Otok Korčula u svijetu biološke raznolikosti zauzima posebno mjesto. Tome doprinosi bogatsvo biljnog i životinjskog svijeta, posebno onog podzemnog. U preko 160 do sada utvrđenih speleoloških objekata na Korčuli i susjednim otočićima, od kojih je gotovo polovica još neistražena, pronađeno je i opisano čak 17 vrsta špiljske faune, redom endema otoka Korčule.

Istraživanjima HBSD-a u proteklih dvadeset godina znanstveno su utvrđene brojne nove vrste, čiji je opis u pripremi ili za opis treba sakupiti još primjeraka ovih korčulanskih endema.

Špilja Pišurka u Korčuli svojim obiljem života izborila je mjesto na postolju bioraznolikosti podzemnog svijeta u Republici Hrvatsk oj postavši, uz špilju Šipun iz Cavtata, drugi najvažniji speleološki objekt  u našoj zemlji.

Ovogodišnja ekspedicija, usmjerana upravo na Pišurku, težnju će staviti na nastavak istraživanja bogatog podzemnog života otoka Korčule.

Sva dosadašnja istraživanja, kako prirodoslovna tako i povijesna, činjenično nas uvjeravaju u posebnost našeg grada i otoka.

Poznato je da je grad Korčula izrastao na racionalnom i održivom korištenju svojih prirodnih šuma. Korčula je svojim statutima upravljala šumom i kroz stoljeća izgrađivala brodogradnju kao najvažniju granu privrede.

Takvo razumno gospodarenje smješta nas među rijetke urbane sredine sa dugoročnom vizijom razvoja čije plodove danas baštinimo. Vođeni tom vizijom u Korčuli će se u srijedu, 17. ožujka 2010. u 19.00 sati u Gradskoj vijećnici održati okrugli stol na temu „Kamo se Grad Korčula treba usmjeriti, s ciljem podizanja standarda i održivosti gospodarstva kroz razvoj okoliša iz kojeg Grad već stoljećima izrasta?“.

Okruglom stolu će prisustvovati gradonačelnik i  zamj. gradonačelnika te vijećnici Gradskog vijeća grada Korčule, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković, ravnatelj JU za upravljanjem zaštićenim područjima DNŽ Ivo Stanović, ravnateljica  Prirodoslovnog muzeja u Dubrovniku Marija Crnčević, te voditelji Ekspedicije Pišurka 2010. Roman Ozimec i Milan Vojinović.

Glavna pitanja koja će biti razmatrana na okruglom stolu su:

• Može li se turizam Korčule razvijati bez razvoja destinacije?
• Da li je za lokalnu samoupravu upravljanje prirodom mogućnost razvoja i najbolja zaštita ili teška obveza?
• Treba li  Gradu Korčuli Javna ustanova za upravljanje prirodom, prirodnim resursima i zaštićenim prirodnim objektima?

Kako je u uvodu već rečeno u sklopu ekspedicije će se održati i niz predavanja. Otok Korčula kao sastavni dio Mediterana pripada jednom od najvažnijih centara bioraznolikosti na Zemlji. Tijekom Tjedna prirodoslovlja predavači će nas upoznati sa tom činjenicom.

Prvo predavanje „Živo špiljsko blago – špiljska fauna otoka Korčule“ održat će se u Domu kulture u Korčuli u utorak, 16. ožujka 2010., u 19.00 sati. Predavač mr.sc. Roman Ozimec upoznat će korčulansku javnost sa ljepotom i raznolikošću podzemnog života Korčule. Koristeći podatke i fotografije iz svojih brojnih istraživanja na otoku ispričat će nam priču o životu stanovnika naših špilja i jama.

Slijedi radionica za djecu „Šišmiš moj susjed i prijatelj“ koju će voditi biologinja Norma Fressel u OŠ Ante Curać Pinjac Žrnovo u četvrtak, 18. ožujka 2010., u 11.00 sati. Predavanje je prilagođeno školskom uzrastu i ima za cilj približiti djeci tu važnu i korisnu skupinu sisavaca koja se nalazi pred izumiranjem.

Istog  dana, u četvrtak, 18. ožujka 2010., u 19.00 sati predavačica Marina Trpčić će u dvorani Vatrogasnog doma u Korčuli održati predavanje  na temu „Voda u Kršu“. Naglasak predavanja stavlja se na zaštitu vode u kršu kao značajnog prirodnog resursa, njenu izrazitu osjetljivost na štetni utjecaj ljudskog djelovanja te mogućnosti i principe zaštite. Predavanje je prilagođeno širem slušateljstvu – stručnog je sadržaja, ali vrlo jednostavno uz ilustrativne primjere, grafičke prikaze i fotografije s motivima površinskih oblika u kršu, pojave vode u speleološkim objektima, krških vrela te nekoliko primjera onečišćenja vode u speleološkim objektima. Cilj predavanja je podizanje svijesti stanovništva o važnosti očuvanja kvalitete vode u kršu kao značajnog resursa sadašnjosti i budućnosti te kao medija nužnog za opstanak mnogih vrsta podzemne faune.

Istog dana, u petak, u 19.00 sati u dvorani Vatrogasnog doma u Korčuli predavač Neven Matočec održat će predavanje „Gljive dalmatinskih otoka, osvrt na askomicete (gljive mješinarke)“. Uvodni dio predavanja prikazat će ukratko značaj i ulogu koju gljive imaju na Zemlji te opisati askomicete kao jednu od najznačajnih njihovih skupina. Potom će se ukratko prikazati zemljopisni i ekološki prostor dalmatinskih otoka koji udomljavaju izuzetno velik broj različitih staništa koncentriranih na malom prostoru, što i karakterizira mediteransko područje kao jedno od biološki najraznolikijih dijelova na Zemlji. Na kraju upoznat ćemo se s nekim vrstama askomiceta karakterističnim za naše prostore, koje su razvile najraznolikije životne strategije.

Uz predavanja HBSD će u suradnji s korčulanskim vatrogascima u subotu, 20. ožujka 2010., u 10:00 sati na Velikoj i Maloj kneževoj kuli u Korčuli, demonstrirati tehniku penjanja i spuštanja po užetu koristeći speleološku opremu.

(Tekst: Milan Vojinović, dipl ing šum.)

Pogledajte fotografije s prethodnih speleoloških ekspedicija