bi bilo dobro precizirati koji će se uvjeti tražiti na sljedećem natječaju, tj. za zapošljavanje kustosa na neodređeno vrijeme.

Vicko Ivančević predlaže da se predloži Gradskom muzeju da nakon VSS navede da prednost ima završen filozofski fakultet i navedeni smjerovi.

Gradonačelnik ističe da se ne može davati prednost ako to zakonom nije određeno.

Sretan Tvrdeić postavlja pitanje da li je prilikom prihvaćanja izmjena Pravilnika bio u istome naveden i smjer filozofija, s obzirom da je isti naveden u natječaju. Ako nije, zbog čega nije. Smatra da se ovdje radi o rješavanju stranačkih pitanja, po dogovoru.

Tino Andrijić smatra da bi se Ravnateljici Muzeja  trebalo postaviti pitanje zbog čega je čekala 8 godina da krenu u usklađivanje Pravilnika sa Zakonom o muzejima. Iako se slaže s određenim, ranije iznesenim izjavama, i mišljenja je da se pri zapošljavanju kustosa muzeja treba voditi računa o struci, ipak smatra da se treba rukovoditi onim što je navedeno u Zakonu.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Zaključka na glasovanje.

Zaključan nije prihvaćen (3 glasa „za“).

7. TOČKA – Prijedlog Zaključka o davanju prethodnog odobrenja za zapošljavanje kustosa

Gradonačelnik u ime predlagača, a s obzirom da nije prihvaćen Zaključak o davanju suglasnosti na Pravilnik o izmjeni Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Gradskog muzeja, povlači ovaj prijedlog Zaključka s dnevnog reda..

8. TOČKA – Prijedlog Rješenja o imenovanju ravnatelja Dječjeg vrtića Korčula

Sretan Tvrdeić iznosi da  je Odbor za izbor i imenovanje jednoglasno podržao prijedlog GP da se za ravnateljicu Dječjeg vrtića Korčula imenuje gđa Fanica Ivelja.

Tajnik napominje da se pod točkom 2. treba navesti datum „od 01. ožujka 2006. godine“, s čim se složio i Odbor za izbor i imenovanje.

Lovre Botica podržava prijedlog da se za ravnateljicu Vrtića izabere gđa Ivelja. Ukazuje na grešku u obrazloženju gdje u zagradama umjesto „ako“ treba stajati „kao“ te moli da se to ispravi.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Rješenja na glasovanje.

Rješenje je usvojene jednoglasno.

9. TOČKA – Prijedlog Rješenja o imenovanju tri člana Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Korčula

Sretan Tvrdeić iznosi da Odbor za izbor i imenovanje predlaže sljedeće osobe ispred Grada Korčule, kao osnivača, u Upravno vijeće Dječjeg vrtića Korčule: gosp. Vid Vežić, gđa Gordana Curać Depolo i gđa Fanny Lozica.

Predsjednik Vijeća iznosi da se u točki 3. Rješenja treba navesti da ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja.

Zatim stavlja prijedlog Rješenja s prijedlogom Odbora za izbor i imenovanje (točka 1.) te nadopunom u točki 3., na glasovanje.

Tako nadopunjen prijedlog Rješenja usvojen je jednoglasno.

10. TOČKA – Prijedlog Zaključka o ukidanju svojstva javnog dobra na dijelu čest.zgr. 176 k.o.

Korčula

Gradonačelnik u uvodu iznosi da se radi o zgradi u starom gradu starijoj od 100 godina. Radi regulacije pravnih odnosa u smislu izgradnje i dobivanja građ. dozvole neophodno je poništiti javno dobro. Radi se o bivšoj kaniželi na dijelu gdje ta zgrada postoji. Prijedlog je da se titular „javnog dobra“ skine kako bi se mogli regulirati odnosi vezani za ovu nekretninu. Riječ je o 11m² prostora.

Jakov Belić smatra da materijal kojeg su dobili vijećnici nije dostatan. U dostavljenom izvodu iz PP se ne vidi predmetna čestica zemlje.

Gradonačelnik iznosi da se iz kopije katastarskog plana vidi čest. 176.

Jakov Belić ističe da se vidi čest. 176, ali se u niti jednom priloženom papiru ne vidi koji je dio te čestice parcelacijom pripojen osnovnoj zgradi koja nosi oznaku 171. Trebalo je dostaviti situaciju po kojoj bi to bilo jasnije.

Gradonačelnik odgovara da parcelacija ne može biti napravljana dok se ovo ne riješi.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Zaključka na glasovanje.

Zaključak je usvojen jednoglasno.

