Ministarstvo podsjeća da smo ovo ljeto svjedočili neprimjerenom načinu skupljanja smilja i samoniklog bilja po obali i posebice po otocima, koji nisu bili sukladni uvjetima propisanim rješenjima Ministarstva.

Smilje se sakupljalo čupanjem cijelih biljaka iz korijena, a ne rezanjem vršnih dijelova biljaka čime se devastirala ne samo vrsta već i njeno stanište. Veliki je pritisak bio upravo na otocima gdje su se uočene veće grupe sakupljača koje su dolazile na jedno mjesto, berući sve na što naiđu, priopćilo je Ministarstvo, navodeći da je dodatni problem bio to što skupljači nisu tražili suglasnosti vlasnika zemljišta na kojem su sakupljali, iako su rješenjem Ministarstva nositelji dopuštenja bili obvezni.

‘Sakupljači su tako ulazili u maslinike, vrtove, rušili su suhozide puštajući stada ovaca van, nanoseći tako goleme štete vlasnicima zemljišta. Takvim postupanjem nanesena je šteta stanovnicima posebice otoka. U njihovo ime obratili su nam se predstavnici lokalnih vlasti, udruga pčelara a temeljem napisa u tisku, obratili su nam se i predstavnici akademske zajednice, profesori sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Upravo iz njihovih dopisa jasno proizlazi da je nekontroliranim i nestručnim branjem smilja na području otoka učinjena šteta. Pored toga, rezultati preliminarnog istraživanja Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta ukazali su na relativno slabu klijavost sjemena smilja u prirodi.

Stoga Ministarstvo nakon konzultacija s Državnim zavodom za zaštitu prirode, donosi mjere čiji je cilj očuvanje smilja i drugog samoniklog bilja na otocima i zaštita specifičnih otočnih kamenjarskih pašnjaka – mijenjaju se uvjeti sakupljanja u drugom dijelu sezone na način da se jesenski dio sakupljanja skrati za 45 dana te da se u cijelosti zabrani sakupljanje na otocima’, priopćilo je Ministarstvo.