LAG5 je organizirao trodnevno studijsko putovanje na Krk na inicijativu Grada Korčule i agencije KORA.

Tema putovanja bila je primjer dobre prakse za:
1. Gospodarenje otpadom
2. Vodoopskrbu i odvodnju
3. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
4. Upravljanje zaštićenim područjima prirode

Putovanje je organizirano kako bi se izvršna vlast, predstavnici mjesnih odbora, predstavnici komunalnih poduzeća ali i zainteresirani građani sa područja LAG-a 5 upoznali s primjerima dobre prakse na otoku Krku.

Od strane Grada Korčule, poziv za studijsko putovanje je dostavljen predstavnicima svih mjesnih odbora iz Žrnova, KTD-u Hober, NPKLM vodovodu i građanima koji žive u blizini gospodarske zone Česvinica  na kojoj je planirana izgradnja reciklažnog dvorišta.

Otok Krk ima neke sličnosti s otokom Korčula. Otok Krk ima 1 grad (Grad Krk) i 6 općina (Omišalj, Malinska-Dubašnica, Dobrinj, Vrbnik, Punat, Baška). Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Krk ima 19 286 stanovnika.

Ponikve d.o.o. je trgovačko komunalno društvo u zajedničkom vlasništvu Grada Krka i 6 općina na otoku. Najveći udio u vlasništvu ima Grad Krk (23%). Samo jedna uprava odgovara za poslovanje 3 društva:

• Ponikve voda (vodoopskrba i odvodnja)
• Ponikve Eko otok Krk (gospodarenje otpadom)
• Ponikve usluga na razini cijelog otoka Krka.

Na taj su način minimizirani fiksni troškovi društva.

Već u lipnju 2005. godine na otoku Krku uveden je ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnoga otpada, popularno nazvan Eko otok Krk. Eko otok Krk predstavlja cjelovit model zbrinjavanja otpada, prvi takav u Hrvatskoj, a omogućava zbrinjavanja svih vrsta otpada. Na Krku se na godinu prikupi oko 18.000 tona komunalnoga otpada, od čega se oko 11.000 tona prikupi tijekom četiriju ljetnih mjeseci. Trenutačno se odvojeno prikuplja oko 40% otpada.

Prvi smo dan studijskog putovanja posjetili centar za gospodarenje otpadom na kojem se prikuplja otpad sa cijelog otoka Krka.  U centru za gospodarenje otpadom nalazi se sortirnica (u kojoj se otpad prikupljen na zelenim otocima dodatno kontrolira i sortira), kompostana i deponij za preostali miješani komunalni otpad. U kompostani se od zelenog otpada i kuhinjskog otpada biljnog porijekla proizvodi kompost.

Treći dan studijskog putovanja posjetili smo reciklažno dvorište, koje se na Krku zove POSAM ili posebno sabirno mjesto. Otok Krk ima sedam POSAM-a (reciklažnih dvorišta) i to na ulazu u mjesta Omišalj, Malinska, Kkr, Punat, Baška, Vrbnik i Dobrinj.

S obzirom da je otok Krk, odnosno njihovo komunalno poduzeće Ponikve d.o.o. već 2005. godine uvelo sustav odvojenog prikupljanja otpada, imena njihovog reciklažnog dvorišta i centra za gospodarenje otpadom ne odgovaraju imenima određenim novim Zakonom o gospodarenju otpadom. Naime, kod njih se reciklažno dvorište zove POSAM (posebno sabirno mjesto).

Osim sa sustavom gospodarenja otpadom upoznali smo se i sa OPG-ovima otoka Krka te njihovim lokalnim brandovima “Kvarner Food” za gastronomiju i “Kvarner Familiy” za turistički smještaj. Prema “Kvarner Family” konceptu turisti su gosti, a iznajmljivači  domaćini. Goste se uključuje u život domaćina i predstavljaju im se lokalni proizvodi u ruralnim sredinama.

Predstavljen nam je i projekt ornitološke stanice u Natura 2000 staništu Jezerje. Naglasimo da je cijeli otok Korčula proglašen Natura 2000 područjem i da se nalazi na koridoru ptica selica. Stanište Jezerje je primjer na koji bi način i mi mogli iskoristiti prirodna bogatstva kojima smo okruženi.

Vodić na Krku bio je Vjeran Piršić, voditelj udruge Eko Kvarner.

Zaključak studijskog putovanja je da nam otok Krk može biti izvrstan primjer dobre prakse i da od njih možemo puno toga naučiti.