1. 12. TOČKA – Informacija o Arsenalu

Dušan Kalogjera u uvodnom obrazloženju iznosi da je za ovaj slučaj bila presudna presuda Općinskog suda u Korčuli iz 1994. godine, kada je „Gradina“ tužila Grad i njegove slijednike i na osnovu te presude su se oni uknjižili na kompletne čestice koje se odnose na Arsenal.  Iz priloženog materijala vidljivo je da je postojalo dosta dogovora između bivšeg GP i „Gradine“, odnosno njenog većinskog vlasnika gosp. Obrvana. Smatra bitnim naglasiti da to što predstavnici Grada Korčule, odnosno Pravobranitelja, nisu čak ni prisustvovali na određenim raspravama, a niti su se žalili na određene odluke Suda, ukazuje da je ovaj slučaj riješen dogovorom. On osobno je prilikom boravka u Zagrebu jednoj privatnoj odvjetničkoj kući koja se bavi nekretninama dostavio postojeće dokumente i zamolio iz da na osnovu njih dadu svoje mišljenje, tj. da li postoji bilo kakva mogućnost da se ide u neku dodatnu pravnu proceduru da bi se mogao Arsenal povratiti u vlasništvo Grada. Kada dobiju to mišljenje, vijećnici će biti upoznati s istim.

Tino Andrijić kao predlagač ove točke, iznosi da je zadovoljan izlaganjem gosp. Kalogjere i zahvaljuje se GP što je pripremilo ovako obiman materijal. Možda bi se u raspravi moglo raspravljati o tome zbog čega je bivše GP tako olako prepustilo taj prostor, zbog čega se nije utužilo i pokušalo izboriti za Arsenal. Smatra da je bivše GP tada napravilo kardinalnu i teško popravljivu grešku. Smatra da GV treba gosp. Kalogjeri dati punu podršku u nastojanjima da izvidi sve mogućnosti da se taj prostor ponovno vrati u vlasništvo Grada.

Jakov Belić, kao sudionik u bivšoj vlasti HDZ-a ne prihvaća optužbe gosp. Kalogjere niti gosp. Andrijića. Ističe da Grad Korčula Arsenal nije nikome poklonio, već se i tada borio da ga dobije. Iznosi da je „Gradina“ dobila Arsenal temeljem presude Suda i ugovora da su u određenom vremenu određene stvari kupili.

Tino Andrijić replicirajući gosp. Beliću ukazuje na činjenicu da je 202 m² Arsenala još 1948. godine upisano na Općenarodnu imovinu, koja je 1990. godine postala vlasništvo Grada Korčule, odnosno sljedbenika bivše Općine Korčule. 1994. godine Javni pravobranitelj je na Općinskom sudu u Korčuli izjavio da se ne protivi zahtjevu „Gradine“ koja je tvrdili da u postojećem kupoprodajnom ugovoru omaškom nedostaje jedna čestica. Smatra da je to ključni segment cijele priče. Time je tih 202 m² besplatno prepušteno „Gradini“. U približno isto vrijeme Grad Korčula od novaca dobivenih prodajom društvenih stanova kupuje određeni broj dionica „Gradine“ koja je čak i trgovala s Gradom Korčula, s gradskim prostorima, u zamjenu za neke druge. Grad  je tako postao suvlasnik firme koja na sudu preuzima prostor koji je gradski. Ističe da ne želi stvarati probleme niti ikoga sada optuživati, prošlo je dosta vremena i rokovi po svim osnovama su protekli. Namjera mu je bila samo da se o ovome, s obzirom da je vrlo važna teme, raspravi. Podržava gosp. Kalogjeru u njegovim nastojanjima te smatra da bi se ipak možda trebalo početi razmišljati o tome na koji će način Grad u budućnosti kupiti Arsenal.

Tonči Anzulović zaključuje da je sramota na koji način je Grad to izgubio od „Gradine“, stari dio ovoga grada, zidine, a još većom sramotom smatra da je to završilo u privatnim rukama i to čovjeka koji za ovaj grad nije zaslužan ništa.

Gradonačelnik iznosi da je iz priloženih zapisnika jasno vidljivo da je 1991. godine s „Gradinom“ sve bilo dogovoreno. To je bilo legitimno pravo GP i ne optužuje se nikoga. Smatra da je ondašnje GP sve što je radilo, radilo u najboljoj namjeri da riješi neka pitanja. Samo su se željele rasvijetliti određene stvari. 1999. godine završile su sve pravne mogućnosti po ovom postupku, tj. prestali su rokovi za žalbu. Nakon Sudske presude Grad Korčula (GP) i „Gradina“  sklopili su sporazum oko nekih nekretnina. Tu nema dvojbe Ako Vijeće zaduži GP da izvidi mogućnosti na koji način ponovno vratiti Arsenal, oni će to napraviti. On osobno je razgovarao s gosp. Obrvanom na ovu temu i tom prilikom je gosp. Obrvan iznio nekoliko prijedloga (otkup, zamjena, itd.). Prema saznanjima Poglavarstva, sve pravne mogućnosti su iscrpljene, ali je GP ipak angažiralo odvjetničku tvrtku da da svoje mišljenje.

Predsjednik Vijeća predlaže sljedeći prijedlog zaključka:

1. Prihvaća se informacija o Arsenalu.

2. Ukoliko odvjetnički uredi svojim uvidom u predmet iznađu mogućnosti da Grad Korčula ponovno dođe u

vlasništvo Arsenala, Grad Korčula će u takav postupak ući.

Vijećnici su jednoglasno podržali takav prijedlog zaključka.

Sjednica je završila s radom u 21.50 sati.

ZAPISNIČAR                                                                                    PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

Sanja Tomašić                                                                                                     Frano Skokandić,ing.