To je remek djelo iz 1485. godine čuvenog korčulanskog graditelja i klesara Marka Andrijića iz 15. stoljeća, napominje korčulanski župnik don Frano Kuraja, koji zadovoljno ističe i nedavni završetak radova na katedrali koji su zaustavili propadanje višestoljetnih kamenih blokova, kada je riješena kompletna statika katedrale uz nova kamena konstrukcijska rješenja.

Uz elektrifikaciju bio je promijenjen i dio krova uz zaštitu sakristije i zavjetne kapele svetog Roka, kao i tri apside u katedrali.

Gotičko–renesansni ciborij kao vrijedni spomenik naše sakralne umjetnosti iz 15. st. Konzervatorsko-restauratorske radove izvodi Hrvatski restauratorski zavod-Restauratorski odjel Split, čiji nam restaurator Mate Pavin (uža specijalnost kamena plastika) kaže da će radovi trajati mjesec dana uz pomoć lasera, što je i jedina metoda kojom se kamen uopće ne oštećuje nego se vraća u prvobitno stanje i ujednačavanje s cjelinom i njezine oltarne namjene. Veći dio kamenih stupova je dijelom oštećen vlagom, koja je jedan od glavnih uzroka propadanja kamena.

Zanimljivo je spomenuti akademika Cvita Fiskovića koji je istraživanjem objavio podatak da je Marko Andrijić ovu nebicu-ciborij u apsidi centralne lađe poviše glavnog oltara podigao 1486. godine u kamenu s otočića Vrnika za cijenu od 115 dukata, i smatra se najvrijednijem djelom i ponoson korčulanske katedrale i hrvatskog graditeljstva. Na četiri okrugla stupa s kapitelima stoji elegantna kvadratna nebica u obliku piramide na tri kata.

Na pročelju arhitrava imamo kipove Gospe i arkanđela Gabrijela s lat. natpisom “Zdravo Marijo, milosti puna”. Slične ciborije susrećemo u crkvama Rima i Apulije, a kod nas u katedralama Trogira i Kotora, te u Zadru, Rabu, Splitu, Korčuli u crkvi Svih Svetih, itd.

Ovim djelom M. Andrijić je donio renesansu u Korčulu. Nekada je s jedne i druge strane ciborija stajala oltarna pregrada koja sada dijeli prezbiterij od lađa.

Dubrovački vjesnik,
FOTO: Nikola PERIĆ